Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Johannes Rauthe ni eeya shiɛmɔ ekolɛ aaafee afii 100 ni eho nɛ

AJIE KƐJƐ WƆNITOOHE LƐ

“Miijie Yehowa Yi, Ejaakɛ Mɛi Miibo Sane lɛ Toi”

“Miijie Yehowa Yi, Ejaakɛ Mɛi Miibo Sane lɛ Toi”

SEPTEMBER 1, 1915 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ wie yɛ Jeŋ Ta I lɛ he akɛ: “Ta gbeyeigbeyei ni awuɔ yɛ Yuropa amrɔ nɛɛ mli wa kwraa fe tai krokomɛi fɛɛ ni awu pɛŋ.” Maji aaafee 30 sɔŋŋ kɛ amɛhe wo ta nɛɛ mli. Buu-Mɔɔ lɛ wie akɛ, ta lɛ “hãaa anyɛ atsu Maŋtsɛyeli sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ jogbaŋŋ, titri lɛ, yɛ Germany kɛ France.”

Be ni awuɔ jeŋ ta nɛɛ, no mli lɛ nyɛmimɛi lɛ nuko Biblia mli shishitoo mlai komɛi ashishi jogbaŋŋ. Enɛ hewɔ lɛ, amɛteŋ mɛi komɛi kɛ amɛhe wo asraafoi anitsumɔ lɛ mli. Fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛbaashiɛ sane kpakpa lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Nyɛminuu Wilhelm Hildebrandt yaje France akɛ German asraafonyo, shi loloolo lɛ, eshwe akɛ eshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ. No hewɔ lɛ, eshɛ wolo bibioo ni ji The Bible Students Monthly lɛ eko yɛ French mli, ni ebɔi jaramɔ. Mɛi ni ehã amɛ wolo lɛ eko lɛ anaa kpɛ amɛhe waa akɛ German asraafonyo miihã amɛ wolo ni wieɔ toiŋjɔlɛ he.

Nibii ni nyɛmimɛi ni yɔɔ Germany lɛ ateŋ mɛi komɛi wie ni akala yɛ Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ, be ni amɛsɔmɔɔ akɛ asraafoi lɛ po lɛ, amɛshwe waa akɛ amɛshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ. Nyɛminuu Lemke, ni no mli lɛ efata German ŋshɔ hiɛ asraafoi lɛ ahe lɛ wie akɛ, eshiɛ sane kpakpa lɛ ehã enanemɛi asraafoi lɛ, ni amɛteŋ mɛi enumɔ enya wiemɔ lɛ he. Ewie akɛ: “Yɛ meele nɛɛ mli po lɛ, miijie Yehowa yi, ejaakɛ mɛi miibo sane lɛ toi.”

Asraafoi komɛi po kase anɔkwale lɛ ni amɛbatsɔmɔ Yehowa tsuji. Amɛteŋ mɔ kome ji Georg Kayser. Be ni awuɔ ta lɛ, enine yagbe asafo lɛ woji lɛ eko, ni ekase. Biblia mli anɔkwalei ni ekase lɛ ta etsuiŋ waa, no hewɔ lɛ, ekɛ ehe wooo ta lɛ mli dɔŋŋ. Sɛɛ mli lɛ, ahã lɛ nitsumɔ kroko yɛ asraafoi anitsumɔ lɛ mli nɔŋŋ. Be ni awu ta lɛ agbe naa lɛ, ekɛ ekãa sɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ afii babaoo.

Eyɛ mli akɛ, no mli lɛ Biblia Kaselɔi lɛ nuko nɔ hewɔ ni esaaa akɛ amɛkɛ amɛhe woɔ tawuu kɛ maŋkwramɔŋ saji amli lɛ shishi jogbaŋŋ moŋ, shi bɔ ni amɛba amɛjeŋ amɛhã lɛ hã esoro amɛ kwraa yɛ osɔfoi lɛ, maŋkwralɔi lɛ, kɛ mɛi krokomɛi ahe. Osɔfoi lɛ kɛ maŋkwralɔi lɛ kɛ amɛhe wo ta lɛ mli vii ni amɛfi sɛɛ. Shi Biblia Kaselɔi lɛ tee nɔ amɛfi “Hejɔlɛ lumɔ” lɛ sɛɛ. (Yes. 9:5) Eyɛ mli akɛ amɛteŋ mɛi komɛi kɛ amɛhe wo asraafoi anitsumɔ lɛ mli moŋ, shi nɔ ko ni Nyɛminuu Konrad Mörtter wie lɛ hãa wɔnaa akɛ, anɔkwa sane kome ko yɛ ni amɛ fɛɛ amɛkpɛlɛ nɔ. Ewie akɛ: “Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hã mina faŋŋ akɛ, esaaa akɛ Kristofonyo gbeɔ gbɔmɔ.”​—2 Mose 20:13. *

Hans Hölterhoff kɛ eshwiili lɛ tswa The Golden Age magazin lɛ he adafi

Yɛ nakai beiaŋ lɛ, yɛ German mla lɛ naa lɛ, kɛ́ mɔ ko wie akɛ ehenilee eŋmɛɛɛ lɛ gbɛ ni ekɛ ehe awo asraafoi anitsumɔ lɛ mli lɛ, abaagbala etoi. Fɛɛ sɛɛ lɛ, nyɛmimɛi 20 kɛ sɛɛ kɛ amɛhe wooo asraafoi anitsumɔ lɛ mli kwraa, ni enɛ hewɔ lɛ, abu amɛteŋ mɛi komɛi akɛ sɛkɛyelɔi. Nakai afee Nyɛminuu Gustav Kujath. Akɛ lɛ tee helatsamɔhe ko ni akwɛɔ mɛi ni bɛ pɛpɛɛpɛ yɛ, ni ahã lɛ tsofai ni ahãa sɛkɛyelɔi lɛ eko. Amɛteŋ mɛi komɛi hu yɛ ni awo amɛ tsuŋ, tamɔ Hans Hölterhoff nɛkɛ. Be ni awo Hans tsuŋ lɛ, ahã lɛ nitsumɔi srɔtoi ni kɛ asraafoi anitsumɔ lɛ yɔɔ tsakpãa, shi ekpoo akɛ ebaatsu. No hewɔ lɛ, bulɔi lɛ fimɔ lɛ bɔ ni ehiii lɛ ehe tsimɔ aahu kɛyashi eniji enyɔ lɛ fɛɛ gboi. Shi loloolo lɛ, ekpɛlɛɛɛ nitsumɔ ni amɛkɛhã lɛ lɛ nɔ, no hewɔ lɛ, amɛkwa amɛfee tamɔ nɔ ni amɛyaagbe lɛ, shi ehãaa no awo ehe gbeyei. Etee nɔ efi shi shiŋŋ kɛyashi ta lɛ ba naagbee.

Nyɛmimɛi komɛi yatsu asraafoi anitsumɔ lɛ moŋ nɛ, shi amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛhiɛŋ tui kɔkɔɔkɔ. No hewɔ lɛ, amɛbi ni ahã amɛ nitsumɔi ni haŋ amɛkɛ amɛhe awo ta lɛ mli tɛ̃ɛ, ni amɛhiɛ sɔ nitsumɔi ni ahã amɛ lɛ. * Amɛteŋ mɛi komɛi ji, Johannes Rauthe, Konrad Mörtter, Reinhold Weber, kɛ August Krafzig. Ahã Johannes yafata mɛi ni tsuɔ oketeke gbɛi lɛ ahe nii lɛ ahe, ahã Konrad yatsu nii yɛ helatsamɔhe, ahã Reinhold nitsumɔ akɛ nɛɛsifonyo, ni ahã August yafata mɛi ni kwɛɔ jatsui anɔ lɛ ahe. Eyɛ mli akɛ nyɛmimɛi nɛɛ kɛ nyɛmimɛi krokomɛi ni fata amɛhe lɛ nuuu nibii ashishi jogbaŋŋ moŋ, shi akɛni amɛsumɔɔ Yehowa hewɔ lɛ, amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛbaasɔmɔ lɛ ni amɛye lɛ anɔkwa.

Bɔ ni nyɛmimɛi lɛ ba amɛjeŋ amɛhã be ni awuɔ ta lɛ hewɔ lɛ, nɔyeli lɛ jie ehiɛ eka amɛ. Akɛ nyɛmimɛi babaoo tee saneyelihei yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ hewɔ. Enɛ hewɔ lɛ, ato nitsumɔhe ko yɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Magdeburg yɛ Germany lɛ koni eye ebua nyɛmimɛi lɛ kɛ amɛmla naa saji lɛ.

Yehowa Odasefoi tee nɔ amɛpɛi Biblia lɛ mli jogbaŋŋ, ni enɛ hã amɛbana akɛ, esaaa akɛ Kristofoi kɛ amɛhe woɔ tawuu loo maŋkwramɔŋ saji amli. No hewɔ lɛ, be ni Jeŋ Ta II lɛ fɛ lɛ, amɛkɛ amɛhe wooo asraafoi anitsumɔ lɛ mli, ni amɛkpoo nitsumɔi fɛɛ ni kɛ asraafoi anitsumɔ lɛ yɔɔ tsakpãa. Yiŋkpɛɛ nɛɛ hewɔ lɛ, German nɔyeli lɛ bu amɛ akɛ henyɛlɔi ni awa amɛyi waa. Be kroko lɛ, wɔbaawie no hu he yɛ Buu-Mɔɔ lɛ mli.​—Ajie kɛjɛ wɔnitoohe ni yɔɔ Central Europe lɛ.

^ kk. 7 Kɛ́ ootao ole bɔ ni Biblia Kaselɔi ni yɔɔ Britain lɛ fee amɛnii amɛhã be ni awuɔ Jeŋ Ta I lɛ, kanemɔ sane ni yitso ji, “Ajie Kɛjɛ Wɔnitoohe Lɛ​—Amɛfĩ Shi Shiŋŋ yɛ ‘Kaa Ŋmɛlɛtswaa’ Mli,” ni je kpo yɛ May 15, 2013 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ.

^ kk. 9 Millennial Dawn wolo lɛ Kpo VI lɛ ni akala yɛ afi 1904 lɛ, kɛ August 1906 German Buu-Mɔɔ lɛ, wie akɛ enɛ jeee tɔmɔ. Shi sɛɛ mli lɛ, akala shishinumɔ hee ni aná yɛ sane nɛɛ he lɛ yɛ September 1915 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ mli, ni awo nyɛmimɛi lɛ hewalɛ ni amɛkɛ amɛhe akawo asraafoi anitsumɔ lɛ mli kwraa. Sane nɛɛ ejeee kpo yɛ German Buu-Mɔɔ lɛ mli.