Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 16

Nyɛhãa Wɔnua Wɔnyɛmimɛi Lɛ Ashishi

Nyɛhãa Wɔnua Wɔnyɛmimɛi Lɛ Ashishi

“Nyɛkpaa kponɔgbɛ ni nyɛkwɛɔ kɛkojoɔ lɛ, moŋ lɛ nyɛkojoa jalɛ kojomɔ.”​—YOH. 7:24.

LALA 101 Nyɛhãa Wɔfea Ekome Kɛtsua Nii

NƆ NI ABAASUSU HE *

1. Mɛɛ anɔkwa sane ni hãa mɔ tsui nyɔɔ emli Biblia lɛ hãa wɔleɔ yɛ Yehowa he?

ANI obaasumɔ ni mɛi adamɔ ohewolonɔ su, bɔ ni ohiɛ yɔɔ, loo odalɛ nɔ amɛkojo bo? Ekã shi faŋŋ akɛ, osumɔŋ. No hewɔ lɛ, ani eŋɔɔɔ onaa akɛ Yehowa damɔɔɔ bɔ ni oji yɛ kponɔgbɛ, ni ji, nɔ ni adesai naa yɛ ohe lɛ, nɔ ekojooo bo? Be ni Yehowa kɛɛ Samuel akɛ Yishai bihii lɛ ateŋ mɔ kome baaye Israel nɔ maŋtsɛ lɛ, Samuel damɔ bɔ ni amɛji yɛ kponɔgbɛ lɛ nɔ etsɔɔ mɔ ni esusuɔ akɛ lɛ Yehowa ehala. Be ni Samuel na Yishai binukpa Eliab nɔŋŋ lɛ, ewie akɛ, “Lɛɛlɛŋ, mɔ ni Yehowa ehala lɛ lɛ damɔ ehiɛ nɛɛ,” ejaakɛ ehe nɔ fɛɛ nɔ je maŋtsɛ. Shi esoro bɔ ni Yehowa kwɛ nii ehã kwraa. Ekɛɛ Samuel akɛ: “Kaakwɛ egbɔmɔtso kɛ bɔ ni ekwɔ hã lɛ, ejaakɛ mihalako lɛ.” Mɛni wɔkaseɔ yɛ sane nɛɛ mli? “Gbɔmɔ kwɛɔ nɔ ni anaa, shi Yehowa lɛ, enaa tsui lɛ mli.”​—1 Sam. 16:1, 6, 7.

2. Tamɔ bɔ ni wɔnaa yɛ Yohane 7:24 lɛ, mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔdamɔɔ bɔ ni mɛi ji yɛ kponɔgbɛ lɛ nɔ wɔkojoɔ amɛ? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

2 Akɛni wɔ fɛɛ wɔyeee emuu hewɔ lɛ, bei pii lɛ, wɔdamɔɔ bɔ ni mɛi ji yɛ kponɔgbɛ lɛ nɔ wɔkojoɔ amɛ. (Kanemɔ Yohane 7:24.) Shi nɔ ni wɔkɛ wɔhiŋmɛi naa yɛ mɔ ko he lɛ, no lɛ, mɔ lɛ he nɔ ko fioo pɛ ni. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, datrɛfoi ni he esa ni kɛ afii pii etsu nitsumɔ lɛ po nyɛŋ adamɔ nɔ ni amɛkɛ amɛhiŋmɛi naa yɛ helatsɛ ko he lɛ pɛ nɔ amɛna nɔ tuuntu ni feɔ lɛ. Ja amɛbo mɔ lɛ toi jogbaŋŋ dani amɛbaale helai ni emɔ lɛ be ko ni eho kɛ tsofai ni ahã lɛ, bɔ ni hela ni emɔ lɛ bianɛ lɛ feɔ lɛ ehãa, kɛ bɔ ni enuɔ he ehãa yɛ he. Bei komɛi po lɛ, ehe baahia ni amɛhã mɔ lɛ ayasha X-ray koni amɛna nɔ ni yaa nɔ yɛ egbɔmɔtso lɛ mli. Kɛ́ datrɛfonyo ko damɔ nɔ ni ehiŋmɛi naa lɛ pɛ nɔ eŋma tsofa ehã helatsɛ ko lɛ, ekolɛ ebaayaŋma hela kroko he tsofa ehã lɛ. Nakai nɔŋŋ wɔ hu wɔnyɛŋ wɔnu wɔnyɛmimɛi lɛ shishi jogbaŋŋ kɛ́ wɔdamɔ nɔ ni wɔhiŋmɛi naa yɛ amɛhe lɛ pɛ nɔ wɔkojo amɛ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔle amɛ jogbaŋŋ ni wɔna mɛi ni amɛji diɛŋtsɛ. Shi akɛni wɔnaaa mɛi atsui mli hewɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔnu amɛ shishi jogbaŋŋ tamɔ bɔ ni Yehowa nuɔ amɛ shishi lɛ. Ni kɛ̃lɛ esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni wɔbaanyɛ ni wɔkase Yehowa. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔfee nakai?

3. Mɛɛ gbɛ nɔ Biblia mli saji ni wɔbaasusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ baaye abua wɔ ni wɔkase Yehowa?

3 Te Yehowa kɛ mɛi ni jáa lɛ lɛ yeɔ ehãa tɛŋŋ? Eboɔ amɛ toi. Esusuɔ shihilɛ ni amɛkɛkpeɔ kɛ nibii ni ená amɛnɔ hewalɛ lɛ ahe. Ni emusuŋ tsɔɔ lɛ yɛ amɛhe. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu bɔ ni Yehowa fee nakai ehã Yona, Elia, Hagar, kɛ Lot lɛ he, ni wɔbaakwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔkase lɛ yɛ bɔ ni wɔkɛ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ yeɔ wɔhãa lɛ mli.

BO ONYƐMIMƐI LƐ TOI JOGBAŊŊ

4. Mɛni hewɔ ekolɛ wɔbaana Yona akɛ gbɔmɔ gbonyo lɛ?

4 Jeee nɔ fɛɛ nɔ wɔle yɛ Yona he. No hewɔ lɛ, ekolɛ kɛ́ wɔkane esane lɛ, wɔbaana lɛ akɛ mɔ ko ni yeee anɔkwa ni anyɛɛɛ amu afɔ̃ enɔ. Yehowa fã lɛ akɛ, eyajaje fɔbuu kojomɔ eshi Ninivebii lɛ. Shi yɛ nɔ najiaŋ ni ebaabo Yehowa famɔ lɛ toi lɛ, eyakwɔ meele ko ni miiya Tarshish “koni ejo foi kɛje Yehowa hiɛ.” (Yona 1:1-3) Eji bo ji Yehowa kulɛ, ani obaaya nɔ okɛ Yona atsu nii? Ekolɛ ofeŋ nakai. Shi Yehowa tee nɔ ekɛ Yona tsu nii.​—Yona 3:1, 2.

5. Mɛni saji ni Yona wie yɛ Yona 2:1, 2, 9 lɛ tsɔɔ bo yɛ ehe?

5 Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Yona sɔle shii abɔ. Sɔlemɔi nɛɛ ateŋ ekome, ni ji, nɔ ni esɔle be ni eyɔɔ ŋshɔŋ loo lɛ musuŋ lɛ, hãa wɔnaa mɔ ni eji diɛŋtsɛ. (Kanemɔ Yona 2:1, 2, 9.) Nɔ najiaŋ ni wɔbaana Yona akɛ mɔ ko ni kɛ́ atsu lɛ lɛ, eyaaa lɛ, sɔlemɔ nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, ebaa ehe shi, ehiɛ sɔɔ nii, ni etswa efai shi akɛ ebaabo Yehowa toi. No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ Yehowa kɛ ejwɛŋmɔ emaaa nɔ ni Yona fee lɛ nɔ. Ehã esɔlemɔ lɛ hetoo, ni ehã etee nɔ esɔmɔ akɛ gbalɔ.

Kɛ́ wɔbo wɔnyɛmimɛi lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanu amɛ shishi (Kwɛmɔ kuku 6) *

6. Mɛni hewɔ kɛ́ mɔ ko miiwie lɛ esa akɛ wɔbo lɛ toi jogbaŋŋ?

6 Kɛ́ wɔbaa wɔhe shi ni wɔtoɔ wɔtsui shi lɛ, kɛ́ mɛi miiwie lɛ, wɔbaabo amɛ toi jogbaŋŋ. Wɔyɛ yiŋtoi babaoo ahewɔ ni esa akɛ wɔmia wɔhiɛ wɔfee nakai. Naa etɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaawa akɛ wɔbaaná mɛi ahe jwɛŋmɔ ni ejaaa. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, wɔbaakɔ sane sɛɛ ni wɔbaana bɔ ni wɔnyɛmimɛi lɛ nuɔ he amɛhãa yɛ saji ahe kɛ nɔ hewɔ ni amɛfeɔ nibii komɛi ni amɛfeɔ lɛ. Enɛ baahã wɔmusuŋ atsɔ wɔ waa yɛ amɛhe. Nɔ ni ji etɛ lɛ, kɛ́ wɔto wɔtsui shi wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ be ni amɛwieɔ lɛ, ekolɛ no baahã amɛyɔse nɔ ko ni ekolɛ amɛ diɛŋtsɛ po amɛyɔseko yɛ amɛhe. Ani ejeee anɔkwale akɛ bei komɛi lɛ, wɔ diɛŋtsɛ po wɔleee bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa yɛ sane ko he kɛyashi wɔbaawie he wɔtsɔɔ mɔ ko? (Abɛi 20:5) Nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Asia maji lɛ eko nɔ ni miisɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa lɛ wie akɛ: “Mikaiɔ be ko ni kulɛ esa akɛ mabo sane toi jogbaŋŋ dani mawie. Mikɛɛ nyɛmi yoo ko akɛ esa akɛ eya ehiɛ yɛ bɔ ni ehãa saji ahetoo ehãa lɛ mli. Sɛɛ mli lɛ, miná mile akɛ nikanemɔ wa hã lɛ, ni etɔɔ lɛ waa dani enyɛɔ ehãa sane hetoo.” Nyɛmi nuu nɛɛ sane lɛ hãa wɔnaa akɛ, ehe miihia waa ni asafoŋ onukpai ‘abo sane mli toi’ dani amɛwo ŋaa.​—Abɛi 18:13.

7. Mɛni wɔkaseɔ yɛ bɔ ni Yehowa kɛ Elia ye ehã lɛ mli?

7 Wɔnyɛmimɛi lɛ ekomɛi yɛ ni he ni amɛda yɛ, bɔ ni atsɔse amɛ ahã, loo bɔ ni amɛyɔɔ lɛ hewɔ lɛ, kɛ́ nɔ ko miigba amɛnaa lɛ, ewa kɛhã amɛ akɛ amɛbaawie. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni ekawa tsɔ kɛhã amɛ akɛ amɛbaagba wɔ amɛtsuiŋ saji? Ani okaiɔ bɔ ni Yehowa kɛ Elia ye ehã be ni ejoɔ Yezebel naa foi lɛ? Eye gbii pii dani Elia gba Yehowa, e-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ, nɔ tuuntu ni gbaa enaa. Be ni ewieɔ lɛ, Yehowa bo lɛ toi jogbaŋŋ. No sɛɛ lɛ, ewo lɛ hewalɛ, ni ekɛ nitsumɔ ko ni he hiaa waa wo edɛŋ. (1 Maŋ. 19:1-18) Ja wɔnyɛmimɛi lɛ ena wɔ akɛ mɛi ni amɛbaanyɛ amɛmu amɛfɔ̃ amɛnɔ ni amɛkɛ amɛ agba amɛ nɔ fɛɛ nɔ he sane dani wɔbaale nɔ tuuntu ni gbaa amɛnaa, ni ekolɛ ebaahe be dani amɛbaana wɔ nakai. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkase Yehowa ni wɔto wɔtsui shi. Kɛ́ fiofio lɛ, amɛbana wɔ nakai ni amɛbɔi wɔ amɛsaji lɛ gbaa lɛ, esa akɛ wɔbo amɛ toi jogbaŋŋ.

BƆƆ MƆDƐŊ NI OLE ONYƐMIMƐI LƐ JOGBAŊŊ

8. Yɛ nɔ ni aŋma yɛ 1 Mose 16:7-13 lɛ naa lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa ye ebua Hagar?

8 Be ni Sarai kɛ etsulɔ yoo, Hagar, hã Abram akɛ eŋa lɛ, Hagar fee nɔ ko ni nilee bɛ mli kwraa. Be ni ena akɛ ehiɛ hɔ lɛ, ebuuu Sarai dɔŋŋ, ejaakɛ no mli lɛ, Sarai bɛ bi. Ebashɛ he ko ni agbɛnɛ lɛ, Sarai nyɛɛɛ dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, ekɛ Hagar ye kɛ joomɔ, ni Hagar jo foi. (1 Mo. 16:4-6) Mɛi pii naa Hagar akɛ yoo henɔwolɔ ni bɛ subaŋ kwraa, ni amɛnuɔ he akɛ nɔ ni sa lɛ nɔŋŋ akɛfee lɛ lɛ. Shi Yehowa enaaa Hagar nakai. Etsu ebɔfo kɛtee eŋɔɔ. Be ni bɔfo lɛ na Hagar lɛ, eye ebua lɛ ni etsake esubaŋ, ni ejɔɔ lɛ. Hagar na akɛ, asomoaŋ, Yehowa hiŋmɛi yɛ enɔ, ni ele nɔ mli ni etsɔɔ lɛ. Nɔ ni Yehowa fee lɛ ta etsuiŋ aahu akɛ etsɛ lɛ, “Nyɔŋmɔ ni naa nii, . . . mɔ ni naa mi lɛ.”​—Kanemɔ 1 Mose 16:7-13.

9. Mɛni he Nyɔŋmɔ susu ni no hewɔ eye ebua Hagar lɛ?

9 Mɛni hewɔ Yehowa ye ebua Hagar lɛ? Yehowa le nibii fɛɛ ni etee nɔ yɛ Hagar shihilɛ mli, kɛ nibii amli ni etsɔmɔ. (Abɛi 15:3) Hagar lɛ, Ejiptnyo ji lɛ, shi Abram kɛ eweku lɛ, Hebribii ji amɛ. Ani eeenyɛ efee akɛ enɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ, enu he akɛ mɔkpɔŋ ji lɛ yɛ amɛteŋ? Ani ehiɛ tse shĩa? Kaimɔ hu akɛ, no mli lɛ, Abram yɛ ŋa kroko. Nakai beiaŋ lɛ, hii anɔkwafoi komɛi kɛ yei enyɔ loo nɔ ni fa fe nakai hi shi. Shi jeee nakai Yehowa to kɛjɛ shishijee. (Mat. 19:4-6) Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ, awuŋayelii kɛ béi pii te shi yɛ gbalashihilɛi ni tamɔ nakai lɛ amli. Yehowa ekuuu ehiɛ efɔ̃ɔɔ bu ni Hagar ebuuu Sarai lɛ nɔ, oookɛɛ nɔ ni efee lɛ hi. Shi ekã shi faŋŋ akɛ, esusu he ni ejɛ kɛ nibii amli ni etsɔmɔ lɛ ahe, ni no hewɔ eye ebua lɛ lɛ.

Bɔɔ mɔdɛŋ ni ole onyɛmimɛi lɛ jogbaŋŋ (Kwɛmɔ kuku 10-12) *

10. Kɛ́ wɔmiitao wɔle wɔnyɛmimɛi lɛ jogbaŋŋ lɛ, mɛni nɛkɛ wɔbaanyɛ wɔfee?

10 Kɛ́ wɔ hu wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaanu wɔnyɛmimɛi lɛ shishi lɛ, belɛ wɔmiikase Yehowa. No hewɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ole onyɛmimɛi lɛ jogbaŋŋ. Okɛ amɛ agba sane dani aje asafoŋ kpee shishi kɛ be ni akpa, okɛ amɛ aya shiɛmɔ, ni kɛ́ ebaahi lɛ, fɔ̃ɔ amɛ nine kɛba shĩa kɛhã niyeli. Kɛ́ ofee nakai lɛ, obaale amɛ jogbaŋŋ. Ona nakai nyɛmi yoo lɛ ni osusuɔ akɛ etseee ehiɛ ehãaa mɔ lɛ? Ekolɛ obaaná ole akɛ ehiɛ kɛkɛ ni gboɔ. Ni nyɛmi nuu lɛ ni yɔɔ shika waa lɛ hu? Ekolɛ obaana akɛ efeɔ ejurɔ waa, ni ejeee mɔ ko ni tiuɔ heloonaa nibii asɛɛ. Ni nakai weku lɛ ni kpeɔ sɛɛ kɛbaa asafoŋ kpeei lɛ hu? Ekolɛ obaana akɛ aate shi aawo amɛ waa yɛ shĩa. (Hiob 6:29) Shi enɛ hu etsɔɔɔ akɛ wɔkoli mɛi asaji amli. (1 Tim. 5:13) Oti lɛ kɛkɛ ji akɛ, kɛ́ wɔle shihilɛ mli ni wɔnyɛmimɛi lɛ yɔɔ kɛ nibii amli ni amɛtsɔmɔ kɛ bɔ ni ená amɛnɔ hewalɛ ehã lɛ, ebaaye ebua wɔ ni wɔnu amɛ shishi.

11. Mɛni hewɔ ehe miihia ni asafoŋ onukpai ale nyɛmimɛi ni amɛkwɛɔ amɛnɔ lɛ jogbaŋŋ?

11 Ehe miihia waa ni asafoŋ onukpai ale nyɛmimɛi ni amɛkwɛɔ amɛnɔ lɛ jogbaŋŋ. Naa niiashikpamɔ ni nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Artur lɛ ná. Be ni esɔmɔɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ, ekɛ asafoŋ onukpa ko tee amɛyasara nyɛmi yoo ko ni amɛnaa lɛ akɛ mɔ ko ni hiɛ gboɔ waa. Ewie akɛ: “Be ni wɔkɛ lɛ gbaa sane lɛ, wɔná wɔle akɛ ebote gbalashihilɛ mli etsɛɛɛ tsɔ ni ewu gbo. Ekɛ naagbai pii kpe, shi fɛɛ sɛɛ lɛ, etsɔse ebiyei enyɔ lɛ koni amɛsumɔ Yehowa, ni amrɔ nɛɛ, amɛkɛ ekãa miisɔmɔ lɛ. Bianɛ lɛ, enaaa nii jogbaŋŋ, ni etsɛɛɛ ni ehaoɔ waa. Ni kɛ̃lɛ, esumɔɔ Yehowa waa, ni ehemɔkɛyeli mli wa. Wɔna akɛ, nibii pii yɛ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ nyɛmi yoo nɛɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ mli.” (Fip. 2:3) Bɔ ni Yehowa le etsuji anɔkwafoi lɛ kɛ naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ, nakai nɔŋŋ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ hu bɔ mɔdɛŋ akɛ ebaafee. (2 Mo. 3:7) Asafoŋ onukpai, kɛ́ nyɛ hu nyɛle nyɛmimɛi ni nyɛkwɛɔ amɛnɔ lɛ jogbaŋŋ lɛ, no baaye abua nyɛ ni nyɛnyɛ nyɛye nyɛbua amɛ.

12. Be ni nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Yip Yee lɛ bale nyɛmi yoo ko ni ekɛyɔɔ asafo mli lɛ jogbaŋŋ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ená he sɛɛ?

12 Ani nyɛmi ko yɛ ni enifeemɔ ko woɔ omli la waa? Kɛ́ obale lɛ jogbaŋŋ lɛ, ekolɛ obaanu lɛ shishi. Naa nɔkwɛmɔnɔ ko ni tsɔɔ nakai. Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Asia maji lɛ eko nɔ, ni atsɛɔ lɛ Yip Yee lɛ wie akɛ: “Nyɛmi yoo ko ni mikɛyɔɔ asafo mli lɛ nyɛɛɛ awie blɛoo, ja ebolɔ. Minu he akɛ ehiŋmɛi gbeleko. Shi be ko be ni mi kɛ lɛ tee shiɛmɔ lɛ, miná mile akɛ, no mli lɛ, ekɛ efɔlɔi hɔ̃ɔ loo yɛ jara lɛ nɔ. Yɛ jara lɛ nɔ lɛ, ebolɔɔ waa, ejaakɛ kɛ́ efeee nakai lɛ, enáŋ jara.” Yip Yee wie kɛfata he akɛ: “Esane lɛ hã mina akɛ, dani manyɛ manu minyɛmimɛi lɛ shishi lɛ, esa akɛ male amɛ jogbaŋŋ.” Ebɛ mlɛo akɛ wɔbaale wɔnyɛmimɛi lɛ jogbaŋŋ. Shi kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔfee nakai, ni wɔbo ŋaa ni Biblia lɛ ewo akɛ wɔgbele wɔtsui naa wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ toi lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔmiikase Yehowa, mɔ ni sumɔɔ “gbɔmɛi srɔtoi fɛɛ” lɛ.​—1 Tim. 2:3, 4; 2 Kor. 6:11-13.

OMUSUŊ ATSƆ BO YƐ ONYƐMIMƐI LƐ AHE

13. Tamɔ bɔ ni wɔnaa yɛ 1 Mose 19:15, 16 lɛ, be ni Lot shashaoɔ shi lɛ, mɛni ŋwɛibɔfoi lɛ fee? Ni mɛni hewɔ?

13 Be ko be ni Lot wala yaje oshãra mli lɛ, Yehowa hã lɛ gbɛtsɔɔmɔi, shi ekɛtsuuu nii oya. Nɔ ni ba ji, ŋwɛibɔfoi enyɔ basara lɛ, ni amɛkɛɛ lɛ akɛ, ekɛ eweku lɛ ashi Sodom, ejaakɛ ‘amɛmiiba amɛbakpãtã maŋ lɛ hiɛ.’ (1 Mo. 19:12, 13) Lot kɛ eweku lɛ shiii Sodom aahu ni je tsɛre. No hewɔ lɛ, ŋwɛibɔfoi lɛ bɔ Lot kɔkɔ ekoŋŋ. Shi ‘eshashao shi.’ Ekolɛ wɔbaakɛɛ akɛ Lot fee enii oookɛɛ nɔ ko kɔɔɔ ehe eko, ni akɛ, etoi egbo. Shi Yehowa tee nɔ eye ebua lɛ koni eyi aná wala. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “akɛni Yehowa musuŋ tsɔ lɛ” yɛ Lot he hewɔ lɛ, ŋwɛibɔfoi lɛ mɔ lɛ kɛ eweku lɛ nijiashi, ni amɛkɛ amɛ je kpo kɛje maŋ lɛ mli.​—Kanemɔ 1 Mose 19:15, 16.

14. Mɛni eeenyɛ efee akɛ no hewɔ Yehowa musuŋ tsɔ lɛ yɛ Lot he lɛ?

14 Eeenyɛ efee akɛ, nibii pii ahewɔ Yehowa musuŋ tsɔ lɛ yɛ Lot he lɛ. Ekolɛ Lot she gbeyei akɛ kɛ́ eshi Sodom lɛ, abaaye lɛ awui, ni no hewɔ eshashao shi akɛ ebaashi lɛ. Jeee no pɛ. No mli lɛ, bui pii ni kootaa yɔɔ mli yɛ jɔɔ ko ni bɛŋkɛ Sodom lɛ mli, ni eeenyɛ efee akɛ, be ko be ni maŋtsɛmɛi enyɔ komɛi yagbee ekomɛi amli lɛ, Lot nu he. (1 Mo. 14:8-12) Ekolɛ Lot susu eŋa kɛ ebii lɛ hu ahe. Agbɛnɛ hu, Lot yɛ nii waa, no hewɔ lɛ, eeenyɛ efee akɛ, eyɛ shĩa kpakpa ko mli yɛ Sodom. (1 Mo. 13:5, 6) Nibii nɛɛ eko kwraa bɛ ni kɛ́ Lot kɛjie enaa akɛ no hewɔ ebooo Yehowa toi amrɔ nɔŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ esane ja. Kɛ̃lɛ, Yehowa kɛ ejwɛŋmɔ emaaa Lot tɔmɔ lɛ nɔ, moŋ lɛ, ebu lɛ akɛ “jalɔ.”​—2 Pet. 2:7, 8.

Kɛ́ wɔbo wɔnyɛmimɛi lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaana nibii ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔnuɔ he wɔhãa amɛ (Kwɛmɔ kuku 15-16) *

15. Nɔ najiaŋ ni wɔbaawie wɔshi nyɛmi ko yɛ nɔ ko ni efeɔ lɛ hewɔ lɛ, mɛni moŋ esa akɛ wɔfee?

15 Nɔ najiaŋ ni wɔbaawie wɔshi nyɛmi ko loo wɔbaaná ehe jwɛŋmɔ fɔŋ yɛ nɔ ko ni efeɔ lɛ hewɔ lɛ, ehi moŋ akɛ wɔbaabɔ mɔdɛŋ ni wɔna nɔ hewɔ ni efeɔ nakai. Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Yuropa maji lɛ eko nɔ, ni atsɛɔ lɛ Veronica lɛ bɔ mɔdɛŋ akɛ ebaafee nakai. Ewie akɛ: “Nyɛmi yoo ko yɛ ni daa nɛɛ kɛ́ ona lɛ lɛ, etamɔ nɔ ni ekɛ mɔ ko yɛ sane. Be fɛɛ be lɛ, etse ehe. Bei komɛi kɛ́ mikɛ lɛ yaawie po lɛ, belɛ miishe gbeyei. Shi mibi mihe akɛ, ‘Eji mi miyɔɔ eshihilɛ lɛ mli kulɛ, ani misumɔŋ ni mɔ ko kɛ mi abɔ naanyo?’ No hewɔ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ mabi lɛ nɔ hewɔ ni ebɛ miishɛɛ kwraa lɛ. Be ni mibi lɛ lɛ, ebɔi mi saji pii gbaa. Bianɛ lɛ, minu lɛ shishi waa.”

16. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkpa Yehowa fai ni eye ebua wɔ ni wɔmusuŋ atsɔ wɔ yɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ahe?

16 Yehowa pɛ nuɔ wɔ shishi jogbaŋŋ kɛmɔ shi. (Abɛi 15:11) No hewɔ lɛ, sɔlemɔ obi lɛ ni eye ebua bo ni ona mɛi tamɔ bɔ ni enaa amɛ lɛ, ni ona bɔ ni obaafee ojie musuŋtsɔlɛ kpo otsɔɔ amɛ. Nakai nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Anzhela lɛ fee, ni enɛ ye ebua lɛ ni emusuŋ tsɔ lɛ yɛ nyɛmi yoo ko ni yɔɔ amɛsafo lɛ mli lɛ he. No mli lɛ, ewa kɛhã Anzhela akɛ ekɛ nyɛmi yoo nɛɛ baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli. Ewie akɛ: “Kulɛ ewaaa kwraa akɛ mawie mashi nyɛmi yoo nɛɛ, ni mikɛ lɛ akpa bɔɔ. Shi mikpa Yehowa fai ni eye ebua mi ni manu lɛ shishi.” Ani Yehowa bo Anzhela sɔlemɔ lɛ toi? Anzhela wie akɛ: “Gbi ko lɛ, mi kɛ lɛ tee shiɛmɔ, ni be ni wɔkpa lɛ, wɔgba sane ŋmɛlɛtswai abɔ. Mibo lɛ toi, ni minu he mihã lɛ. Bianɛ lɛ, misumɔɔ lɛ waa fe be ko ni eho, ni mitswa mifai shi akɛ maye mabua lɛ.”

17. Mɛni esa akɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaafee?

17 Esa akɛ wɔmusuŋ atsɔ wɔ waa yɛ wɔnyɛmimɛi lɛ fɛɛ ahe, jeee amɛteŋ mɛi komɛi pɛ. Yona, Elia, Hagar, kɛ Lot kɛ naagbai kpe, ni nakai nɔŋŋ wɔnyɛmimɛi lɛ fɛɛ hu kɛ naagbai kpeɔ. Bei komɛi lɛ, naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ ji naagbai ni amɛ diɛŋtsɛ amɛyatsɛ amɛhã amɛhe. Shi kɛ́ wɔbaawie anɔkwale lɛ, wɔteŋ namɔ baanyɛ awie akɛ efeko nɔ ko ni eyatsɛ naagba ehã lɛ pɛŋ? No hewɔ lɛ, kɛ́ Yehowa kɛɛ wɔnu he wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ, esaaa akɛ efeɔ wɔ nɔ ko srɔto ko. (1 Pet. 3:8) Wɔjɛ je lɛŋ hei srɔtoi kɛ shihilɛi srɔtoi amli, shi ani ebɛ naakpɛɛ akɛ Yehowa efee wɔ ekome akɛ weku? Kɛ́ wɔbo lɛ toi lɛ, ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ mli baawa. No hewɔ lɛ, eba akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baatswa efai shi akɛ, ebaabo enyɛmi toi koni ele lɛ jogbaŋŋ, ni emusuŋ atsɔ lɛ yɛ ehe.

LALA 87 Nyɛbaa! Nyɛbaaná Hewalɛ Hee

^ kk. 5 Akɛni wɔyeee emuu hewɔ lɛ, bei pii lɛ, wɔdamɔɔ nɔ ni wɔhiŋmɛi naa lɛ nɔ wɔkojoɔ mɛi. “Shi Yehowa lɛ, enaa tsui lɛ mli.” (1 Sam. 16:7) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana bɔ ni Yehowa jɛ suɔmɔ mli eye ebua Yona, Elia, Hagar, kɛ Lot. Agbɛnɛ hu, wɔbaana bɔ ni wɔbaafee wɔkase Yehowa yɛ bɔ ni wɔkɛ wɔnyɛmimɛi yeɔ wɔhãa lɛ mli.

^ kk. 52 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRII LƐ AMLI: Nyɛmi nuu onukpa ko enaaa nɔ hewɔ ni esa akɛ nyɛmi nuu oblanyo ko akpe sɛɛ kɛba asafoŋ kpee. Shi sɛɛ mli be ni ena akɛ asomoaŋ mɔ ko kɛ etsɔne bashi enɔ lɛ sɛɛ lɛ, enu lɛ shishi.

^ kk. 54 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRII LƐ AMLI: Shiɛmɔyaa kuu nɔkwɛlɔ ko susu akɛ nyɛmi yoo ko tseee ehiɛ ehãaa nyɛmimɛi lɛ, ni esumɔɔɔ ni ekɛ amɛ bɔɔ. Shi sɛɛ mli lɛ, ená ele akɛ, no mli lɛ nyɛmi yoo lɛ hiɛ miigbo, ni ehe ejɔɔɔ lɛ akɛni eleee amɛ jogbaŋŋ lɛ hewɔ.

^ kk. 56 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRII LƐ AMLI: Be ni nyɛmi yoo ko kɛ nyɛmi yoo kroko ko kpe yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, enu he akɛ, nyɛmi yoo lɛ sumɔɔɔ gbɔmɔ, ni mɔ ko sane kɔɔɔ ehe eko. Shi be ni ekɛ lɛ gba sane lɛ, ena akɛ jeee nakai kwraa eyɔɔ.