Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ootsake Ojwɛŋmɔ Koni Ekɛ Yehowa Nɔ Lɛ Akpã Gbee?

Ani Ootsake Ojwɛŋmɔ Koni Ekɛ Yehowa Nɔ Lɛ Akpã Gbee?

“Nyɛtsakea nyɛhe kɛtsɔ nyɛjwɛŋmɔ ni nyɛbaaya nɔ nyɛtsake lɛ nɔ.”​—ROM. 12:2.

LALAI: 56, 123

1, 2. Be ni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli waa lɛ, te esaa wɔnifeemɔi kɛ wɔyiŋkpɛi ahe ehãa tɛŋŋ? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

ŊƆƆ lɛ akɛ, mɔ ko ke gbekɛ bibioo ko nii. No hewɔ lɛ, gbekɛ lɛ fɔlɔi kɛɛ lɛ akɛ ekɛɛ mɔ lɛ akɛ “Oyiwaladɔŋŋ.” Gbekɛ lɛ bo toi, ni eda mɔ lɛ shi. Shi be ni gbekɛ nɛɛ da lɛ, agbɛnɛ lɛ kɛ́ mɔ ko ke lɛ nii lɛ, emɛɛɛ ni mɔ ko akɛɛ lɛ akɛ eda shi; lɛ diɛŋtsɛ ejɛɔ etsuiŋ efeɔ nakai. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ enu nɔ ni efɔlɔi tsɔɔ lɛ yɛ egbekɛbiiashi lɛ shishi, ni ena akɛ kɛ́ mɔ ko fee lɛ ejurɔ lɛ, esa akɛ eda mɔ lɛ shi.

2 Nakai nɔŋŋ eba lɛ yɛ wɔ hu wɔgbɛfaŋ. Be ni akɛ wɔ bɔi Yehowa he nii kasemɔ lɛ, wɔbana akɛ ehe miihia ni wɔbo efamɔi kɛ ekitãi lɛ toi. Shi be ni wɔyaa wɔhiɛ ni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli waa lɛ, wɔbaleɔ esusumɔ yɛ saji srɔtoi pii ahe, ni tsɔɔ akɛ, wɔbaleɔ nibii ni esumɔɔ kɛ nibii ni esumɔɔɔ, kɛ bɔ ni enaa nibii komɛi ehãa. Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔna nibii tamɔ bɔ ni Yehowa naa amɛ lɛ, ni wɔhã enɛ ná wɔnifeemɔi kɛ yiŋ srɔtoi ni wɔkpɛɔ lɛ anɔ hewalɛ lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔsusumɔi kɛ Yehowa nɔ lɛ kpãa gbee.

3. Mɛni hewɔ bei komɛi lɛ ewa kɛhã wɔ akɛ wɔbaana nibii tamɔ bɔ ni Yehowa naa amɛ lɛ?

3 Eyɛ mli akɛ wɔnáa miishɛɛ kɛ́ wɔnyɛ wɔtsake susumɔ ni wɔhiɛ yɛ sane ko he lɛ koni ekɛ Yehowa nɔ lɛ akpã gbee moŋ, shi emuu ni wɔyeee lɛ hewɔ lɛ, jeee be fɛɛ be wɔnáa enɛ feemɔ mlɛo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, eyɛ mli akɛ wɔle bɔ ni Yehowa naa bɔlɛnamɔ jeŋba sha, heloonaa nibii asɛɛtiumɔ, shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, lá ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, kɛ nibii krokomɛi ehãa lɛ moŋ, shi ekolɛ ewa kɛhã wɔ akɛ wɔbaanu nɔ hewɔ ni enaa amɛ nakai lɛ shishi. No hewɔ lɛ, mɛni baaye abua wɔ ni daa nɛɛ wɔna nibii tamɔ bɔ ni Yehowa naa amɛ lɛ? Ni kɛ́ wɔfee nakai lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaaye ebua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpai bianɛ kɛ wɔsɛɛ fɛɛ?

BƆ NI WƆBAAFEE WƆTSAKE WƆJWƐŊMƆ KONI EKƐ NYƆŊMƆ NƆ LƐ AKPÃ GBEE

4. Kɛ́ akɛɛ ‘wɔya nɔ wɔtsake wɔjwɛŋmɔ’ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?

4 Kanemɔ Romabii 12:2. Yɛ ŋmalɛ nɛɛ mli lɛ, bɔfo Paulo tsɔɔ wɔ nɔ ni esa akɛ wɔfee koni susumɔ ni wɔhiɛ yɛ saji ahe lɛ kɛ Yehowa nɔ lɛ akpã gbee. Ewie akɛ ‘wɔkahã je nɛɛ shɔ̃ wɔ dɔŋŋ.’ Tamɔ bɔ ni wɔna yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, nɔ ni enɛ tsɔɔ ji akɛ, esa akɛ wɔkpoo je lɛ susumɔi kɛ sui ni ewoɔ he hewalɛ lɛ. Shi Paulo wie hu akɛ ehe miihia ni ‘wɔya nɔ wɔtsake wɔjwɛŋmɔ.’ Nɔ ni enɛ biɔ ni wɔfee ji, ni wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ koni wɔle bɔ ni Yehowa naa nibii komɛi ehãa kɛ nɔ hewɔ ni enaa amɛ nakai. No sɛɛ lɛ, esa akɛ wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkase lɛ nɔ ni wɔmia wɔhiɛ waa koni wɔ hu wɔna nibii nɛɛ tamɔ bɔ ni Yehowa naa amɛ lɛ.

5. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miikase nii lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?

5 Mɛi komɛi susuɔ akɛ kɛ́ amɛkane nii amli shwiaa ni amɛfolɔ hetoi lɛ ashishi lɛ, belɛ amɛmiikase nii ji no. Shi atsɛɛɛ no nikasemɔ. Kɛ́ wɔmiikase nii lɛ, esa akɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Mɛni nɔ ni mikaseɔ lɛ tsɔɔ mi yɛ Yehowa he? Mɛni hewɔ Yehowa fee enii yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ? Mɛɛ gbɛ nɔ sane nɛɛ hãa minaa Yehowa susumɔ yɛ saji ahe?’ Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔkane Yehowa famɔ ko ni kɔɔ nɔ ko ni ekɛɛ afee loo nɔ ko ni ekɛɛ akafee lɛ he lɛ, esa akɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Mɛni hewɔ Yehowa kɛ famɔ nɛɛ hã?’ Agbɛnɛ hu, esa akɛ wɔkwɛ tsakemɔi ni ehe miihia ni wɔfee yɛ bɔ ni wɔhiɔ shi wɔhãa kɛ bɔ ni wɔnaa nibii komɛi wɔhãa lɛ mli. Wɔnyɛŋ wɔsusu otii nɛɛ fɛɛ ahe be fɛɛ be ni wɔbaakase nii. Kɛ̃lɛ, ehi akɛ wɔbaahe be kɛjwɛŋ nibii ni wɔkaseɔ lɛ anɔ. Ekolɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ be ni wɔto akɛ wɔkɛbaakase nii lɛ fã akane nii lɛ mli ni wɔkɛ fã ni eshwɛ lɛ ajwɛŋ nɔ ni wɔkane lɛ nɔ.​—Lala 119:97; 1 Tim. 4:15.

6. Kɛ́ wɔjwɛŋ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ lɛ, mɛni baaba?

6 Kɛ́ wɔjwɛŋ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ be fɛɛ be lɛ, etamɔ nɔ ni ‘wɔmiika’ Yehowa susumɔi yɛ saji ahe lɛ wɔmiikwɛ, ni kɛ́ wɔfee nakai lɛ, nɔ ko ni sa kadimɔ waa baaba. ‘Wɔbaayɔse’ akɛ Yehowa susumɔi yɛ saji ahe lɛ ja be fɛɛ be. Wɔbaana nɔ hewɔ ni enaa nibii komɛi bɔ ni enaa amɛ lɛ, ni wɔbaakpɛlɛ nɔ akɛ bɔ ni enaa amɛ lɛ ja. Fiofio lɛ, wɔjwɛŋmɔ lɛ baatsake ni wɔbaaná susumɔi hei ni kɛ Yehowa nɔ lɛ kpãa gbee.

WƆSUSUMƆI NÁA WƆNIFEEMƆI ANƆ HEWALƐ

7, 8. (a) Te Yehowa naa heloonaa nibii ehãa tɛŋŋ? (Kwɛmɔ mfonirii ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.) (b) Kɛ́ jwɛŋmɔ ni wɔhiɛ yɛ heloonaa nibii ahe lɛ kɛ Yehowa nɔ lɛ kpãa gbee lɛ, mɛni he baahia wɔ fe fɛɛ yɛ shihilɛ mli be fɛɛ be?

7 Susumɔ ni wɔhiɛ yɛ saji ahe lɛ saa bɔ ni wɔnaa nibii wɔhãa lɛ kɛ bɔ ni wɔfeɔ wɔnii wɔhãa lɛ he. (Mar. 7:21-23; Yak. 2:17) Naa nɔkwɛmɔnii enyɔoo ko ni baaye abua wɔ ni wɔnu enɛ shishi jogbaŋŋ. Klɛŋklɛŋ lɛ, hã wɔsusu nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ wɔ yɛ Yesu fɔmɔ lɛ he lɛ he, ejaakɛ ehãa wɔnaa bɔ ni Yehowa naa heloonaa nibii ehãa. Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ hala Yosef kɛ Maria akɛ Yesu fɔlɔi, eyɛ mli akɛ amɛbɛ nɔ ko tsɔ. (3 Mo. 12:8; Luka 2:24) Be ni afɔ Yesu lɛ, Maria kɛ lɛ “fɔ̃ nɔ ni kooloi yeɔ nii yɛ mli lɛ mli, ejaakɛ amɛnáaa tsũ yɛ gbɔiatoohe lɛ.” (Luka 2:7) Eji Yehowa miisumɔ ni afɔ e-Bi lɛ yɛ he ko ni yɔɔ nyam kwraa fe he ni afɔ lɛ yɛ nɛɛ kulɛ, ebaanyɛ efee aahu. Shi jeee he ni abaafɔ Yesu yɛ lɛ ji nɔ titri ni he hiaa Yehowa. Nɔ moŋ ni he hiaa lɛ titri ji, ni abaafɔ e-Bi lɛ awo weku ko ni hiɛ dɔɔ anɔkwa jamɔ he lɛ mli.

8 Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ wɔ yɛ Yesu fɔmɔ lɛ he lɛ hãa wɔnaa bɔ ni Yehowa naa heloonaa nibii ehãa. Fɔlɔi komɛi yɛ ni ogbɔjɔ shihilɛ ni amɛtaoɔ amɛbii lɛ aná lɛ he miihia amɛ aahu akɛ, amɛnyɛɔ amɛbii lɛ anɔ ni amɛtiu heloonaa nibii asɛɛ, kɛ́ no baasa wekukpaa ni yɔɔ amɛbii lɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ he po. Shi tamɔ bɔ ni wɔna lɛ, nɔ ni he hiaa Yehowa fe fɛɛ ji, ni wekukpaa kpakpa baahi wɔ kɛ lɛ teŋ. Ani bo hu onaa lɛ nakai? Ni ani anaa enɛ yɛ onifeemɔi amli?​—Kanemɔ Hebribii 13:5.

9, 10. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ susumɔ ni wɔhiɛ yɛ nanetɔ̃tɔmɔ he lɛ kɛ Yehowa nɔ lɛ kpãa gbee?

9 Nɔkwɛmɔnɔ ni ji enyɔ lɛ kɔɔ bɔ ni Yehowa naa mɔ ko ni tɔ̃tɔɔ mɛi krokomɛi anane ehãa lɛ he. Yesu wie akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni tɔ̃tɔɔ bibii nɛɛ ni heɔ yeɔ lɛ ateŋ mɔ kome nane lɛ, kulɛ ebaahi ehã lɛ moŋ kɛji akɛ wiɛtɛ ni teji gbalaa wo ekuɛ ni ashɛ lɛ afɔ̃ ŋshɔ mli.” (Mar. 9:42) Wiemɔi nɛɛ hãa wɔnaa akɛ kɛ́ mɔ ko tɔ̃tɔ mɔ ko nane lɛ, Yesu buɔ lɛ akɛ eji hiɛdɔɔ sane waa! Ni wɔle akɛ Yesu tamɔ e-Tsɛ Yehowa pɛpɛɛpɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko ku ehiɛ eshwie bɔ ni enifeemɔi baanyɛ asa mɛi krokomɛi ahe ahã lɛ nɔ ni eyatɔ̃tɔ Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ ateŋ mɔ kome nane lɛ, Yehowa hu buɔ lɛ akɛ eji hiɛdɔɔ sane waa.​—Yoh. 14:9.

10 Ani nakai wɔ hu wɔnaa nanetɔ̃tɔmɔ wɔhãa? Ani susumɔ ni wɔhiɛ yɛ he lɛ kɛ Yehowa kɛ Yesu nɔ lɛ kpãa gbee? Ni ani anaa nakai yɛ wɔnifeemɔi amli? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔsumɔɔ atade ko loo hesaamɔ ko waa, shi wɔyɔse akɛ ebaanyɛ egba wɔsafoŋbii lɛ ateŋ mɛi komɛi anaa aloo ebaanyɛ etee bɔlɛnamɔ akɔnɔi ashi yɛ amɛmli lɛ, mɛni wɔbaafee? Ani wɔbaaku wɔhiɛ wɔshwie nɔ, akɛni wɔsumɔɔ nakai atade lɛ loo hesaamɔ lɛ hewɔ, aloo wɔbaahã suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã wɔnyɛmimɛi lɛ atsirɛ wɔ ni wɔtsake?​—1 Tim. 2:9, 10.

11, 12. Kɛ́ wɔnyɛ nibii ni Nyɔŋmɔ nyɛɔ lɛ ni wɔye wɔhe nɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baabu wɔhe?

11 Nɔkwɛmɔnɔ ni ji etɛ lɛ ji akɛ, Yehowa nyɛɔ nii ni ejaaa. (Yes. 61:8) Yehowa le akɛ, emuu ni wɔyeee lɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ ewa kɛhã wɔ akɛ wɔbaafee nɔ ni ja. Fɛɛ sɛɛ lɛ, eesumɔ ni wɔna nibii tamɔ bɔ ni enaa lɛ lɛ, ni wɔnyɛ efɔŋ. (Kanemɔ Lala 97:10.) Kɛ́ wɔjwɛŋ nii anɔ koni wɔna nɔ hewɔ ni Yehowa nyɛɔ efɔŋ lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔna nibii fɔji tamɔ bɔ ni enaa amɛ lɛ, ni enɛ baawaje wɔ ni wɔnyɛ wɔdamɔ efɔŋ he kaa fɛɛ kaa ni wɔkɛbaakpe lɛ naa.

12 Nifeemɔi komɛi yɛ ni Biblia lɛ ejeko gbɛ ewieko amɛhe tɛ̃ɛ akɛ amɛjaaa. Shi kɛ́ wɔnyɛɔ nibii ni Yehowa nyɛɔ lɛ, wɔbaana akɛ amɛji esha yɛ Yehowa hiɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋmɛnɛ lɛ, nifeemɔ gbonyo ko ni miihe shi waa yɛ je lɛ mli ji nɔ ni Blɔfo tsɛɔ lɛ lap dancing lɛ. Mɛi komɛi susuɔ akɛ akɛni esoro no yɛ bɔlɛnamɔ diɛŋtsɛ he hewɔ lɛ, tɔmɔ bɛ he akɛ amɛkɛ amɛhe baawo mli. Shi ani nakai Yehowa hu naa lɛ? * Biblia lɛ kɛɛ Nyɔŋmɔ nyɛɔ efɔŋ fɛɛ efɔŋ. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔmiaa wɔhiɛ waa ni wɔye wɔhe nɔ, wɔnyɛ nibii fɛɛ ni Yehowa nyɛɔ lɛ, ni agbɛnɛ hu, wɔtsi wɔhe kwraa kɛje efɔŋ he.​—Rom. 12:9.

TSƆ HIƐ OSUSU NƆ NI OBAAFEE HE

13. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔsusu bɔ ni Yehowa naa saji komɛi ni wɔbaanyɛ wɔkɛkpe wɔsɛɛ lɛ ehãa lɛ he?

13 Kɛ́ wɔmiikase nii lɛ, esa akɛ wɔsusu bɔ ni Yehowa naa saji komɛi ni ekolɛ wɔkɛkpeko bianɛ shi wɔbaanyɛ wɔkɛkpe wɔsɛɛ lɛ ehãa lɛ he, ejaakɛ no baaye abua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ ni ja wɔsɛɛ kɛ́ wɔkɛ nakai saji lɛ kpe. Kɛkɛ lɛ ebaŋ lɛ akɛ shihilɛ ko baabati wɔ shi trukaa ni wɔleee nɔ ni wɔbaafee yɛ he. (Abɛi 22:3) Susumɔ enɛ he nɔkwɛmɔnii komɛi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ahe okwɛ.

14. Mɛni wɔkaseɔ yɛ bɔ ni Yosef fee enii ehã be ni Potifar ŋa lɛ ka lɛ lɛ mli?

14 Be ni Potifar ŋa lɛ ka akɛ ebaalaka Yosef ni ekɛ lɛ awɔ lɛ, Yosef kɛɛ lɛ amrɔ nɔŋŋ akɛ efeee. Ekã shi faŋŋ akɛ, no mli lɛ Yosef etsɔ hiɛ esusu bɔ ni Yehowa miisumɔ ni gbalashihilɛ mli bii aye amɛhe anɔkwa lɛ he, ni no hewɔ ekpɛlɛɛɛ lɛ. (Kanemɔ 1 Mose 39:8, 9.) Yosef kɛɛ Potifar ŋa lɛ akɛ: “Te aaafee tɛŋŋ ní mafee efɔŋ kpele nɛɛ, ní mafee esha mashi Nyɔŋmɔ lɛ?” Enɛ hãa wɔnaa akɛ, Yosef kwɛ nii tamɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ kwɛɔ nii lɛ. Ni wɔ hu? Kɛ́ mɔ ko ni wɔkɛtsuɔ nii lɛ fee enii tamɔ nɔ ni eyɛ wɔhe suɔmɔ lɛ, mɛni wɔbaafee? Ni kɛ́ mɔ ko kɛ mfoniri loo saji ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ sɛndi wɔ yɛ wɔfoŋ nɔ hu? * Kɛ́ wɔtsɔ hiɛ wɔsusu bɔ ni Yehowa naa sane ko ehãa lɛ he, wɔtsake wɔjwɛŋmɔ koni ekɛ enɔ lɛ akpã gbee, ni wɔtsɔ hiɛ wɔkpɛ wɔyiŋ yɛ nɔ ni wɔbaafee kɛ́ wɔkɛ nakai sane lɛ kpe lɛ he lɛ, ewaŋ tsɔ kɛhãŋ wɔ akɛ wɔbaafee nɔ ni ja kɛ́ wɔkɛ nakai sane lɛ kpe.

15. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔye Yehowa anɔkwa tamɔ bɔ ni Hebribii etɛ lɛ fee lɛ?

15 Agbɛnɛ lɛ, susumɔ Hebribii etɛ ni atsɛɔ amɛ Shadrak, Meshak, kɛ Abednego lɛ hu ahe okwɛ. Be ni Maŋtsɛ Nebukadnezar fã amɛ akɛ amɛjá amaga ni efee lɛ, amɛgba mli kpoo amɛkɛɛ lɛ akɛ amɛjáaa. Hetoo ni amɛhã maŋtsɛ lɛ hãa wɔnaa faŋŋ akɛ, amɛtsɔ hiɛ amɛsusu bɔ ni esa akɛ amɛfee amɛnii amɛhã koni amɛkatɔ̃ Yehowa nɔ lɛ he. (2 Mo. 20:4, 5; Dan. 3:4-6, 12, 16-18) Ni bo hu? Kɛ́ onitsumɔtsɛ lɛ kɛɛ atsu shika ni akɛye gbi jurɔ ko ni kɛ amale jamɔ yɔɔ tsakpãa lɛ, ani obaatsu eko? Yɛ nɔ najiaŋ ni obaamɛ ni okɛ sane ko ni tamɔ nɛkɛ lɛ akpe dani okpɛ oyiŋ yɛ nɔ ni obaafee lɛ he lɛ, mɛni hewɔ otaooo Yehowa susumɔ yɛ saji nɛɛ ahe bianɛ ni ojwɛŋ nɔ? Kɛ́ ofee nakai lɛ, belɛ tamɔ bɔ ni eba lɛ yɛ Hebribii etɛ lɛ agbɛfaŋ lɛ, ewaŋ tsɔ kɛhãŋ bo akɛ obaafee nɔ ni ja ni owie nɔ ni ja kɛ́ okɛ saji nɛɛ eko kpe lɛɛlɛŋ.

Ani otao nii amli, oŋmala woji anɔ nii, ni okɛ datrɛfonyo ni kwɛɔ bo lɛ egba sane? (Kwɛmɔ kuku 16)

16. Kɛ́ wɔtao Yehowa susumɔ yɛ saji ahe ni wɔjwɛŋ nɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua wɔ ni wɔsaa wɔhe wɔto helatsamɔ mli saji ni kɔɔ lá he?

16 Kɛ́ wɔtsɔ hiɛ wɔtao Yehowa susumɔ yɛ saji ahe ni wɔjwɛŋ nɔ lɛ, ebaanyɛ eye ebua wɔ kɛ́ oshãra ko nina wɔ loo hela ko mɔ wɔ waa ni akɛ wɔ tee helatsamɔhe. Wɔ fɛɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔheŋ lá loo nibii titrii ejwɛ ni feɔ lá lɛ. (Bɔf. 15:28, 29) Shi helatsamɔ gbɛi komɛi yɛ ni akɛ mɔ diɛŋtsɛ lá tsuɔ nii yɛ mli ahãa lɛ, ni ebaabi ni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ adamɔ Biblia mli shishitoo mlai anɔ ekpɛ eyiŋ yɛ enɛɛmɛi ahe. Mɛɛ be ji be ni hi fe fɛɛ ni wɔbaakpɛ wɔyiŋ kɛji wɔbaakpɛlɛ helatsamɔ gbɛi nɛɛ eko nɔ? Ani wɔbaaná dekã wɔtao nii amli ni wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ be ni wɔkã hela saa nɔ ni wɔmiipiŋ ni aanyɛ wɔnɔ ni wɔwie nɔ ko lɛ? Ani jeee amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ wɔtao nii amli, ni wɔŋmala woji anɔ nii kɛtsɔɔ yiŋ ni wɔkpɛ yɛ nibii nɛɛ ahe, ni wɔkɛ datrɛfoi ni kwɛɔ wɔ lɛ agba he sane? *

17-19. Mɛni hewɔ amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ wɔtao Yehowa susumɔi yɛ saji ahe? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

17 Agbɛnɛ, susumɔ bɔ ni Yesu he fee oya kɛhã Petro hetoo be ni ewo lɛ ŋaa fɔŋ akɛ, ‘ekatsɛ efɔŋ ehã ehe lɛ’ he okwɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, no mli lɛ Yesu etsɔ hiɛ esusu nɔ ni Nyɔŋmɔ miisumɔ ni efee kɛ gbalɛi srɔtoi ni agba yɛ ewala shihilɛ kɛ egbele lɛ he lɛ ahe kɛtee shɔŋŋ. Enɛ ji nɔ ni waje lɛ ni eye Yehowa anɔkwa kɛtee gbele mli ni ekɛ ewala shã afɔle ehã wɔ fɛɛ lɛ.​—Kanemɔ Mateo 16:21-23.

18 Ŋmɛnɛ lɛ, Nyɔŋmɔ miisumɔ ni wɔkɛ lɛ abɔ naanyo, ni wɔkɛ wɔbe kɛ wɔhewalɛ fɛɛ ashiɛ sane kpakpa lɛ bɔ ni wɔbaanyɛ. (Mat. 6:33; 28:19, 20; Yak. 4:8) Shi tamɔ bɔ ni kulɛ Petro miihe aje Yesu nijiaŋ wui lɛ, mɛi komɛi hu baanyɛ aje wɔnijiaŋ wui, eyɛ mli akɛ amɛhiɛɛɛ wɔhe jwɛŋmɔ fɔŋ ko. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ onitsumɔtsɛ lɛ kɛɛ bo akɛ ebaahã bo gbɛhe ko yɛ nitsumɔ lɛ mli ni baahã oná shika pii, shi ona akɛ gbɛhe ni etaoɔ ehã bo lɛ baasa be ni okɛyaa asafoŋ kpeei loo shiɛmɔ lɛ he lɛ, mɛni obaafee? Aloo kɛ́ oji mɔ ko ni miiya skul lɛ, mɛni obaafee kɛ́ oná hegbɛ akɛ obaashi shĩa ni oyahi he kroko koni otsa oskulyaa lɛ nɔ yɛ jɛmɛ? Kɛ́ akɛ saji nɛɛ eko fɔ̃ ohiɛ lɛ, ani kpaako obaasɔle ni otao nii amli ni okɛ ofɔlɔi kɛ ekolɛ asafoŋ onukpai lɛ agba he sane dani ona nɔ ni obaafee yɛ he? Ani ehiii moŋ akɛ obaatao Yehowa susumɔ yɛ saji nɛɛ ahe bianɛ ni obɔ mɔdɛŋ otsake ojwɛŋmɔ koni osusumɔi kɛ enɔ lɛ akpã gbee? Kɛ́ ofee nakai lɛ, hegbɛi nɛɛ ebafeŋ kaa kɛhãŋ bo kwraa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ otsɔ hiɛ okpɛ oyiŋ akɛ ohãŋ nɔ ko nɔ ko awo onajiaŋ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli, ni no hewɔ lɛ, ole nɔ ni obaafee.

19 Ekã shi faŋŋ akɛ, ni wɔwieɔ nɛɛ bo hu ona shihilɛi krokomɛi ni kaa mɔ hemɔkɛyeli ni obaanyɛ okɛkpe trukaa. Wɔnyɛŋ wɔsaa wɔhe wɔto kɛhã shihilɛ fɛɛ shihilɛ ni ekolɛ wɔkɛbaakpe. Kɛ̃lɛ, kɛ́ be ni wɔfeɔ aŋkro nikasemɔ lɛ, wɔhe be kɛtao Yehowa susumɔ yɛ saji ahe ni wɔjwɛŋ nɔ lɛ, ewaaa akɛ wɔbaakai nɔ ni wɔkase lɛ ni wɔkɛtsu nii kɛ́ ehe bahia ni wɔkpɛ wɔyiŋ yɛ shihilɛ pɔtɛɛ ko ni wɔkɛkpe lɛ he. No hewɔ lɛ, kɛ́ ookase nii lɛ, jee gbɛ otao Yehowa susumɔ yɛ saji ahe, ni otsake ojwɛŋmɔ koni osusumɔi kɛ enɔ lɛ akpã gbee, ni agbɛnɛ hu, okwɛ bɔ ni nɔ ni okase lɛ baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpai bianɛ kɛ wɔsɛɛ fɛɛ.

BƆ NI WƆBAANÁ YEHOWA SUSUMƆI LƐ AHE SƐƐ WƆSƐƐ

20, 21. (a) Mɛni hewɔ wɔbaaná heyeli ni Nyɔŋmɔ kɛdro wɔ lɛ mli ŋɔɔmɔ jogbaŋŋ yɛ jeŋ hee lɛ mli? (b) Amrɔ nɛɛ po lɛ, mɛni kɛ́ wɔfee lɛ wɔbaaná miishɛɛ?

20 Wɔ fɛɛ wɔkɛ miishɛɛ miikpa jeŋ hee lɛ gbɛ waa. Yɛ wɔteŋ mɛi pii agbɛfaŋ lɛ, wɔmiikpa be ni wɔbaahi shi kɛya naanɔ yɛ Paradeiso lɛ mli yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ gbɛ. Kɛ́ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ bɔi shikpɔŋ lɛ nɔ yeli lɛ, piŋmɔi kɛ haomɔi fɛɛ ni wɔkɛkpeɔ yɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ mli lɛ sɛɛ baafo. Yɛ jeŋ hee lɛ mli hu lɛ, wɔbaaná hegbɛ wɔfee nibii ni wɔsumɔɔ ni wɔ diɛŋtsɛ wɔkpɛ wɔyiŋ yɛ saji ahe.

21 Shi no hu etsɔɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ baaŋmɛɛ wɔhe ni wɔfee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔsumɔɔ kɛkɛ. Mɛi ni he jɔ lɛ baahã Yehowa mlai kɛ esusumɔ yɛ saji ahe lɛ akudɔ amɛ ni amɛna nɔ ni ja kɛ nɔ ni ejaaa. Enɛ feemɔ baafee miishɛɛ, ni ebaahã wɔtsui anyɔ wɔmli ni wɔná toiŋjɔlɛ babaoo. (Lala 37:11) Shi dani nakai be lɛ baashɛ lɛ, nyɛhãa wɔbɔa mɔdɛŋ wɔtsakea wɔjwɛŋmɔ koni wɔsusumɔi kɛ Yehowa nɔ lɛ akpã gbee, ni wɔbaaná miishɛɛ.

^ kk. 12 Kɛ́ nuu ko loo yoo ko ni ekolɛ ejie ehe fɛɛ ni eshwɛ epioto pɛ lɛ yata mɔ ko shuɔ nɔ ni ekumɔ emli oookɛɛ ekɛ lɛ miiná bɔlɛ koni awo lɛ nyɔmɔ lɛ, no ji nɔ ni atsɛɔ lɛ yɛ Blɔfo mli akɛ lap dancing lɛ. Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ ná amɛle akɛ Kristofonyo ko kɛ ehe ewo lap dancing mli lɛ, esa akɛ amɛtao sane lɛ mli amɛkwɛ kɛji esa akɛ ato saneyeli ajinafoi akuu yɛ he lo, ejaakɛ bei komɛi lɛ, yɛ bɔ ni sane lɛ tee lɛ ehã lɛ hewɔ lɛ, abaanyɛ akɛɛ akɛ mɔ lɛ ebɔ ajwamaŋ. Kɛ́ Kristofonyo ko kɛ ehe ewo lap dancing mli lɛ, esa akɛ eyabɔ asafoŋ onukpai lɛ koni amɛye amɛbua lɛ.​—Yak. 5:14, 15.

^ kk. 14 Kɛ́ mɔ ko kɛ mfonirii, saji, loo vidioi ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ sɛndi mɔ ko yɛ efoŋ nɔ lɛ, atsɛɔ lɛ yɛ Blɔfo mli akɛ sexting. Kɛ́ mɔ ko kɛ ehe wo sexting mli lɛ, esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ apɛi sane lɛ mli, ejaakɛ bei komɛi lɛ, bɔ ni sane lɛ yɔɔ lɛ hewɔ lɛ, ehe baahia ni ato saneyeli ajinafoi akuu yɛ he. Bei komɛi lɛ, amralofoi lɛ kɛ oblahii kɛ oblayei bibii ni kɛ amɛhe woɔ sexting mli lɛ yaa kɔɔtu. Kɛ́ ootao ole sexting he saji krokomɛi lɛ, yaa jw.org wɛbsaiti lɛ nɔ, ni okane sane ni yitso ji, “Saji Ni Oblahii Kɛ Oblayei Biɔ​—Mɛni Esa Akɛ Male Yɛ Bɔlɛnamɔ He Saji Kɛ Mfonirii Ni Akɛmajeɔ Yɛ Foŋ Kɛ Ehenɔi Lɛ Anɔ Lɛ He?” (Kwɛmɔ BIBLIA TSƆƆMƆI > OBLAHII KƐ OBLAYEI.) Aloo kanemɔ sane ni yitso ji, “How to Talk to Your Teen About Sexting” (Bɔ Ni Obaafee Okɛ Obi Lɛ Agba Sexting He Sane) ni je kpo yɛ November 2013 Awake! lɛ, bf. 4-5 lɛ.

^ kk. 16 Atsɔɔ Biblia mli shishitoo mlai ni baanyɛ aye abua bo ni okpɛ oyiŋ yɛ saji nɛɛ ahe lɛ amli yɛ wɔwoji lɛ amli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kwɛmɔ wolo ni yitso ji, Bɔ Ni Ooofee Ohi Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli lɛ, bf. 246-249.