Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

WALA SHIHILƐ HE SANE

Yehowa Hãko Minine Anyɛ Shi!

Yehowa Hãko Minine Anyɛ Shi!

Mifata gbekɛbii yei ejwɛ ni ahala amɛ koni amɛkɛ fɔfɔi ayahã Adolf Hitler be ko be ni ehã wiemɔ ko egbe naa lɛ ahe. Mɛni hewɔ ahala mi afata amɛhe? Afee nakai ejaakɛ mipapa kɛ ehe wo Nazi paati lɛ nifeemɔi amli vii, ni lɛ ji mɔ ni hiɛɔ paati nɛɛ gbine ni yɔɔ wɔkutso lɛ mli lɛ hiɛnyiɛlɔ lɛ tsɔne lɛ ehãa lɛ. Mimami lɛ, Katoliknyo ji lɛ, ni ekɛ ejamɔ lɛ shwɛɛɛ kwraa. Kulɛ, eetao matsɔ Roman sista. Shi naakpɛɛ sane ji akɛ mikɛ mihe dɔmɔɔɔ Nazi paati lɛ, ni asaŋ, mibatsɔɔɔ Roman sista hu. Te eba lɛ tɛŋŋ? Hã magba bo.

MIDA yɛ Graz, yɛ Austria. Be ni miye afii kpawo lɛ, akɛ mi tee sɔlemɔ skul ko. Shi mina akɛ osɔfoi lɛ kɛ Roman sistas lɛ náa bɔlɛ ni efee mi taŋ waa. No hewɔ lɛ, eshɛɛɛ afi ni mimami hã mikpa skul lɛ.

Mi kɛ minyɛmimɛi lɛ kɛ mifɔlɔi; mipapa wo asraafoi atade

Sɛɛ mli lɛ, akɛ mi tee bɔɔdin skul. Gbɛkɛ ko lɛ, mipapa ba skul lɛ ni ebawó mi koni wɔjofoi kɛje Graz maŋ lɛ mli, ejaakɛ aaŋmɛɛŋmɛɛ okplɛmii babaoo ahe aashwie maŋ lɛ nɔ. Wɔyaba abo yɛ maŋ ko ni atsɛɔ lɛ Schladming lɛ mli. Be ni wɔyashɛ jɛmɛ ni wɔfo maŋ lɛ briji lɛ pɛ ni aŋmɛɛ okplɛm afɔ̃ briji lɛ nɔ kɛkpãtã hiɛ. Be kroko lɛ, kɔɔyɔŋ lɛji ni eba shikpɔŋ waa tswatswaa mi kɛ minaa tui yɛ wɔyale lɛ mli shi esaaa wɔhe. Be ni ta lɛ ba naagbee lɛ, efee faŋŋ akɛ wɔsɔlemɔ lɛ kɛ Nazi nɔyeli lɛ fɛɛ ehã wɔnine enyɛ shi.

MIBALE MƆ KO NI HÃAA MƆ NINE ANYƐ SHI

Yɛ afi 1950 lɛ, Yehowa Odasefonyo ko kɛ mimami bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Kɛ́ amɛmiigba sane lɛ miboɔ toi, ni bei komɛi po lɛ, mikɛ mimami yaa asafoŋ kpeei. Mimami yiŋ tsɔ akɛ Yehowa Odasefoi ni hiɛ anɔkwale lɛ, no hewɔ lɛ, yɛ afi 1952 lɛ, ehã abaptisi lɛ.

Yeimeji sɔŋŋ yɔɔ asafo ni wɔkɛbɔ lɛ mli, no hewɔ lɛ, mihiɛ emɛɛɛ. Shi sɛɛ mli lɛ, wɔtee wɔyasara asafo ko ni oblahii kɛ oblayei pii yɔɔ mli. Enɛ hã mina akɛ jeee yeimeji sɔŋŋ yɔɔ Yehowa asafo lɛ mli. No hewɔ lɛ, be ni wɔku wɔsɛɛ kɛtee Graz lɛ, mibɔi asafoŋ kpeei lɛ fɛɛ yaa. Eyeee be ko ni mi hu miyiŋ tsɔ akɛ anɔkwale lɛ nɔŋŋ mikaseɔ lɛ. Agbɛnɛ hu, mibale Yehowa akɛ eji Nyɔŋmɔ ni hãaa etsuji anine anyɛ shi, ni akɛ, kɛji wɔnu he akɛ mɔ fɛɛ mɔ ekwa wɔ po lɛ, ebaaya nɔ ehi wɔmasɛi ni eye ebua wɔ.​—Lala 3:5, 6.

Mishwe akɛ matsɔɔ mɛi krokomɛi anɔkwalei ni mikase lɛ. Klɛŋklɛŋ mɛi ni miye amɛ odase ji minyɛmimɛi lɛ. Nakai beiaŋ lɛ, minyɛmimɛi yei onukpai ejwɛ lɛ eyahi akrowai krokomɛi amli amɛmiitsɔɔ skulbii nii. Miyasara amɛ yɛ akrowai nɛɛ amli ni miwo amɛ hewalɛ ni amɛkase Biblia lɛ. Amɛbo ŋaa ni miwo amɛ lɛ toi, ni be ni yi wulaa shi lɛ, minyɛmimɛi lɛ fɛɛ ebatsɔmɔ Yehowa Odasefoi.

Be ni mibɔi shiɛmɔ lɛ sɛɛ otsi lɛ, mikɛ yoo ko ni eye aaafee afii 30 kɛmiimɔ afii 40 lɛ kpe ni mikɛ lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Yoo nɛɛ tee ehiɛ waa ni abaptisi lɛ. Sɛɛ mli lɛ, ewu, kɛ agbɛnɛ hu, amɛbihii enyɔ lɛ kase Biblia lɛ ni abaptisi amɛ. Biblia mli nikasemɔ ni mikɛ yoo nɛɛ fee lɛ hã mihemɔkɛyeli lɛ mli wa waa. Mɔ ko mɔ ko ejeee gbɛ ekɛ mi ekaseee nii. Ehe bahia ni matsɔ hiɛ makase wolo ni wɔyaakase lɛ mli jogbaŋŋ dani maya. Kɛ́ makɛɛ lɛ, mikaseɔ nii lɛ mihãa mi diɛŋtsɛ mihe dani mikɛ yoo lɛ yakaseɔ! Enɛ ye ebua mi ni minu anɔkwale lɛ shishi jogbaŋŋ. Yɛ April 1954 lɛ, mihã abaptisi mi yɛ nu mli kɛtsɔɔ akɛ mijɔɔ mihe nɔ mihã Yehowa.

“AWAA WƆ YI, SHI AKPOOKO WƆ”

Yɛ afi 1955 lɛ, mitee majimaji ateŋ kpeei ni afee yɛ Germany, France, kɛ England lɛ eko. Be ni miyɔɔ London, yɛ England lɛ, mikɛ Nyɛminuu Albert Schroeder kpe. Nyɛminuu Schroeder tsɔɔ nii yɛ Gilead Biblia Skul lɛ, ni sɛɛ mli lɛ, esɔmɔ akɛ Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ mli nyo. Be ni akɛ wɔ sharaa shi yɛ British Museum lɛ, Nyɛminuu Schroeder kɛ enine tsɔɔ blema Hebri Biblia niŋmai komɛi, ni ewie akɛ Nyɔŋmɔ gbɛ́i lɛ jeɔ kpo yɛ niŋmai nɛɛ amli. No sɛɛ lɛ, etsɔɔ wɔ nɔ hewɔ ni blema niŋmai nɛɛ sa kadimɔ waa. Enɛ ta mitsuiŋ waa ni ehã suɔmɔ ni miyɔɔ kɛhã Yehowa kɛ anɔkwale lɛ mli wa. No hewɔ lɛ, mitswa mifai shi akɛ, mahã mɛi ale Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwale lɛ.

Mi kɛ nyɛmi yoo ni yɔɔ ninejurɔgbɛ lɛ sɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛi yɛ Mistelbach, yɛ Austria lɛ

Yɛ January 1, 1956 lɛ, mibɔi sɔɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ. No sɛɛ nyɔji ejwɛ lɛ, ahã mibɔi sɔɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ Mistelbach, yɛ Austria. Nakai beiaŋ lɛ, Odasefonyo ko kwraa bɛ jɛmɛ akɛ ja mi kɛ nyɛmi yoo ni fata mihe lɛ. Shi mikɛ naagba ko kpe. Nyɛmi yoo nɛɛ eye afii 25, ni eda yɛ akrowa. Shi no mli lɛ, eshwɛ fioo ni maye afii 19, ni atsɔse mi yɛ maŋ wulu mli. Miteee shi mra, shi lɛ lɛ, eteɔ shi mra. Ewɔɔ mra, shi mi lɛ, miwɔɔɔ mra. Kɛ̃lɛ, akɛni wɔkɛ Biblia mli ŋaawoi tsu nii hewɔ lɛ, wɔnyɛ wɔhi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli ni wɔye omanye babaoo yɛ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli.

Wɔkɛ naagbai krokomɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ kpe. Anɔkwa, awa wɔ yi po, shi Yehowa ‘kpooo wɔ.’ (2 Kor. 4:7-9) Be ko be ni wɔmiishiɛ yɛ akrowa ko mli lɛ, mɛi ŋmɛɛ amɛgbei wuji ahe amɛwo wɔ. Gbei lɛ ke kɛba wɔnɔ kɛ bolɔmɔ, ni amɛfɛ̃ amɛnyanyɔji amɛwo wɔ. Wɔmɔmɔ wɔniji amli, ni misɔle po akɛ, “Yehowa, ofainɛ, kɛ amɛbɔi wɔ kɔmɔmɔ lɛ, hã wɔgboi oya!” Shi be ni eshwɛ fioo ni gbei lɛ baashɛ wɔmasɛi lɛ, amɛwa amɛdamɔ shi, ni amɛtswa amɛlei, kɛkɛ ni amɛtsɔmɔ amɛhe ni amɛtee. Wɔnu he akɛ Yehowa ebu wɔhe. No sɛɛ lɛ, wɔyashiɛ yɛ nakai akrowa lɛ mli fɛɛ, ni miishɛɛ sane ji akɛ, mɛi lɛ bo wɔ toi waa. Ekolɛ efee amɛ naakpɛɛ akɛ gbei lɛ efeee wɔ nɔ ko nɔ ko, aloo akɛ yɛ nɔ ni ba wɔnɔ nɛɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔba amɛŋɔɔ wɔmiishiɛ wɔmiihã amɛ. Sɛɛ mli lɛ, amɛteŋ mɛi komɛi batsɔmɔ Odasefoi.

Be kroko lɛ, wɔyɛ shĩa yɛ tsũ ni wɔyahai lɛ mli yɛ ŋwɛitsu ko nɔ, ni wɔnu ni wɔshĩatsɛ lɛ miikɛɛ akɛ ebaagbe wɔ ejaakɛ wɔmiigba mɛi anaa yɛ akutso lɛ mli. No mli lɛ, etɔ dãa. Eŋa lɛ kpãtã lɛ, shi ekpɛlɛɛɛ. No hewɔ lɛ, wɔkɛ sɛii mamɔ wɔshinaa lɛ sɛɛ oyayaayai, ni wɔbɔi wɔnibii too. Be ni wɔgbele shinaa lɛ, naa shĩatsɛ lɛ ni ehiɛ kakla agbo ko kɛdamɔ he ni wɔbaatsɔ kɛkpeleke shi lɛ. Wɔkɛ wɔpɔtomantoi lɛ sha foi kɛtsɔ shinaa kroko ni tsɔɔ shĩa lɛ sɛɛ lɛ mli, ni wɔjo foi kɛtsɔ gbɛ kakadaŋŋ ko ni kã abɔɔ lɛ ni yɔɔ shĩa lɛ he lɛ mli, ni wɔkuuu wɔsɛɛ dɔŋŋ.

Wɔyawɔ gbɔiatoohe ko, ni wɔhi jɛmɛ nɔ ni miihe ashɛ afi. Enɛ ye ebua wɔ waa. Nɔ hewɔ ni mikɛɔ nakai ji akɛ, gbɔiatoohe nɛɛ yɛ maŋ wulu lɛ mli, ni no hewɔ lɛ, wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛɛ amɛbaasumɔ ni amɛba koni wɔkase nii lɛ yɛ jɛmɛ. Eyeee be ko ni wɔbɔi wolo nikasemɔ lɛ kɛ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ feemɔ daa otsi yɛ wɔtsũ lɛ mli yɛ gbɔiatoohe lɛ, ni mɛi aaafee 15 baa.

Wɔhi Mistelbach afi kɛ sɛɛ, kɛkɛ ni ajie mi kɛtee Feldbach ni yɔɔ Graz wuoyi-bokãgbɛ lɛ. Ahã mi gbɛgbalɔ kroko ni mikɛ lɛ asɔmɔ yɛ jɛmɛ, shi shi kome ekoŋŋ lɛ, wɔ pɛ ji Odasefoi yɛ he ni wɔtee lɛ. Wɔhi ŋwɛitsu ko ni akɛ tsei ma lɛ nɔ. Kɛ́ kɔɔyɔɔ tswa kɛtsɔ fɔji ni kamɔ tsei lɛ ateŋ lɛ amli lɛ, egbɛɔ tamɔ nɔ ni aakpã bɛlɛ. No hewɔ lɛ, wɔkɛ adafitswaa woji tsimɔ fɔji lɛ. Agbɛnɛ hu, wɔyayɛɔ nu yɛ nubu ko mli. Shi tɔ ni etɔ wɔ nɛɛ efeee efolo. Yɛ nyɔji fioo ko mli lɛ, atse kuu yɛ Feldbach. Ni sɛɛ mli lɛ, weku ko ni wɔkɛkase nii lɛ ateŋ mɛi aaafee 30 sɔŋŋ ba anɔkwale lɛ mli!

Niiashikpamɔi nɛɛ kɛ ekrokomɛi ni tamɔ nakai ni wɔná lɛ hã mina akɛ, Yehowa yeɔ ebuaa mɛi ni tiuɔ Maŋtsɛyeli lɛ nibii asɛɛ lɛ, ni no hã mihiɛ sɔ lɛ waa. Kɛ́ etamɔ nɔ ni adesa ko kwraa bɛ ni baanyɛ aye abua wɔ po lɛ, Yehowa baaye abua wɔ be fɛɛ be.​—Lala 121:1-3.

‘NYƆŊMƆ KƐ EJALƐ NINEJURƆ LƐ HIƐ MIMLI’

Yɛ afi 1958 lɛ, miŋmala woji anɔ nii kɛtsɔɔ akɛ masumɔ ni maya majimaji ateŋ kpee ni abaafee nakai afi lɛ yɛ Yankee Stadium kɛ Polo Grounds, yɛ New York City lɛ eko. Austria nitsumɔhe nine lɛ bi mi kɛji masumɔ ni maya Gilead Skul lɛ klas ni ji 32 nɔ lɛ eko. Te aaafee tɛŋŋ makpoo hegbɛ kpele ni tamɔ nɛkɛ? Mihã hetoo amrɔ nɔŋŋ akɛ, “Masumɔ!”

Be ni miyɔɔ Gilead Skul lɛ, mita Nyɛminuu Martin Poetzinger masɛi. Nazibii lɛ wa nyɛmi nuu nɛɛ yi waa yɛ amɛyiwalɛ nsarai lɛ amli, shi efi shi shiŋŋ. Sɛɛ mli lɛ, lɛ hu esɔmɔ akɛ Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ mli nyo. Be ni wɔyɔɔ Gilead lɛ, bei komɛi lɛ Nyɛminuu Poetzinger hãa mitsɔɔ nibii ni awieɔ lɛ ekomɛi ashishi kɛyaa German mli mihãa lɛ.

Be ni eshwɛ nyɔji enyɔ kɛ fã ni wɔbaagbe skul lɛ naa lɛ, Nyɛminuu Nathan Knorr hã wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ le he ni ebaayasɔmɔ yɛ. Etswa adafi akɛ mayasɔmɔ yɛ Paraguay. Dani abaaŋmɛ mi gbɛ ni mabote Paraguay lɛ, abi ni mipapa akpɛlɛ nɔ dã, ejaakɛ no mli lɛ, midako kwraa. Mipapa kpɛlɛ nɔ, ni yɛ March 1959 lɛ, aŋmɛ mi gbɛ ni mibote Paraguay. Ahã mi kɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ ni fata mihe lɛ yahi maŋsɛɛ sɔɔlɔi ashĩa ni yɔɔ Asunción lɛ.

No sɛɛ etsɛɛɛ tsɔ ni mikɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ ko ni tee Gilead Skul lɛ klas ni ji 30 nɔ lɛ kpe. Atsɛɔ nyɛmi nuu nɛɛ Walter Bright. Be ko sɛɛ lɛ, wɔbote gbalashihilɛ mli ni wɔfee ekome kɛkpee naagbai ni wɔkɛkpe yɛ shihilɛ mli lɛ anaa. Be fɛɛ be ni wɔkɛ naagba ko baakpe lɛ, wɔkaneɔ Yehowa shiwoo ni yɔɔ Yesaia 41:10 lɛ. Jɛmɛ kɛɔ akɛ: “Kaashe gbeyei, ejaakɛ mikɛ bo yɛ. Kaaye otsui, ejaakɛ miji o-Nyɔŋmɔ lɛ, mawaje bo.” Ŋmalɛ nɛɛ mli wiemɔi lɛ hã wɔná nɔmimaa akɛ, kɛ́ wɔtee nɔ wɔye Nyɔŋmɔ anɔkwa ni wɔhã Maŋtsɛyeli lɛ he hia wɔ fe nɔ fɛɛ nɔ lɛ, ehãŋ wɔnine anyɛ shi.

Sɛɛ mli lɛ, ahã wɔyasɔmɔ yɛ he ko ni bɛŋkɛ husu ni kã Paraguay kɛ Brazil teŋ lɛ. Osɔfoi ni yɔɔ he ni wɔtee nɛɛ wo oblahii kɛ oblayei lɛ ayiŋ ni amɛfɔ̃ tɛi amɛtswia maŋsɛɛ sɔɔlɔi ashĩa ni ahã wɔyahi lɛ. Enɛ bafee naagba waa ejaakɛ tsũ lɛ diɛŋtsɛ lɛ, ebɛ hewalɛ. Kɛkɛ ni be ko lɛ, Walter kɛ polisifonyonukpa lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Nuu nɛɛ hã polisifoi babu wɔshĩa lɛ he otsi kome, ni mɛi ni waa wɔ yi lɛ kpa wɔ yiwaa. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, ahã wɔfã kɛje he ni wɔyɔɔ lɛ ni wɔyahi tsũ kroko ni hi fe nɔ ni wɔfã kɛje mli lɛ mli. Tsũ nɛɛ yɛ husu lɛ sɛɛ nɔŋŋ yɛ Brazil. Enɛ ye ebua waa, ejaakɛ wɔnyɛ wɔfee kpeei yɛ Brazil kɛ Paraguay fɛɛ. Be ni wɔshiɔ shikpɔŋkuku nɛɛ mli lɛ, aná asafoi bibii enyɔ yɛ jɛmɛ.

Mi kɛ miwu, Walter, be ni wɔsɔmɔɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi yɛ Asunción, yɛ Paraguay lɛ

YEHOWA KÃ HE EEYE EEBUA MI

Datrɛfoi ni kwɛɔ mi lɛ kɛɛ mi akɛ minyɛŋ mafɔ. No hewɔ lɛ, yɛ afi 1962 be ni akɛɛ mi akɛ mihiɛ hɔ lɛ, wɔhiɛ fee wɔ yaa! Sɛɛ mli lɛ, wɔyahi he ko ni bɛŋkɛ Walter weku lɛ yɛ Hollywood, yɛ Florida. Mi kɛ Walter fɛɛ kɛ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ fɔ̃ shi afii fioo yɛ weku sɔ̃i ni ebajwere wɔnɔ lɛ ahewɔ. Kɛ̃lɛ, wɔtee nɔ wɔkɛ Maŋtsɛyeli lɛ ye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ wɔshihilɛ mli.​—Mat. 6:33.

Be ni wɔfã kɛba Florida yɛ November 1962 lɛ, wɔyɔse akɛ mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ miihi ni amɛbaana blɔfomɛi kɛ mɛi diji ni amɛfee ekome. Enɛ hewɔ lɛ, nyɛmimɛi blɔfomɛi lɛ kɛ mɛi diji lɛ efeee ekome kɛfeee asafoŋ kpeei, ni esoro hei ni blɔfomɛi lɛ shiɛɔ yɛ kɛ hei ni mɛi diji lɛ hu shiɛɔ yɛ. Enɛ hã wɔnaa kpɛ wɔhe waa. Shi Yehowa ejieee nii amli, no hewɔ lɛ, etsɛɛɛ tsɔ ni blɔfomɛi lɛ kɛ mɛi diji lɛ fee ekome kɛfee nɔ fɛɛ nɔ. Yehowa jɔɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ nɔ, ni ŋmɛnɛ lɛ, atse asafoi pii yɛ Florida.

Dɔlɛ sane ji akɛ, miwu Walter baná kansa yɛ e-aŋsɔ lɛ mli, ni yɛ afi 2015 lɛ, egbo. Wɔkɛ miishɛɛ hi shi akɛ wu kɛ ŋa afii 55, ni eji wu kpakpa ni sumɔ Yehowa, ni eye ebua nyɛmimɛi babaoo. Miikpa gbi ni abaatee lɛ shi ni mana lɛ ekoŋŋ akɛ mɔ ni yɔɔ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ gbɛ.​—Bɔf. 24:15.

Eŋɔɔ minaa waa akɛ minyɛ mihi be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli nɔ ni fe afii 40. Be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ ehã miná miishɛɛ kɛ jɔɔmɔi babaoo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mikɛ Walter ye wɔbua wɔ-Biblia mli nikaselɔi 136 ni abaptisi amɛ. Eyɛ mli akɛ wɔkɛ naagbai kpe moŋ, shi wɔhãaa nomɛi ahã wɔkpa wɔ-Nyɔŋmɔ ni yeɔ anɔkwa lɛ sɔɔmɔ. Moŋ lɛ, wɔtee nɔ wɔkɛ wɔhiɛ fɔ̃ Yehowa nɔ akɛ yɛ lɛ diɛŋtsɛ ebe ni sa mli lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ebaatsɔ gbɛ ni sa nɔ etsu saji ahe nii, ni enɛ hã wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ mli tee nɔ ewa. Ni be ko bɛ ni ehã wɔnine nyɛ shi!​—2 Tim. 4:16, 17.

Mihiɛ tseɔ Walter waa, shi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yeɔ ebuaa mi kɛkpeɔ naa. Mina akɛ, kɛ́ mitsɔɔ mɛi nii, titri lɛ, mihã amɛna akɛ wɔsɛɛ lɛ abaatee gbohii ashi lɛ, ehãa mitsui nyɔɔ mimli waa. Anɔkwa, minyɛŋ makane nibii abɔ ni Yehowa efee ehã mi lɛ, lɛɛlɛŋ, ehãko minine anyɛ shi. Tamɔ bɔ ni ewo shi lɛ, eye ebua mi, ewaje mi, ni ekɛ ‘ejalɛ ninejurɔ lɛ’ ehiɛ mimli kpɛŋŋ.​—Yes. 41:10.