Ala o mambo mena me

Ala o ebambu a mongo

JOKWA 15

Mako̱m ma Loba ma mabola nje ye bwam

Mako̱m ma Loba ma mabola nje ye bwam

O be̱n te̱ diko̱m o mūbeano̱ na bola pe̱ edube, o makeka be̱ ka mo̱. Bibe̱l e makwala ná “Yehova e bwam, a te̱m pe̱ na sim.” (Myenge 25:8) O be̱ diko̱m la Loba, jangame̱n be̱ bwam na te̱me̱ pe̱ na sim. Bibe̱l e makwala ná: “Bińo̱ be̱ bembilane̱ Loba, ka bana ba to̱ndo̱be̱, lo dangwe o ndolo.” (Efeso 5:1, 2) Mbadi iwo̱ yin o bola nika :

Ongwane̱ bape̱pe̱. “Di boleye bato be̱se̱ bwam.”​—Galatia 6:10.

Bola ebolo na ngińa. “Nu nu mibe̱ a s’iba pe̱, nde a bole ebolo na ngińa, ná a bolane̱ mā mao ońola ebol’a bwam.”​—Efeso 4:28.

Tika be̱ bosangi o ńolo na o bedangwedi. “Di sangise̱ biso mome̱ne̱ na mbindo ńe̱se̱ ń’eyobo na ńa mudī, o londise̱ bosangi mbom o bo̱ngo̱ ba Loba.”​—2 Korinto 7:1.

Bongwa belongi ba mbia mo̱ngo̱ na ndolo na edube. “Mō̱ ńańu te̱ o je e mombweye̱ mo̱ a . . . to̱nde munj’ao ka mo̱me̱ne̱ ; o mune̱ mudi muto angame̱n be̱ne̱ye̱ mom’ao edub’a ńo̱ngo̱ńo̱ngo̱. A bana, sengane̱ bayedi bańu.”​—Efeso 5:33​—6:1.

Lee̱le̱ bape̱pe̱ ndolo. “Di benge to̱ndo̱ne̱ mō̱ na nune̱ ; ebanja ndolo e wu nde na Loba.”​—1 Yohane 4:7.

Sengane̱ mambenda m’ekombo. “Mudī te̱ mu sibise̱ mo̱me̱ne̱ owas’a [manea] . . . Bola so̱ moto te̱ nje angame̱nno̱ kusa : musangise̱ taks taks.”​—Roma 13:1, 7.