Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 15

Kasemɔ Yesu Koni Kɛ́ Okɛ Naagbai Kpe Lɛ Okaye Otsui Tuutu

Kasemɔ Yesu Koni Kɛ́ Okɛ Naagbai Kpe Lɛ Okaye Otsui Tuutu

‘Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ ni fe niiashishinumɔi fɛɛ lɛ baabu nyɛtsuii ahe.’​—FIP. 4:7.

LALA 113 Wɔyɛ Toiŋjɔlɛ

NƆ NI ABAASUSU HE *

1-2. Mɛni hã Yesu hao waa lɛ?

GBI gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaagbe Yesu lɛ, ehao. Mɛni hewɔ? Klɛŋklɛŋ lɛ, ele akɛ, etsɛŋ kwraa ebaapiŋ yɛ mɛi ni ji mlatɔlɔi adɛŋ, ni amɛbaagbe lɛ musuŋshaa naa. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Yesu sumɔɔ e-Tsɛ Yehowa waa, ni eesumɔ ni efee nɔ ni sa ehiɛ. Ele akɛ, ja eye Yehowa anɔkwa yɛ kaa ni mli wa ni kã ehiɛ lɛ mli dani ebaanyɛ eye ebua ni atse Yehowa gbɛ́i lɛ he. Anɔkwa, enɛ ji nɔ titri ni hã Yesu hao lɛ. Nɔ ni ji etɛ lɛ, Yesu sumɔɔ adesai asane, ni ele akɛ, kɛ́ efi shi ni eye anɔkwa kɛyashi naagbee lɛ, no dani adesai baaná hiɛnɔkamɔ akɛ, wɔsɛɛ lɛ, amɛbaanyɛ amɛhi shi kɛya naanɔ.

2 Kɛ̃lɛ, yɛ bɔ ni Yesu hao waa lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, eyoyorooo. Ekɛɛ ebɔfoi lɛ akɛ: “Miihã nyɛ mitoiŋjɔlɛ lɛ.” (Yoh. 14:27) Mɛɛ toiŋjɔlɛ he no mli lɛ Yesu wieɔ lɛ? No ji, “Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ” lɛ, ni ji toiŋjɔlɛ ni wekukpaa ni jara wa ni kã wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ hãa wɔnáa lɛ. Toiŋjɔlɛ nɛɛ ni Yesu yɔɔ lɛ hewɔ eyoyorooo lɛ.​—Fip. 4:6, 7.

3. Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

3 Wɔteŋ mɔ ko mɔ ko kɛ naagbai ni hã Yesu hao nakai gbɛkɛ lɛ eko ekpeŋ. Kɛ̃lɛ, wɔle akɛ, mɛi fɛɛ ni nyiɛɔ Yesu sɛɛ lɛ kɛ kai baakpe. (Mat. 16:24, 25; Yoh. 15:20) Bei komɛi lɛ, wɔ hu wɔbaahao tamɔ bɔ ni Yesu hao lɛ. Shi mɛni baaye abua wɔ koni wɔkahã naagbai ni haoɔ wɔ lɛ ye wɔnɔ ni wɔfee shwɛm? Nyɛhãa wɔkwɛa nibii etɛ ni Yesu fee be ni eyɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ni wɔkwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔkase lɛ kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe.

YESU SƆLE SHII ABƆ

Sɔlemɔ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine (Kwɛmɔ kuku 4-7)

4. Okɛ nɔkwɛmɔnii komɛi ahã kɛtsɔɔ akɛ Yesu sɔle shii abɔ yɛ naagbee gbi ni eye yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, tamɔ bɔ ni 1 Tesalonikabii 5:17 lɛ woɔ wɔ hewalɛ ni wɔfee lɛ?

4 Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:17. Yesu sɔle shii abɔ yɛ naagbee gbi ni eye yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ nɔ. Be ni eto egbele lɛ Kaimɔ lɛ shishi lɛ, esɔle eshwie blodo kɛ wain lɛ nɔ. (1 Kor. 11:23-25) Dani ekɛ kaselɔi lɛ baashi he ni amɛye Hehoo lɛ yɛ lɛ, ekɛ amɛ sɔle. (Yoh. 17:1-26) Be ni amɛshi jɛmɛ lɛ, amɛtee Oliv Gɔŋ lɛ nɔ, ni jɛmɛ hu lɛ, Yesu sɔle shii abɔ. (Mat. 26:36-39, 42, 44) Yesu sɔle yɛ piŋmɔ tso lɛ po nɔ. Anɔkwa, nakai sɔlemɔ lɛ ji naagbee wiemɔi ni ewie dani egbo. (Luka 23:46) Yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni Yesu fee nakai gbi lɛ mli lɛ, ehiɛ kpaaa Yehowa nɔ; esɔle.

5. Mɛni hewɔ bɔfoi lɛ gbee kaa mli lɛ?

5 Sɔlemɔ ni Yesu sɔle shii abɔ lɛ tsɔɔ akɛ, ekɛ ehiɛ fɔ̃ e-Tsɛ Yehowa nɔ, ni enɛ ji nɔ kome ni ye ebua lɛ ni enyɛ efi shi yɛ kai ni ekɛkpe lɛ amli. Shi bɔfoi lɛ ekaseee Yesu. Amɛwɔ, moŋ fe ni amɛbaashi kpe ni amɛsɔle. Enɛ hewɔ lɛ, be ni amɛkɛ kaa kpe lɛ, amɛnyɛɛɛ amɛfee ekãa ni amɛfi shi shiŋŋ. (Mat. 26:40, 41, 43, 45, 56) Kɛ́ wɔkɛ kai kpe lɛ, esa akɛ wɔkase Yesu ni ‘wɔsɔle daa.’ Ja wɔfee nakai dani wɔbaanyɛ wɔfi shi shiŋŋ ni wɔye Yehowa anɔkwa. Mɛni wɔbaanyɛ wɔbi Yehowa yɛ wɔsɔlemɔi lɛ amli?

6. Kɛ́ wɔyɛ hemɔkɛyeli lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaaye ebua wɔ ni wɔkayoyoro kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe?

6 Wɔbaanyɛ wɔkpa Yehowa fai ni ‘ehã wɔhemɔkɛyeli lɛ ada.’ (Luka 17:5; Yoh. 14:1) Hemɔkɛyeli he miihia wɔ waa, ejaakɛ Satan baaka wɔ. (Luka 22:31) Mɛɛ gbɛ nɔ hemɔkɛyeli baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkayoyoro kɛ́ wɔkɛ naagbai srɔtoi pii kpe? Kɛ́ wɔyɛ hemɔkɛyeli lɛ, be ni wɔtsu nɔ ni wɔbaanyɛ yɛ naagba ko ni wɔkɛkpeɔ lɛ he lɛ, wɔbaashi nɔ ni eshwɛ lɛ wɔhã Yehowa. Ni akɛni wɔheɔ wɔyeɔ kɛ wɔtsui fɛɛ akɛ Yehowa baanyɛ atsu shihilɛ lɛ he nii jogbaŋŋ kwraa fe wɔ hewɔ lɛ, wɔyeŋ wɔtsui fe nine yɛ he.​—1 Pet. 5:6, 7.

7. Mɛni okase yɛ Robert sane lɛ mli?

7 Sɔlemɔ yeɔ ebuaa wɔ koni wɔkaye wɔtsui fe nine ekɔɔɔ he eko naagbai ni wɔkɛkpeɔ. Susumɔ nɔ ko ni nyɛmi nuu anɔkwafo ko ni atsɛɔ lɛ Robert lɛ ekpa shi ena lɛ he okwɛ. Robert eye fe afii 80 ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa. Shi Robert kɛ naagbai pii ekpe yɛ eshihilɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ená shika he naagbai pɛŋ, ni esɔɔmɔ hegbɛ akɛ asafoŋ onukpa lɛ hu eje edɛŋ pɛŋ. Mɛni eye ebua lɛ ni enyɛ edamɔ enaagbai lɛ anaa? Ewie akɛ: “Sane ni yɔɔ Filipibii 4:6, 7 lɛ eye ebua mi.” Ewie kɛfata he akɛ: “Be fɛɛ be ni manu he akɛ miiye mitsui yɛ nɔ ko he lɛ, misɔleɔ amrɔ nɔŋŋ. Mina akɛ, kɛ́ misɔle waa shii abɔ lɛ, mitsui ŋmɛɔ dɛmm.”

YESU SHIƐ KƐ EKÃA

Shiɛmɔ nitsumɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine (Kwɛmɔ kuku 8-10)

8. Tamɔ bɔ ni awie yɛ Yohane 8:29 lɛ, mɛni ji nɔ kroko ni ye ebua Yesu be ni ekɛ kai kpe lɛ?

8 Kanemɔ Yohane 8:29. Be ni awaa Yesu yi po lɛ, enuuu he akɛ efee shwɛm, ejaakɛ ele akɛ eefee nɔ ni sa Yehowa hiɛ. Yesu bo Yehowa toi be ni nakai feemɔ wa kɛhã lɛ po. Agbɛnɛ hu, akɛni esumɔɔ e-Tsɛ Yehowa hewɔ lɛ, ehãaa nɔ ko nɔ ko he ahia lɛ fe ni ebaasɔmɔ Yehowa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, dani ebaaba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, esɔmɔ akɛ “ŋaalɔ kpanaa” yɛ Nyɔŋmɔ masɛi. (Abɛi 8:30) Be ni eba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ekɛ ekãa tsɔɔ mɛi Yehowa he nii, ni no hã ená miishɛɛ waa.​—Mat. 6:9; Yoh. 4:34-36; 5:17.

9. Kɛ́ wɔkɛ be babaoo tsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkahao fe nine?

9 Kɛ́ wɔbo Yehowa toi ni ‘wɔtsu babaoo yɛ Nuŋtsɔ lɛ nitsumɔ lɛ mli be fɛɛ be lɛ,’ wɔmiikase Yesu. (1 Kor. 15:58) Kɛ́ wɔkɛ “be babaoo” shiɛ sane kpakpa lɛ, wɔyeŋ wɔtsui tsɔ yɛ wɔnaagbai lɛ ahe. (Bɔf. 18:5) Mɛni hewɔ? Nɔ kome ji akɛ, bei pii lɛ, mɛi ni wɔkɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ kɛ naagbai ni mli wala kwraa fe wɔnɔ lɛ miikpe. Kɛ̃lɛ, kɛ́ wɔtsɔɔ amɛ Yehowa he nii ni amɛbasumɔ lɛ ni amɛkɛ egbɛtsɔɔmɔi tsu nii yɛ amɛshihilɛ mli lɛ, nibii hiɔ ehãa amɛ, ni amɛnáa miishɛɛ. Kɛ́ wɔna nakai lɛ, ani no hãaa hemɔkɛyeli ni wɔyɔɔ akɛ Yehowa baaye abua wɔ lɛ mli awa? Kɛ́ wɔhemɔkɛyeli lɛ mli wa lɛ, wɔyeŋ wɔtsui tuutu yɛ wɔnaagbai lɛ ahe. Nyɛmi yoo ko ni be fɛɛ be lɛ ehao, ni enuɔ he akɛ ehe bɛ sɛɛnamɔ lɛ wie nɔ ko ni hãa wɔnaa akɛ enɛ ji anɔkwale waa. Ewie akɛ: “Kɛ́ minyiɛ shiɛmɔ nɔ lɛ, mináa miishɛɛ, ni mihaooo tsɔ. Kɛ́ mitee shiɛmɔ lɛ, minuɔ he akɛ mibɛŋkɛ Yehowa kpaakpa, ni efeɔ mi akɛ no hewɔ mihaooo tsɔ lɛ.”

10. Mɛni okase yɛ Brenda sane lɛ mli?

10 Susumɔ nyɛmi yoo kroko hu ni atsɛɔ lɛ Brenda lɛ he okwɛ. Lɛ kɛ ebiyoo fɛɛ miiye hela ko ni naa wa waa. Hela lɛ hewɔ lɛ, Brenda nyɛɛɛ anyiɛ, ni no hewɔ lɛ, etaa shwiili mli. Agbɛnɛ hu, etsɛɛɛ nɔŋŋ kɛkɛ lɛ egbɔjɔ. Kɛ́ enu he akɛ eyɛ hewalɛ fioo lɛ, eyashiɛɔ yɛ shĩa fɛɛ shĩa. Shi gbɛ titri ni etsɔɔ nɔ eshiɛɔ ji kɛtsɔ woloŋmaa nɔ. Ewie akɛ: “Be ni mibana faŋŋ akɛ, ja jeŋ hee lɛ mli dani mihela lɛ baaya lɛ, miyeee mitsui yɛ he dɔŋŋ. Moŋ lɛ, mikɛ mijwɛŋmɔ ma shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ. Shiɛmɔ nitsumɔ lɛ jieɔ mijwɛŋmɔ kɛjeɔ minaagbai lɛ anɔ. Ehãa mikɛ mijwɛŋmɔ maa bɔ ni mafee maye mabua mɛi ni mikɛgbaa sane yɛ wɔsafo lɛ shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ nɔ. Ni be fɛɛ be lɛ, ehãa mikaiɔ hiɛnɔkamɔ ni miyɔɔ kɛhã wɔsɛɛ lɛ.”

YESU ŊMƐ GBƐ NI ENANEMƐI LƐ YE AMƐBUA LƐ

Nanemɛi kpakpai baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine (Kwɛmɔ kuku 11-15)

11-13. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ bɔfoi lɛ kɛ mɛi krokomɛi tsɔɔ faŋŋ akɛ amɛji Yesu nanemɛi kpakpai? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu ná yelikɛbuamɔ ni enanemɛi lɛ kɛhã lɛ lɛ he sɛɛ?

11 Be ni Yesu tsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, ebɔfoi anɔkwafoi lɛ hi emasɛi be fɛɛ be. Amɛtsɔɔ lɛɛlɛŋ akɛ, amɛji nanemɛi kpakpai. Amɛhã abɛ nɛɛ ba mli, akɛ: “Naanyo ko yɛ ni kpɛtɛɔ mɔ gbagbalii fe nyɛmi.” (Abɛi 18:24) Be ni Yesu tsuɔ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, enyɛmimɛi hii lɛ ateŋ mɔ ko mɔ ko heee enɔ eyeee. (Yoh. 7:3-5) Be ko po lɛ, ewekumɛi lɛ wie akɛ, ejwɛŋmɔ tsuuu nii jogbaŋŋ. (Mar. 3:21) Shi Yesu bɔfoi anɔkwafoi lɛ efeee nakai. No hewɔ lɛ, Yesu shwɛɛɛ amɛhe kwraa. Gbi gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaagbe lɛ lɛ, ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛji mɛi ni ekpɛtɛ mi yɛ mijaramɔ shihilɛi lɛ amli.”​—Luka 22:28.

12 Jeee be fɛɛ be bɔfoi lɛ nyɛ amɛfee nɔ ni Yesu sumɔɔ. Shi Yesu kɛ ejwɛŋmɔ emaaa hii anɔkwafoi nɛɛ atɔmɔi lɛ anɔ, moŋ lɛ, ena akɛ amɛheɔ enɔ amɛyeɔ. (Mat. 26:40; Mar. 10:13, 14; Yoh. 6:66-69) Gbi gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaagbe lɛ lɛ, ekɛɛ amɛ akɛ: “Miitsɛ nyɛ nanemɛi, ejaakɛ nibii fɛɛ ni minu yɛ mi-Tsɛ naa lɛ, mihã nyɛle.” (Yoh. 15:15) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Yesu nanemɛi lɛ wo lɛ hewalɛ waa. Amɛye amɛbua lɛ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni enɛ hã ená miishɛɛ waa.​—Luka 10:17, 21.

13 Jeee bɔfoi lɛ pɛ Yesu kɛbɔ naanyo. Ekɛ mɛi krokomɛi hu bɔ naanyo, hii kɛ yei fɛɛ, ni amɛ hu amɛye amɛbua lɛ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ nibii krokomɛi amli. Amɛteŋ mɛi komɛi fɔ̃ lɛ nine kɛba amɛshĩai amli kɛhã niyeli. (Luka 10:38-42; Yoh. 12:1, 2) Amɛteŋ mɛi komɛi hu fata ehe kɛfã gbɛ, ni amɛjɛ nibii ni amɛyɔɔ lɛ amli amɛsɔmɔ lɛ. (Luka 8:3) Yesu ná nanemɛi kpakpai ejaakɛ lɛ hu eye ebua mɛi. Efee amɛ ejurɔ, ni ekɛɛɛ amɛ ni amɛfee nibii ni ele akɛ amɛnyɛŋ amɛfee. Eyɛ mli akɛ Yesu yeɔ emuu moŋ, shi ehiɛ sɔ bɔ ni enanemɛi ni yeee emuu lɛ ye amɛbua lɛ lɛ waa. Ni ekã shi faŋŋ akɛ, amɛye amɛbua lɛ koni ekaye etsui fe nine.

14-15. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔná nanemɛi kpakpai? Ni mɛɛ gbɛ nɔ amɛbaanyɛ amɛye amɛbua wɔ?

14 Nanemɛi kpakpai baaye abua wɔ ni wɔye Yehowa anɔkwa daa. Gbɛ ni hi fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔná nanemɛi kpakpai ji, ni wɔbaaye wɔbua mɛi krokomɛi. (Mat. 7:12) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Biblia lɛ woɔ wɔ hewalɛ ni wɔkɛ wɔhe ashã afɔle wɔhã mɛi krokomɛi, titri lɛ, ‘mɛi ni ehia amɛ lɛ.’ (Efe. 4:28) Namɛi nɛkɛ yɔɔ osafo lɛ mli ni obaanyɛ oye obua? Obaanyɛ oyaye jara ohã nyɛmi ko ni eka tsũ mli yɛ ekolɛ gbɔlɛ loo hela hewɔ. Obaanyɛ oye obua weku ko ni he efĩ amɛ lɛ koni amɛná nɔ ni amɛbaaye. Kɛ́ ole bɔ ni afeɔ ayaa jw.org® wɛbsaiti lɛ nɔ loo bɔ ni akɛ JW Library® lɛ tsuɔ nii lɛ, obaanyɛ oye obua nyɛmimɛi krokomɛi ni yɔɔ osafo lɛ mli lɛ koni amɛle bɔ ni akɛ dɛŋdadei nɛɛ tsuɔ nii ahãa. Kɛ́ wɔfee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔbaanyɛ kɛye wɔbua mɛi krokomɛi lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, wɔbaaná miishɛɛ.​—Bɔf. 20:35.

15 Kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe lɛ, wɔnanemɛi lɛ baaye abua wɔ koni wɔkaye wɔtsui fe nine. Kɛ́ wɔmiigba amɛ wɔnaagbai lɛ, amɛbaato amɛtsui shi amɛbo wɔ toi, tamɔ bɔ ni Elihu bo Hiob toi be ni ewieɔ enaagbai lɛ ahe lɛ. (Hiob 32:4) Shi esaaa akɛ wɔkpaa gbɛ akɛ amɛbaatsɔɔ wɔ nɔ ni wɔfee yɛ wɔnaagbai lɛ ahe. Kɛ̃lɛ, kɛ́ amɛjɛ Biblia lɛ mli amɛwo wɔ ŋaa lɛ, esa akɛ wɔbo toi, ejaakɛ no baatsɔɔ akɛ wɔhiɛ kã shi. (Abɛi 15:22) Agbɛnɛ hu, bɔ ni Maŋtsɛ David ba ehe shi ni ekpɛlɛ koni enanemɛi lɛ aye abua lɛ lɛ, nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔba wɔhe shi ni wɔkpɛlɛ ni wɔnanemɛi aye abua wɔ kɛ́ wɔhe fĩ wɔ. (2 Sam. 17:27-29) Nanemɛi kpakpai ji Yehowa dɛŋ nikeenii.​—Yak. 1:17.

NƆ NI BAAYE ABUA BO NI OKAYE OTSUI FE NINE

16. Yɛ nɔ ni aŋma yɛ Filipibii 4:6, 7 lɛ naa lɛ, mɛni ji gbɛ kome pɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔná toiŋjɔlɛ? Tsɔɔmɔ mli.

16 Kanemɔ Filipibii 4:6, 7. Mɛni hewɔ Biblia lɛ kɛɔ akɛ Kristo Yesu nɔ wɔtsɔɔ wɔnáa Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ lɛ? Ekɛɔ nakai, ejaakɛ kɛ́ wɔle nɔ ni Yesu tsuɔ koni Nyɔŋmɔ yiŋtoo lɛ aba mli, ni wɔheɔ enɔ wɔyeɔ lɛ, no dani kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe lɛ, wɔyeŋ wɔtsui fe nine, ni wɔnuŋ he akɛ wɔfee shwɛm. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu kpɔmɔ afɔleshaa lɛ hewɔ lɛ, Nyɔŋmɔ baanyɛ ekɛ wɔhe eshai lɛ fɛɛ ake wɔ. (1 Yoh. 2:12) Enɛ ni wɔle lɛ shɛjeɔ wɔmii waa! Agbɛnɛ hu, wɔle akɛ Yesu ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔ Maŋtsɛ, ni etsɛŋ ebaajie naagbai fɛɛ ni Satan kɛ ejeŋ fɔŋ nɛɛ kɛba wɔnɔ lɛ kɛya. (Yes. 65:17; 1 Yoh. 3:8; Kpo. 21:3, 4) Enɛ ji hiɛnɔkamɔ ni nɔ bɛ! Kɛfata he lɛ, eyɛ mli akɛ nitsumɔ ni Yesu kɛwo wɔdɛŋ lɛ bɛ mlɛo moŋ, shi ekɛ wɔ yɛ, ni ebaaye ebua wɔ kɛyashi jeŋ fɔŋ nɛɛ naagbee gbii lɛ baaba naagbee. (Mat. 28:19, 20) Enɛ ni wɔle lɛ woɔ wɔ ekãa waa! Nibii etɛ nɛɛ, ni ji miishɛjemɔ ni wɔnáa lɛ, hiɛnɔkamɔ ni wɔyɔɔ lɛ, kɛ ekãa ni wɔkɛsɔmɔɔ lɛ, ahe miihia waa. Nomɛi kɛ nibii krokomɛi baaye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui fe nine kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe.

17. (a) Kɛ́ okɛ naagbai ni mli wala kpe lɛ, mɛni baaye abua bo ni okayoyoro? (b) Tamɔ bɔ ni awie yɛ Yohane 16:33 lɛ, kɛ́ wɔfee nibii etɛ ni Yesu fee lɛ, mɛni baajɛ mli kɛba?

17 No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ naagbai ni mli wala kpe lɛ, mɛni baaye abua bo ni okayoyoro? Feemɔ nibii etɛ ni Yesu fee lɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, sɔlemɔ, ni feemɔ nakai shii abɔ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, bo Yehowa toi ni oshiɛ kɛ ekãa, kɛ́ nakai feemɔ wa kɛhã bo po. Ni nɔ ni ji etɛ lɛ, kpɛlɛmɔ ni onanemɛi aye abua bo kɛ́ ohe fĩ bo. Kɛ́ ofee nibii etɛ nɛɛ, Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ lɛ baabu otsui kɛ ojwɛŋmɔ he, ni obaafi shi shiŋŋ kɛdamɔ kaa fɛɛ kaa naa, tamɔ bɔ ni Yesu fee lɛ.​—Kanemɔ Yohane 16:33.

LALA 41 Ofainɛ Bo Misɔlemɔ Toi

^ kk. 5 Wɔ fɛɛ wɔkɛ naagbai ni baanyɛ ahã wɔhao waa kpeɔ. Yesu hu kɛ naagbai ni mli wala waa kpe, shi ehãaa naagbai nɛɛ aye enɔ. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana nibii etɛ ni efee ni ye ebua lɛ, kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔkase lɛ.