Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Kaahã Onijiaŋ Miigbɔjɔ”

“Kaahã Onijiaŋ Miigbɔjɔ”

“Kaahã onijiaŋ miigbɔjɔ.”​—ZEF. 3:16.

LALAI: 81, 32

1, 2. (a) Mɛɛ naagbai wɔkɛkpeɔ ŋmɛnɛ? Ni te amɛhãa wɔnuɔ he wɔhãa tɛŋŋ? (b) Mɛɛ hiɛnɔkamɔ Yehowa ehã wɔ yɛ Yesaia 41:10, 13 lɛ?

NYƐMI yoo daa gbɛgbalɔ ko ni ewu ji asafoŋ onukpa lɛ wie akɛ: “Yɛ mɔdɛŋ fɛɛ ni mibɔɔ akɛ maya nɔ mafee nibii ni baahã wekukpaa kpakpa ahi mi kɛ Yehowa teŋ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, bei komɛi lɛ, mifeɔ yeyeeye, ni enɛ etee nɔ afii abɔ. Yeyeeyefeemɔ nɛɛ hãaa maná wɔ kpakpa, ehãa helai mɔmɔɔ mi, ehãaa mikɛ mɛi aye jogbaŋŋ, ni bei komɛi lɛ, ehãa jeŋ shihilɛ po jeɔ mitsine.”

2 Eeenyɛ efee akɛ, bo hu onuɔ he nakai bei komɛi. Naagbai kɛ haomɔi babaoo ni yɔɔ Satan jeŋ fɔŋ nɛɛ mli lɛ baanyɛ ahã wɔfee yeyeeye ni wɔnijiaŋ aje wui. Tamɔ bɔ ni lɛlɛ ni aŋmɛ lɛ sɛkɛ lɛ nyɛɛɛ atsi ehe lɛ, wɔnaagbai lɛ baanyɛ ahã wɔnijiaŋ aje wui ni wɔnu he akɛ wɔbɛ tsɔmɔhe ko kwraa. (Abɛi 12:25) Mɛni ji naagbai nɛɛ ekomɛi? Ekolɛ, wɔnaanyo loo wɔwekunyo ko egbo, hela ko ni naa wa emɔ wɔ, eetɔ wɔ kɛ wɔweku lɛ kwɛmɔ, aloo aate shi aawo wɔ yɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ hewɔ. Naagbai nɛɛ baanyɛ agbala wɔmli waa ni ehã wɔmiishɛɛ fɛɛ atã. Shi wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ, Yehowa efee klalo akɛ ebaaye ebua wɔ.​—Kanemɔ Yesaia 41:10, 13.

3, 4. (a) Biblia lɛ kɛ gbɔmɔtso lɛ fãi srɔtoi lɛ feɔ mɛni he mfoniri? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã. (b) Mɛni ji nibii komɛi ni baanyɛ ahã wɔnijiaŋ aje wui?

3 Bei babaoo lɛ, Biblia lɛ kɛ gbɔmɔtso lɛ fãi srɔtoi lɛ feɔ sui kɛ nifeemɔi komɛi ahe mfoniri. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akɛ Hebri wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “nine” lɛ tsu nii shii ohai abɔ yɛ Biblia lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Hebri wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ ‘wo hewalɛ’ lɛ shishitsɔɔmɔ ŋmiiŋmi ji, “wo nine mli hewalɛ.” (1 Sam. 23:16; Ezra 1:6) Kɛ́ awo mɔ ko hewalɛ lɛ, enáa miishɛɛ kɛ hiɛnɔkamɔ.

4 Kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ko ni mli wa kpe lɛ, ebaanyɛ ehã wɔnijiaŋ aje wui ní wɔhiɛnɔkamɔ fɛɛ atã. (2 Kron. 15:7; Heb. 12:12) Kɛ́ wɔnijiaŋ je wui yɛ tɔlɛ kɛ naagbai kɛ haomɔi ni wɔkɛkpeɔ lɛ ahewɔ lɛ, Yehowa sɔɔmɔ po baanyɛ aje wɔtsine. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni jaraa kpe lɛ, mɛni baanyɛ awo wɔ hewalɛ? Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔfi shi ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ?

“YEHOWA NINE EFOKO KUKU NÍ ENYƐƐƐ YIWALA EHERE”

5. (a) Kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe lɛ, ekolɛ te wɔbaanu he wɔhã tɛŋŋ? Shi mɛɛ wiemɔi baanyɛ awo wɔ hewalɛ? (b) Mɛni he wɔbaasusu?

5 Kanemɔ Zefania 3:16, 17. Kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ko ni mli wa kpe lɛ, esaaa akɛ wɔnijiaŋ jeɔ wui. Yehowa, wɔ-Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ kɛɛ ‘wɔshɛrɛ wɔyeyeeyefeemɔi lɛ fɛɛ wɔshwie enɔ.’ (1 Pet. 5:7) Nyɔŋmɔ kɛɛ Israelbii lɛ akɛ ‘enine efoko kuku bɔ ni enyɛɛɛ etsuji anɔkwafoi ayiwala ehere.’ Wiemɔi nɛɛ wo amɛ hewalɛ waa, ni ebaanyɛ ewo wɔ hu hewalɛ. (Yes. 59:1) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu Biblia mli nɔkwɛmɔnii etɛ komɛi ni sa kadimɔ lɛ ahe. Nɔkwɛmɔnii nɛɛ baahã wɔna akɛ, ekɔɔɔ he eko naagbai ni Yehowa tsuji kɛbaakpe lɛ, Yehowa baanyɛ awaje amɛ ni eesumɔ ni efee nakai. Be ni wɔpɛiɔ saji nɛɛ amli lɛ, susumɔ bɔ ni amɛbaanyɛ amɛwo bo hewalɛ amɛhã lɛ he.

6, 7. Mɛni wɔkaseɔ yɛ bɔ ni fee ni Israelbii lɛ ye Amalekbii lɛ anɔ kunim lɛ mli?

6 Be ni Yehowa tsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ ekpɔ̃ Israelbii lɛ kɛjɛ nyɔŋyeli mli yɛ Ejipt lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Amalekbii lɛ ba ni amɛkɛ Israelbii lɛ abawu. No hewɔ lɛ, Mose fã nuu kãkãlɔ Yoshua akɛ enyiɛ Israelbii lɛ ahiɛ kɛya ta lɛ. Kɛkɛ ni lɛ Mose lɛ, eŋɔ Aaron kɛ Hur efata ehe kɛtee gɔŋ ko ni yɔɔ kpokpaa lɛ nɔ lɛ yiteŋ he ni kɛ́ amɛdamɔ lɛ, amɛbaana ta lɛ. Mɛni hewɔ Mose fee nakai? Ani eejo ta lɛ naa foi? Dabida!

7 Be ni amɛtee gɔŋ lɛ nɔ lɛ, Mose fee nɔ ko ni hã Israelbii lɛ ye kunim yɛ ta lɛ mli. Mose wó Nyɔŋmɔ tso lɛ kɛtee ŋwɛi ni ehiɛ lɛ nakai aahu. Be ni efee nakai lɛ, Yehowa hã Israelbii lɛ hewalɛ ni amɛkɛwu amɛshi Amalekbii lɛ. Shi eshɛ he ko ni agbɛnɛ lɛ, etɔ Mose niji, no hewɔ lɛ, ekɛ eniji lɛ bɔi shibaa ni no hã Amalekbii lɛ bɔi Israelbii lɛ anɔ kunimyeli. Be ni Aaron kɛ Hur na nakai lɛ, amɛhe fee oya “ni amɛwó tɛ, ni amɛŋɔto eshishi, ni eho eta nɔ; ni Aaron kɛ Hur hiɛ eniji amli, mɔ kome yɛ biɛ nɛɛ, ni mɔ kome hu yɛ biɛ nɛɛ; ni eniji lɛ damɔ shi shiŋŋ kɛyashi hulu shinyɔɔ mli.” Yehowa kɛ enine ni wa lɛ ye ebua Israelbii lɛ ni amɛye kunim yɛ ta lɛ mli.​—2 Mose 17:8-13.

8. (a) Mɛni Asa fee be ni Etiopiabii lɛ ba ni amɛkɛ lɛ abawu lɛ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Asa?

8 Yehowa kɛ enine ni wa lɛ ye ebua ewebii lɛ yɛ Maŋtsɛ Asa beiaŋ hu. Atsĩ tai babaoo atã yɛ Biblia lɛ mli, shi eko eko bɛ ni fe Zera Etiopianyo lɛ ta lɛ. Ehiɛ tabilɔi 1,000,000, ni amɛ fɛɛ amɛhe esa yɛ tawuu mli. Be ni amɛba ni amɛkɛ Asa abawu lɛ, no mli lɛ asraafoi ni Asa hiɛ lɛ shɛɛɛ 600,000 po! Shi ani eshe gbeyei? Ani efee yeyeeye, ni ehã enijiaŋ je wui? Dabi! Yɛ no najiaŋ lɛ, esɔle ebi Yehowa dɛŋ yelikɛbuamɔ amrɔ nɔŋŋ. Yɛ adesai ahiɛ lɛ, etamɔ nɔ ni Asa nyɛŋ aye Etiopiabii lɛ anɔ kunim kɔkɔɔkɔ, “shi Nyɔŋmɔ nyɛɔ nii fɛɛ efeɔ.” (Mat. 19:26) Nyɔŋmɔ kɛ ehewalɛ kpele lɛ ye ebua Asa; ‘etswia Kushbii lɛ anii yɛ Asa hiɛ.’ Ni “Asa tsui hi kɛwula shi yɛ Yehowa hiɛ ewala gbii abɔ fɛɛ.”​—2 Kron. 14:7-12; 1 Maŋ. 15:14.

9. (a) Be ni Nehemia yana akɛ atswako Yerusalem gbogboi lɛ, ani enijiaŋ je wui? Mɛni hewɔ? (b) Te Nyɔŋmɔ hã Nehemia sɔlemɔ lɛ hetoo ehã tɛŋŋ?

9 Susumɔ Nehemia hu he okwɛ. Be ni etee Yerusalem lɛ, ekɛ shihilɛ ko ni baanyɛ aje enijiaŋ wui waa lɛ yakpe. Ena akɛ Yudafoi lɛ ahenyɛlɔi ni yɔɔ maji krokomɛi anɔ lɛ ewo amɛhe gbeyei, ni amɛnijiaŋ eje wui. Enɛ hewɔ lɛ, amɛtswako gbogboi amɛwoko maŋ lɛ he, ni nɔ ko nɔ ko bɛ ni baabu maŋbii lɛ ahe. Shi taakɛ eji yɛ Mose, Asa, kɛ Yehowa tsuji anɔkwafoi krokomɛi agbɛfaŋ lɛ, Nehemia kɛ ehiɛ fɔ̃ɔ Yehowa nɔ be fɛɛ be. No hewɔ lɛ, be ni ekɛ shihilɛ nɛɛ hu kpe lɛ, ekɛ ehiɛ fɔ̃ Yehowa nɔ, ni ehãaa shihilɛ lɛ aje enijiaŋ wui. Esɔle ekpa Yehowa fai ni eye ebua lɛ, ni Yehowa bo lɛ toi. Nyɔŋmɔ kɛ ‘ehewalɛ kpeteŋkpele kɛ enineshiwalɛ’ lɛ waje Yudafoi lɛ. (Kanemɔ Nehemia 1:10; 2:17-20; 6:9.) Ani oheɔ oyeɔ akɛ Yehowa baanyɛ ekɛ ‘ehewalɛ kpeteŋkpele kɛ enineshiwalɛ’ lɛ awaje etsuji ŋmɛnɛ?

YEHOWA BAAWAJE BO

10, 11. (a) Mɛɛ gbɛi anɔ Satan tsɔɔ ejeɔ wɔnijiaŋ wui? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔɔ ewoɔ wɔ hewalɛ? (d) Mɛɛ gbɛ nɔ oná nibii ni Yehowa tsɔɔ wɔ lɛ ahe sɛɛ?

10 Abonsam miibɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni ebaanyɛ koni ehã wɔkpa Yehowa sɔɔmɔ, ni wɔle faŋŋ akɛ, enijiaŋ ejeŋ wui kɛ enɛ feemɔ kɔkɔɔkɔ. Egbɛɔ wɔhe amalei eshwãa, ni etsɔɔ nɔyelii, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi, kɛ mɛi ni ekwa Yehowa jamɔ lɛ anɔ ewoɔ wɔhe gbeyei. Mɛni hewɔ efeɔ wɔ nakai lɛ? Eetao wɔnijiaŋ aje wui ni wɔkpa Maŋtsɛyeli sane kpakpa lɛ shiɛmɔ. Shi Yehowa baanyɛ aduro wɔ ekãa kɛtsɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ, ni eesumɔ ni efee nakai. (1 Kron. 29:12) Ehe miihia waa ni wɔbi lɛ ni ehã wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, koni wɔnyɛ wɔwu wɔshi Satan kɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ. (Lala 18:40; 1 Kor. 10:13) Agbɛnɛ hu, eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔyɛ Biblia lɛ, ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli lɛ, ejaakɛ no hu yeɔ ebuaa wɔ. Asafo lɛ woji, vidioi, kɛ nibii krokomɛi ni wɔnine shɛɔ nɔ daa nyɔɔŋ nɔ lɛ hu waa wɔ waa. Awie wiemɔi ni yɔɔ Zakaria 8:9, 13(kanemɔ) be ni amaa Yerusalem sɔlemɔwe lɛ ekoŋŋ lɛ, kɛ̃lɛ ebaanyɛ ewo wɔ hewalɛ waa ŋmɛnɛ.

11 Nibii ni wɔkaseɔ yɛ asafoŋ kpeei, kpeei bibii, kɛ kpeei wuji ashishi lɛ, kɛ agbɛnɛ hu nibii ni wɔkaseɔ kɛ́ wɔtee skul srɔtoi ni asafo lɛ eto he gbɛjianɔ lɛ woɔ wɔ hewalɛ waa. Amɛhãa wɔkɛ jwɛŋmɔ ni ja sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ, wɔkɛ mumɔŋ otii mamɔɔ wɔhiɛ, ni wɔtsuɔ sɔ̃i babaoo ni jwere wɔnɔ lɛ ahe nii. (Lala 119:32) Ani ofeɔ bɔ fɛɛ bɔ ni obaanyɛ koni oná amɛhe sɛɛ?

12. Kɛ́ wɔsumɔɔɔ ni wɔnijiaŋ jeɔ wui lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?

12 Yehowa ye ebua Israelbii lɛ ni amɛye Amalekbii lɛ kɛ Etiopiabii lɛ anɔ kunim, ehã Nehemia kɛ mɛi ni fata ehe lɛ hewalɛ ni amɛnyɛ amɛtswa Yerusalem gbogboi lɛ amɛgbe naa, ni wɔle akɛ ebaaye ebua wɔ hu. Naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ baanyɛ ahã wɔfee yeyeeye, mɛi baanyɛ ate shi awo wɔ, loo amɛkpoo sane kpakpa lɛ ni wɔshiɛɔ lɛ, shi Yehowa baawaje wɔ koni wɔya nɔ wɔshiɛ. (1 Pet. 5:10) Yehowa tsɔŋ naakpɛɛ gbɛ ko nɔ ejieŋ wɔnaagbai lɛ kɛyaŋ. Shi kɛ́ wɔkane Biblia lɛ daa, wɔsaa wɔhe kɛhã asafoŋ kpeei ni wɔkɛ wɔhe wo mli, wɔfee weku jamɔ, wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ akɛ aŋkroaŋkroi, ni wɔsɔle wɔhã lɛ daa lɛ, ebaawaje wɔ ni ewo wɔ hewalɛ. No hewɔ lɛ, esaaa akɛ wɔkɛ nɔ ko nɔ ko yeɔ nifeemɔi nɛɛ anajiaŋ. Kɛ́ oyɔse akɛ hiɛdɔɔ ni okɛtsuɔ nibii nɛɛ ahe nii lɛ naa miiba shi lɛ, sɔlemɔ obi Nyɔŋmɔ ni eye ebua bo. Ebaatsɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ‘ekanya bo,’ koni oná shwelɛ lɛ kɛ hewalɛ lɛ ni okɛtsu nibii nɛɛ ahe nii. (Fil. 2:13) Shi mɛni bo hu obaanyɛ ofee kɛwaje mɛi krokomɛi?

WAJEMƆ NIJI NI EGBEDE LƐ

13, 14. (a) Be ni nyɛmi nuu ko ŋa gbo lɛ, mɛni waje lɛ? (b) Mɛɛ gbɛi anɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔwaje mɛi krokomɛi?

13 Yehowa eduro wɔ nyɛmimɛi babaoo yɛ je lɛŋ fɛɛ, ni amɛ hu amɛbaanyɛ amɛwo wɔ hewalɛ. Bɔfo Paulo wie akɛ: “Nyɛwajea niji ni egbede kɛ nakutsei ni egbɔjɔ lɛ, ni nyɛyaa nɔ nyɛjajea nyɛnajiashi gbɛi lɛ ní nyɛnyiɛa trɔmɔɔ.” (Heb. 12:12, 13) Nyɛmimɛi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ wowoo amɛhe hewalɛ, ni nakai nɔŋŋ wɔ hu wɔfeɔ ŋmɛnɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni nyɛmi nuu ko ŋa gbo, ni ekɛ naagbai krokomɛi ni jaraa kpe lɛ, ewie akɛ: “Mikase akɛ wɔnyɛŋ wɔtsɔɔ kai ni wɔsumɔɔ, loo bei kɛ shii abɔ ni esa akɛ amɛba wɔnɔ. Sɔlemɔ kɛ aŋkro nikasemɔ ewa mi waa, ni eye ebua mi ni minyɛ mikpee shihilɛ lɛ naa. Minyɛmimɛi Kristofoi lɛ ewo mi hewalɛ, ni enɛ eshɛje mimii waa. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, mina akɛ, kɛ́ wekukpãa kpakpa yɛ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ, no baaye abua wɔ kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni jaraa kpe.”

Asafo lɛ mli bii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ awo enyɛmi hewalɛ (Kwɛmɔ kuku 14)

14 Taakɛ Aaron kɛ Hur waje Mose kɛtsɔ eniji amli ni amɛhiɛ lɛ nɔ lɛ, wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkwɛ nibii ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛwaje wɔnyɛmimɛi lɛ. Namɛi nɛkɛ wɔbaanyɛ wɔwaje? Wɔbaanyɛ wɔwaje mɛi ni egbɔlɔ lɛ, mɛi ni bɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ, mɛi ni amɛwekumɛi miite shi miiwo amɛ, mɛi ni he efee shoo, kɛ mɛi ni miiye awerɛho yɛ amɛsuɔlɔ ko gbele hewɔ. Wɔnyɛmimɛi oblahii kɛ oblayei komɛi yɛ ni amɛtipɛŋfoi miinyɛ amɛnɔ koni amɛfee nibii gbohii aloo amɛtiu heloonaa nibii asɛɛ yɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ mli. Amɛ hu esa akɛ wɔwaje amɛ. (1 Tes. 3:1-3; 5:11, 14) Kɛ́ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ kpe yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ, wɔkɛ amɛ tee shiɛmɔ, wɔkɛ amɛ wie yɛ tɛlifoŋ nɔ, loo wɔkɛ amɛ fee ekome kɛhã niyeli lɛ, esa akɛ wɔtao gbɛi anɔ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔhã amɛna akɛ wɔsusuɔ amɛhe diɛŋtsɛ.

15. Kɛ́ wɔwie wiemɔi ni tswaa mɔ emaa shi lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ baaná he sɛɛ?

15 Be ni Asa ye Etiopiabii lɛ anɔ kunim lɛ, gbalɔ Azaria wo lɛ kɛ emaŋbii lɛ hewalɛ kɛ wiemɔi nɛɛ: “Shi nyɛ lɛ nyɛwajea nyɛhe ni nyɛkahãa nyɛnijiaŋ miijea wui; ejaakɛ aaawo nyɛnitsumɔ lɛ he nyɔmɔ!” (2 Kron. 15:7) Hewalɛwoo wiemɔi nɛɛ tsirɛ Asa ni efee tsakemɔi babaoo yɛ emaŋtsɛyeli lɛ mli, koni ekɛ emaŋbii lɛ asɔmɔ Yehowa jogbaŋŋ. Nakai nɔŋŋ wɔ hu, kɛ́ wɔwie wiemɔi ni tswaa mɔ emaa shi lɛ, ebaanyɛ ewo mɛi krokomɛi hewalɛ ni amɛya nɔ amɛsɔmɔ Yehowa. (Abɛi 15:23) Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ kɔkɔɔkɔ akɛ, wɔbaanyɛ wɔwo wɔnyɛmimɛi lɛ hewalɛ ni wɔwaje amɛ kɛtsɔ saji ahetoi ni wɔbaahã lɛ nɔ.

16. Mɛɛ gbɛ nɔ asafoŋ onukpai baanyɛ akase Nehemia? Tsɔɔmɔ nibii komɛi ni nyɛmimɛi efee kɛye amɛbua bo.

16 Yehowa ye ebua Nehemia kɛ Yudafoi lɛ ni amɛná ekãa kɛtswa Yerusalem gbogboi lɛ. Ekãa ni amɛkɛtsu nitsumɔ lɛ hewɔ lɛ, yɛ gbii 52 pɛ mli lɛ, amɛtswa gbogboi lɛ fɛɛ amɛgbe naa! (Neh. 2:18; 6:15, 16) Eyɛ mli akɛ Nehemia ji mɔ ni kwɛ nitsumɔ lɛ nɔ moŋ, shi lɛ hu etsu eko. (Neh. 5:16) Ŋmɛnɛ lɛ, asafoŋ onukpai babaoo kaseɔ Nehemia. Amɛyayeɔ amɛbuaa yɛ hei ni aamamɔ Maŋtsɛyeli Asai kɛ tsũi krokomɛi ni akɛjáa Yehowa yɛ lɛ. Kɛfata he lɛ, kɛ́ aasaa Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, amɛkɛ amɛhe woɔ mli. Asafoŋ onukpai nɛɛ sumɔɔ amɛnyɛmimɛi lɛ, ni no hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛ feɔ ekome yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ni amɛyasaraa amɛ koni amɛwo amɛteŋ mɛi ni efee yeyeeye ni amɛnijiaŋ miihe aje wui lɛ hewalɛ.​—Kanemɔ Yesaia 35:3, 4.

“KAAHÃ ONIJIAŊ MIIGBƆJƆ”

17, 18. Kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni jaraa kpe loo wɔfee yeyeeye lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?

17 Kɛ́ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ fee ekome kɛtsu nii lɛ, ehãa wekukpaa kpakpa ni yɔɔ wɔ kɛ amɛ teŋ lɛ mli waa. Kɛfata he lɛ, ehãa wɔbatsɔmɔɔ nanemɛi kpakpai, ni hemɔkɛyeli ni wɔyɔɔ akɛ Yehowa baatsɔ e-Maŋtsɛyeli lɛ nɔ ejɔɔ wɔ lɛ mli waa. Kɛ́ wɔwaje mɛi krokomɛi lɛ, ebaaye ebua amɛ ni amɛnyɛ amɛkpee amɛnaagbai lɛ anaa ni amɛhiɛ amɛhiɛnɔkamɔ lɛ mli kpɛŋŋ. Ebaaye ebua wɔ diɛŋtsɛ hu, ejaakɛ ebaawaje wɔ ni ehã wɔhiɛ ahi Yehowa sɔɔmɔ lɛ kɛ nibii kpakpai ni esaa eto wɔ lɛ anɔ.

18 Kɛ́ wɔkwɛ bɔ ni Yehowa bu etsuji anɔkwafoi ni hi shi yɛ blema lɛ ahe kɛ bɔ ni eye ebua amɛ lɛ, ebaahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli awa ní wɔkɛ wɔhiɛ afɔ̃ enɔ waa. No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ naagbai kɛ haomɔi kpe yɛ shihilɛ mli lɛ, ‘kaahã onijiaŋ je wui’! Moŋ lɛ, sɔlemɔ ohã Yehowa, ni ohã ekɛ enine ni wa lɛ awaje bo koni onyɛ oná jɔɔmɔi ni ebaatsɔ e-Maŋtsɛyeli lɛ nɔ eduro adesai wɔsɛɛ lɛ amli ŋɔɔmɔ.​—Lala 73:23, 24.