Na Cava na iBalebale ni Lomalagi?
Kena isau vakaivolatabu
Ni cavuti ena iVolatabu na vosa “lomalagi,” e tolu na ka e vakaibalebaletaka: (1) na maliwalala, (2) nodra itikotiko na kabula vakayalo, se (3) dua na itutu cecere. Ena vakatau ena ikotokoto na ibalebale ni lomalagi e vinakati me vakavotui. a
Na maliwalala. Na “lomalagi” e rawa ni vakaibalebaletaka na maliwalala e dau liwa kina na cagi, vuka kina na manumanuvuka, tau mai kina na uca se ucacevata, tibi tale ga kina na liva. (Same 78:26; Vosa Vakaibalebale 30:19; Aisea 55:10; Luke 17:24) E rawa tale ga ni vakaibalebaletaka na vanua e veitosoyaki voli kina “na matanisiga, na vula kei na kalokalo.”—Vakarua 4:19; Vakatekivu 1:1.
Nodra itikotiko na kabula vakayalo. Na vosa “lomalagi” e rawa ni vakaibalebaletaki ina vanua vakayalo era tiko kina na kabula era cecere sara vei keda na bula e vuravura. (1 Tui 8:27; Joni 6:38) E “yalo” na Kalou o Jiova, qai vakaitikotiko kei ira na nona agilosi ena vanua vakayalo e dau vakaibalebaletaki me lomalagi. (Joni 4:24; Maciu 24:36) E dau vakayagataki ena so na gauna “na lomalagi” me vakatakarakarataka na “ivavakoso ni yalosavasava,” se o ira na agilosi yalodina.—Same 89:5-7.
Ni cavuti ena iVolatabu na “lomalagi,” e rawa ni vakaibalebaletaki tale ga ina “itikotiko” i Jiova. (1 Tui 8:43, 49; Iperiu 9:24; Vakatakila 13:6) Kena ivakaraitaki, a parofisaitaka na iVolatabu ni na kolotaki tani mai lomalagi o Setani kei ira na timoni. Era se kabula vakayalo tiko ga o ira qori, sa tabu ga mera butuka yani na itikotiko i Jiova.—Vakatakila 12:7-9, 12.
Dua na itutu cecere. Na iVolatabu e dau vakaibalebaletaka tale ga na “lomalagi” ina dua na itutu cecere se veiliutaki. Qori e rawa ni:
itutu i Jiova, na Kalou kaukaua qai cecere duadua.—2 Veigauna 32:20; Luke 15:21.
veiliutaki ni Matanitu ni Kalou, ena sosomitaka na matanitu vakatamata. E vakatoka na Matanitu qori na iVolatabu me “lomalagi vou.”—Aisea 65:17; 66:22; 2 Pita 3:13. b
dusi ira na lotu vaKarisito era bula e vuravura ena dua na gauna, qai nodra inuinui na bula e lomalagi.—Efeso 2:6.
vakatakarakarataki ira na matanitu vakatamata era dau vakacolasau vei ira na lewenivanua.—Aisea 14:12-14; Taniela 4:20-22; 2 Pita 3:7.
dusi ira tale ga na yalo ca tawarairai era lewa tu na vuravura qo.—Efeso 6:12; 1 Joni 5:19.
E vanua vakacava o lomalagi?
E vanua vakayalo ra qai ogaoga voli kina e oba vakaoba na kabula vakayalo mera ‘vakayacora na vosa i Jiova.’—Same 103:20, 21; Taniela 7:10.
E kaya na iVolatabu ni ramase vinaka tu o lomalagi. (1 Timoci 6:15, 16) A raivotutaka na parofita o Isikeli na “ramase ni rarama” e lomalagi, o Taniela a raivotutaka na “uciwai bukawaqa.” (Isikeli 1:26-28; Taniela 7:9, 10) E savasava o lomalagi qai rairai totoka.—Same 96:6; Aisea 63:15; Vakatakila 4:2, 3.
E vakatubuqoroqoro na ka e vakamacalataka na iVolatabu me baleti lomalagi. (Isikeli 43:2, 3) Ni vanua vakayalo, eda sega gona ni kila na ka kece me baleti lomalagi.
a Na vosa vakaIperiu e vakadewataki me “lomalagi” e tiko kina na vakasama ni “cecere,” se “dokai.” (Vosa Vakaibalebale 25:3) Raica na ivola The New Brown, Driver, and Briggs Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, tabana e 1029.
b E tukuni ena ivola na McClintock and Strong’s Cyclopedia ni lomalagi vou e tukuni ena Aisea 65:17, e dusia “e dua na veiliutaki vou, matanitu vou.”—Volume IV, tabana e 122.