Be ka se isịnede

Be ka se isịnede

“Eyenọwọn̄ Ekeme Ndikpep Ikọ Abasi Ikpọn̄”

“Eyenọwọn̄ Ekeme Ndikpep Ikọ Abasi Ikpọn̄”

“Eyenọwọn̄ Ekeme Ndikpep Ikọ Abasi Ikpọn̄”

KE December 9, 2008, N̄ka Emi Ẹsede Ẹban̄a Unen Nditọwọn̄ ke Sweden ẹma ẹnịm san̄asan̄a mbono emi ibuotikọ ekedide, “Eyenọwọn̄ Ekeme Ndikpep Ikọ Abasi Ikpọn̄.” Mme etịn̄ikọ emi ẹtode Ufọkabasi Sweden, mme ufọkabasi eken, Islam, ye n̄ka emi ẹkpepde n̄kpọ ẹban̄a edu uwem owo, ẹma ẹnọ nsio nsio ekikere.

Ọkwọrọ ederi kiet ọkọdọhọ ete: “Inua ikememke nditịn̄ nte mbụk Bible ẹsinamde nditọwọn̄ ẹma ndinam n̄kpọ Abasi.” Didie ke mbụk Bible ẹsinam nditọwọn̄ ẹnam n̄kpọ Abasi?

Ọkwọrọ ederi emi ọkọbọrọ ete: “Mbụk Bible ẹsinam nditọwọn̄ ẹtie ẹkere n̄kpọ.” Enye ama asiak “mbụk Adam ye Eve, Cain ye Abel, David ye Goliath, mbụk emana Jesus, mbụk Zacchaeus emi ekedide ọbọ a-tax, mbụk idiọk udọ, mbụk eti owo Samaria,” onyụn̄ ọdọhọ ke emi ẹdi “ndusụk mbụk Bible emi ẹsinamde [eyenọwọn̄] ọfiọk se utọ n̄kpọ nte abian̄a, edifen nnọ owo, edisio isop idiọkn̄kpọ, edisua owo, edise owo ke usụhọde, edinam emem, ye edima owo ke ofụri esịt, ẹdide.” Enye ama adian do ete: “Mbụk emi ẹkeme ndinam owo ọfiọk se akpanamde, onyụn̄ otụk nte owo odude uwem.”

Ke akpanikọ, enen̄ede ọfọn ndisịn udọn̄ nnọ owo okot Bible. Edi nte nditọwọn̄ ẹkeme ndinen̄ede “ntie ikpọn̄ n̄kere” se mmọ ẹkotde ke Bible nnyụn̄ mbiere nnennen n̄kpọ oro ẹkpenamde?

Akam edi ikpọ owo isikemeke nditie ikpọn̄ mfiọk Bible. Ke uwụtn̄kpọ, Bible etịn̄ aban̄a ete kiet emi okokotde Bible, onyụn̄ ‘etie ekere,’ edi se enye okokotde ikosụk in̄wan̄ake enye. Ete emi ekedi akwa owo ukara Ethiopia. Enye okokot ntịn̄nnịm ikọ Isaiah, edi se enye okokotde ikan̄wan̄ake enye. Sia enye okoyomde ndifiọk se itien̄wed oro ọwọrọde, enye ama ọdọhọ Phillip edinam itien̄wed oro an̄wan̄a imọ. (Utom 8:26-40) Kpukpru nnyịn n̄ko imesiyom ẹnam se ikotde ke Bible an̄wan̄a nnyịn. Edieke kpukpru nnyịn isiyomde emi, nditọwọn̄ ndien-e?

Bible ọdọhọ ke “ndisịme ido eyịre ke esịt eyenọwọn̄.” (N̄ke 22:15) Ẹsiyom ẹteteme nditọwọn̄ se ẹkpenamde, ndien edi utom mme ete ye eka ndida Bible ye se isikpepde ke mbono esop n̄kpep nditọ mmọ ndinam se ifọnde nnyụn̄ n̄kpono Abasi. Nditọ ẹnyene unen ndibọ utọ ukpep emi. Ẹsiyom ẹda Bible ẹkpep mmọ n̄kpọ Abasi toto ke nsek man mmọ ẹkpekabade ẹdi “mbon oro ẹkọride ẹsịm ọyọhọ idaha, . . . oro ẹnọde ukeme ufiọk n̄kpọ mmọ ukpep ebe ke ndida enye nnam n̄kpọ man ẹdiọn̄ọ se inende ye se idiọkde.”—Heb. 5:14.