Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yaa Nɔ Otswa Onyɛmimɛi Oma Shi Yɛ Suɔmɔ Mli

Yaa Nɔ Otswa Onyɛmimɛi Oma Shi Yɛ Suɔmɔ Mli

“Suɔmɔ tswaa mɔ emaa shi.”​—1 KOR. 8:1.

LALAI: 109, 121

1. Gbi gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaagbe Yesu lɛ, mɛɛ sane ni he hiaa waa ekɛ ekaselɔi lɛ susu he?

GBI gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaagbe Yesu lɛ, etsĩ suɔmɔ tã aaafee shii 30. Ewie akɛ, esa akɛ ekaselɔi lɛ ‘asumɔsumɔɔ amɛhe.’ (Yoh. 15:12, 17) Suɔmɔ ni amɛbaajie lɛ kpo amɛtsɔɔ amɛhe lɛ mli baawa aahu akɛ, no baahã mɛi fɛɛ ana akɛ amɛji Kristo anɔkwa sɛɛnyiɛlɔi. (Yoh. 13:34, 35) Suɔmɔ nɛɛ jeee henumɔ ko kɛkɛ. Moŋ lɛ, eji su ko ni nɔ bɛ ni hãa mɛi kɛ amɛhe shãa afɔle amɛhãa mɛi krokomɛi. Yesu wie akɛ: “Mɔ ko bɛ suɔmɔ ni da fe enɛ, akɛ mɔ kɛ ewala baafɔ̃ shi ehã enanemɛi. Kɛ́ nyɛfee nibii ni miwoɔ nyɛ he kitã lɛ, no lɛ minanemɛi ji nyɛ.”​—Yoh. 15:13, 14.

2. (a) Mɛni anaa yɛ Yehowa webii ateŋ? (b) Mɛɛ sanebimɔi wɔbaahã hetoo yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

2 Ŋmɛnɛ lɛ, suɔmɔ ni mli wa kɛ ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ, kɛ wɔhe ni wɔkɛshãa afɔle wɔhãa mɛi krokomɛi lɛ hãa anaa akɛ Nyɔŋmɔ webii ji wɔ lɛɛlɛŋ. (1 Yoh. 3:10, 11) Wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ waa, ekɔɔɔ he eko maŋ nɔ ni amɛjɛ, wiemɔi ni amɛwieɔ, kɛ bɔ ni atsɔse amɛ ahã. Shi ekolɛ wɔbaabi wɔhe akɛ: ‘Mɛni hewɔ ehe miihia waa ni wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔhe ŋmɛnɛ lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa kɛ Yesu tswaa wɔ amɛmaa shi yɛ suɔmɔ mli? Te wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baafee tɛŋŋ etswa enyɛmi ema shi yɛ suɔmɔ mli?’​—1 Kor. 8:1.

MƐNI HEWƆ EHE MIIHIA WAA NI WƆJIE SUƆMƆ KPO ŊMƐNƐ LƐ?

3. Mɛni mɛi komɛi feɔ yɛ naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ ahewɔ?

3 Wɔyɛ “bei krɛdɛi ni mli shihilɛ wa” amli, ni “haomɔ kɛ awerɛho” eyi je lɛŋ obɔ. (Lala 90:10; 2 Tim. 3:1-5) Mɛi pii miina nɔ waa, ni enɛ ehã shihilɛ eje amɛtsine. Akɔntaabuu tsɔɔ akɛ daa afi lɛ, mɛi fe 800,000 gbeɔ amɛhe. Enɛ tsɔɔ akɛ, sɛkɛnsi 40 fɛɛ sɛkɛnsi 40 lɛ, mɔ ko gbeɔ ehe. Dɔlɛ sane ji akɛ, wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ ateŋ mɛi komɛi po enu he tamɔ bɔ ni mɛi nɛɛ nu he lɛ ni amɛ hu amɛgbe amɛhe.

4. Tsĩi mɛi komɛi ni shwe gbele ni awie amɛhe yɛ Biblia lɛ mli lɛ atã.

4 Yehowa tsuji ni hi shi yɛ blema lɛ ateŋ mɛi komɛi hao waa yɛ naagbai ni amɛkɛkpe lɛ ahe aahu akɛ, amɛshwe gbele. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Hiob piŋɔ lɛ ewie akɛ: “Minyaŋeɔ miwala; misumɔɔɔ maya nɔ mahi wala mli.” (Hiob 7:16; 14:13) Yona hu nijiaŋ je wui aahu akɛ, ewie akɛ: “Yehowa, agbɛnɛ, ofainɛ ŋɔɔ miwala kɛya, ejaakɛ ehi hã mi akɛ magbo moŋ fe nɔ ni mihiɛ aaakã.” (Yona 4:3) Be ko be ni gbalɔ anɔkwafo Elia hu kɛ naagba ko kpe lɛ, ehao aahu akɛ, eshwe gbele. Ewie akɛ: “Efa! Agbɛnɛ, Yehowa, ŋɔɔ miwala kɛya.” (1 Maŋ. 19:4) Shi anɔkwafoi nɛɛ asane kã Yehowa tsui nɔ waa ni esumɔɔɔ ni amɛgboiɔ. No hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni emli baafu amɛ lɛ, eye ebua amɛ koni amɛkashwe gbele, shi moŋ lɛ, amɛya nɔ amɛsɔmɔ lɛ ni amɛye lɛ anɔkwa.

5. Mɛni hewɔ amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ni wɔwo amɛ hewalɛ lɛ?

5 Eyɛ mli akɛ jeee wɔnyɛmimɛi lɛ fɛɛ shweɔ gbele moŋ, shi amɛteŋ mɛi pii kɛ naagbai ni naa wala miikpe, ni enɛ hewɔ lɛ, ehe miihia ni wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ amɛ ni wɔwo amɛ hewalɛ. Ayeɔ amɛteŋ mɛi komɛi ahe fɛo, ni awaa amɛ yi. Awieɔ amɛteŋ mɛi komɛi ahiɛ nyanyaanya loo anyiɛɔ amɛshishi yɛ amɛnitsumɔhei lɛ. Amɛteŋ mɛi komɛi hu kɛ ŋmɛlɛtswai pii tsuɔ nii loo ahãa amɛ nitsumɔi ni wa waa, ni enɛ hãa etɔɔ amɛ bliboo. Wɔnyɛmimɛi lɛ ateŋ mɛi komɛi hu kɛ weku mli naagbai miikpe, ni naagbai nɛɛ miisu amɛtsui waa diɛŋtsɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmimɛi komɛi ahefatalɔi ni bɛ anɔkwale lɛ mli lɛ wieɔ amɛhiɛ be fɛɛ be. Naagbai nɛɛ kɛ ekrokomɛi ahewɔ lɛ, etɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo ni amɛnuɔ he akɛ amɛhe bɛ sɛɛnamɔ. Namɔ baawo nyɛmimɛi nɛɛ hewalɛ?

YEHOWA SUƆMƆ LƐ WOƆ WƆ HEWALƐ

6. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa suɔmɔ lɛ woɔ ewebii lɛ hewalɛ?

6 Yehowa miisumɔ ni ewebii lɛ aná nɔmimaa akɛ, esumɔɔ amɛ amrɔ nɛɛ ni ebaasumɔ amɛ kɛya naanɔ, koni no awo amɛ hewalɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekɛɛ Israel maŋ lɛ akɛ: “Ojara wa yɛ mihiɛ, ohiɛ eba nyam, ni misumɔɔ bo. . . . Kaashe gbeyei, ejaakɛ mikɛ bo yɛ.” (Yes. 43:4, 5) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, enɛ wo Israelbii lɛ hewalɛ waa! Bo hu obaanyɛ oná nɔmimaa akɛ Yehowa sumɔɔ bo waa diɛŋtsɛ. * Biblia lɛ ewo shi akɛ: “Akɛ hewalɔ lɛ, ebaahere yiwala. Ebaanya ohe kɛ miishɛɛ kpele.”​—Zef. 3:16, 17.

7. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa suɔmɔ lɛ tamɔ suɔmɔ ni mami jieɔ lɛ kpo etsɔɔ ebi? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

7 Ekɔɔɔ he eko naagbai ni Yehowa webii kɛbaakpe lɛ, Yehowa ewo shi akɛ ebaawaje amɛ ni ebaashɛje amɛmii. Ewie bɔ ni ekɛ amɛ baaye ehã lɛ he yɛ Biblia lɛ mli akɛ, ‘ebaahiɛ amɛ yɛ ŋmawuiaŋ, ni ebaahiɛ amɛ dɔdɔɔdɔ yɛ nakutsei anɔ.’ Ekɛfata he akɛ: “Bɔ ni bi nyɛ shɛjeɔ ebi mii lɛ, nakai maya nɔ mashɛje nyɛmii.” (Yes. 66:12, 13) Kɛ́ mami ko hiɛ ebi abifao yɛ eŋmawuiaŋ loo ehiɛ lɛ ni ekɛ lɛ miishwɛ yɛ enakutsei anɔ lɛ, gbekɛ lɛ naa akɛ emami sumɔɔ esane ni akɛ eyɛ shweshweeshwe. Yehowa kɛ enɛ fee nɔkwɛmɔnɔ koni wɔna akɛ, esumɔɔ wɔ waa ni wɔyɛ shweshweeshwe yɛ emasɛi. Hã ehi ojwɛŋmɔŋ be fɛɛ be akɛ, osane kã Yehowa tsui nɔ ni esumɔɔ bo waa diɛŋtsɛ!​—Yer. 31:3.

8, 9. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu suɔmɔ lɛ baanyɛ awaje wɔ?

8 Naa nɔ kroko ni hãa wɔnaa akɛ Yehowa sumɔɔ wɔ: “Nyɔŋmɔ sumɔɔ je lɛ aahu akɛ ekɛ e-Bi koome lɛ hã, koni mɔ fɛɛ mɔ ni heɔ enɔ eyeɔ lɛ hiɛ akakpãtã shi moŋ ená naanɔ wala.” (Yoh. 3:16) Yesu wala ni ekɛshã afɔle ehã wɔ lɛ hãa wɔnaa akɛ lɛ hu esumɔɔ wɔ, ni enɛ woɔ wɔ hewalɛ! Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “amanehulu loo haomɔ” po nyɛŋ ‘atse wɔ kɛje Kristo lɛ suɔmɔ lɛ he.’​—Rom. 8:35, 38, 39.

9 Bei komɛi lɛ, naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ hãaa wɔná miishɛɛ kɛsɔmɔ Yehowa. Bei komɛi hu lɛ, wɔnaagbai lɛ hãa etɔɔ wɔ bliboo loo wɔhaoɔ. Shi kɛ́ wɔkai suɔmɔ kpele ni Kristo jie lɛ kpo etsɔɔ wɔ lɛ, no baanyɛ awaje wɔ koni wɔya nɔ wɔfi shi. (Kanemɔ 2 Korintobii 5:14, 15.) Kristo suɔmɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni shihilɛ akaje wɔtsine. Ni ebaanyɛ eye ebua wɔ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa kɛ́ wɔkɛ adebɔɔ naa oshãrai, yiwaa, loo shihilɛi ni baanyɛ ahã wɔnijiaŋ aje wui loo wɔye wɔtsui waa lɛ po kpe.

ESA AKƐ WƆSUMƆ WƆNYƐMIMƐI KRISTOFOI LƐ

Kɛ́ wɔkase Yesu he nii lɛ, no baatsirɛ wɔ ni wɔ hu wɔshɛje mɛi krokomɛi amii (Kwɛmɔ kuku 10, 11)

10, 11. Namɛi esa akɛ amɛwo nyɛmimɛi ni nijiaŋ eje wui lɛ hewalɛ? Tsɔɔmɔ mli.

10 Yehowa tsɔɔ Kristofoi asafo lɛ hu nɔ etswaa wɔ emaa shi yɛ suɔmɔ mli. Nɔ kome ni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ Yehowa tamɔ bɔ ni esumɔɔ wɔ lɛ ji, ni wɔbaajie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ ni wɔhã amɛna akɛ, amɛhe yɛ sɛɛnamɔ ni Yehowa sumɔɔ amɛ. (1 Yoh. 4:19-21) Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nyɛyaa nɔ nyɛwowoa nyɛhe hewalɛ, ni nyɛtswaa nyɛhe nyɛmaa shi, tamɔ bɔ ni yɛ anɔkwale mli lɛ nyɛfeɔ lɛ.” (1 Tes. 5:11) Ani asafoŋ onukpai pɛ ni esa akɛ amɛwo mɛi hewalɛ? Dabi. Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ akase Yehowa kɛ Yesu ni lɛ hu eshɛje enyɛmimɛi Kristofoi lɛ amii ni etswa amɛ ema shi.​—Kanemɔ Romabii 15:1, 2.

11 Nyɛmimɛi komɛi yɛ ni amɛmiiye helai ni hãa amɛhaoɔ, ni no hewɔ lɛ, ekolɛ ehe baahia ni amɛya helatsamɔhe koni akwɛ amɛ. (Luka 5:31) Asafoŋ onukpai lɛ kɛ nyɛmimɛi lɛ eyako datrɛfoi askul ni amɛbaakase helai nɛɛ ahe nii, ni esa akɛ amɛhã enɛ ahi amɛjwɛŋmɔŋ be fɛɛ be. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ehe miihia waa ni amɛya nɔ ‘amɛshɛje mɛi ni ehao lɛ amii, amɛye amɛbua mɛi ni he waaa lɛ, ni amɛto amɛtsui shi amɛhã mɛi fɛɛ.’ (1 Tes. 5:14) Esa akɛ wɔnu wɔnyɛmimɛi lɛ shishi, ni wɔto wɔtsui shi wɔhã amɛ. Kɛ́ amɛnijiaŋ je wui lɛ, esa akɛ wɔkɛ wɔwiemɔi ashɛje amɛmii ni wɔkɛwo amɛ hewalɛ. Ani ofeɔ nɔ ni obaanyɛ kɛshɛjeɔ onyɛmimɛi Kristofoi lɛ amii ni owoɔ amɛ hewalɛ? Mɛni baaye abua bo ni onyɛ ofee nakai ni emɔ shi jogbaŋŋ?

12. Mɛɛ gbɛ nɔ nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo ko mli lɛ ye amɛbua nyɛmi yoo ko?

12 Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Yuropa maji lɛ eko nɔ lɛ wie akɛ: “Bei komɛi lɛ, minuɔ he akɛ migbe mihe.” Mɛni eye ebua nyɛmi yoo nɛɛ ni enyɛ ekpee shihilɛ nɛɛ naa? Ewie akɛ: “Misafo lɛ ehere miyiwala. Nyɛmimɛi lɛ woɔ mi hewalɛ be fɛɛ be, ni amɛsumɔɔ misane waa. Eyɛ mli akɛ nyɛmimɛi fioo pɛ le akɛ miiye hela ko ni hãa mihaoɔ waa moŋ, shi nyɛmimɛi lɛ fɛɛ yeɔ amɛbuaa mi be fɛɛ be. Gbalashihilɛ mli bii komɛi kɛ mi efee amɛbiyoo. Amɛkwɛɔ mi jogbaŋŋ, ni be fɛɛ be ni yelikɛbuamɔ he baahia mi lɛ, amɛyeɔ amɛbuaa mi; leebi jio, shwane jio, gbɛkɛ jio.” Esoro wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ kɛ nɔ ni ebaanyɛ efee kɛye ebua nyɛmimɛi ni ehao loo ni miiye awerɛho lɛ. Kɛ̃lɛ, fioo wɔnyɛ wɔfee jio, pii wɔnyɛ wɔfee jio lɛ, ehe yɛ sɛɛnamɔ waa. *

BƆ NI OBAAFEE OTSWA MƐI KROKOMƐI OMA SHI YƐ SUƆMƆ MLI

13. Mɛni ji nɔ kome ni he hiaa waa ni esa akɛ wɔfee kɛ́ wɔmiitao wɔshɛje mɔ ko mii?

13 Bo mɔ lɛ toi jogbaŋŋ. (Yak. 1:19) Kɛ́ obo nyɛmi ko ni nijiaŋ eje wui loo ehao lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, no tsɔɔ akɛ osumɔɔ lɛ. Be ni mɔ lɛ wieɔ lɛ, obaanyɛ ofee bɔ ni enuɔ he ehãa lɛ he mfoniri yɛ ojwɛŋmɔŋ. Ekolɛ, obaanyɛ obi lɛ saji ni baahã ena akɛ ootao ni onu lɛ shishi jogbaŋŋ. Kɛ́ onu onyɛmi lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, no dani obaanu he ohã lɛ ni onyɛ otswa lɛ oma shi. Bɔ ni obaafee ohiɛ ohã lɛ hu he miihia, ejaakɛ no baanyɛ ahã ena kɛji osusuɔ ehe lɛɛlɛŋ. Be ni onyɛmi lɛ wieɔ lɛ, kaafolɔ ewiemɔ lɛ mli. Too otsui shi ni obo lɛ toi dã. Kɛ́ oto otsui shi obo lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, ekolɛ no baahã ona bɔ ni enuɔ he ehãa. Kɛ́ nyɛmi ni ehao lɛ na akɛ onuɔ he ohãa lɛ lɛ, no baahã ena akɛ oosumɔ ni oye obua lɛ lɛɛlɛŋ, ni kɛ́ ena nakai lɛ, ebaabo nɔ ni obaakɛɛ lɛ lɛ toi jogbaŋŋ. Kɛ́ mɛi ni ehao lɛ na akɛ amɛsane kã wɔtsui nɔ lɛɛlɛŋ lɛ, no baashɛje amɛmii waa.

14. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ koni wɔkahã mɔ ni ehao lɛ nu he akɛ wɔmiiwie ehiɛ nyanyaanya lɛ?

14 Kaawie mɔ lɛ hiɛ nyanyaanya. Kɛ́ mɔ ni ehao lɛ nu he akɛ wɔmiiwie ehiɛ nyanyaanya lɛ, no baahã ehao fe bɔ ni ehao momo lɛ po, ni ebaawa waa akɛ wɔbaashɛje emii. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Wiemɔ ni awieɔ ni asusuuu he lɛ, etamɔ nɔ ni aabamɔ klante, shi hiɛshikalɔi alilɛi tsaa mɔ.” (Abɛi 12:18) Wɔyaaa mɔ ko ni ehao lɛ ŋɔɔ kɛ jwɛŋmɔ lɛ akɛ wɔyaawie nɔ ko ni baakumɔ etsui. Loloolo lɛ, kɛ́ wɔsusuuu saji ni wɔtaoɔ wɔwie lɛ ahe jogbaŋŋ dani wɔgbele wɔnaa lɛ, ebaanyɛ eye awui waa. Bɔɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni obaanyɛ ni okɛ ohe awo onyɛmi lɛ shihilɛ mli. Ja ofee nakai dani obaanyɛ oshɛje emii ni owo lɛ hewalɛ.​—Mat. 7:12.

15. Mɛɛ dɛŋdade ni nɔ bɛ wɔbaanyɛ wɔkɛtsu nii kɛshɛje mɛi krokomɛi amii?

15 Okɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli saji ashɛje mɔ lɛ mii. (Kanemɔ Romabii 15:4, 5.) Biblia lɛ jɛ “Nyɔŋmɔ ni kɛ shifimɔ kɛ miishɛjemɔ hãa lɛ” ŋɔɔ. No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ emli eyi obɔ kɛ wiemɔi ni shɛjeɔ mɔ mii. Agbɛnɛ hu, wɔyɛ woji tamɔ Watch Tower Publications Index lɛ kɛ Niiamlitaomɔ Wolo Kɛhã Yehowa Odasefoi lɛ. Woji nɛɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna Biblia mli saji ni wɔbaanyɛ wɔkɛtsu nii kɛshɛje wɔnyɛmimɛi lɛ amii ni wɔkɛwo amɛ hewalɛ ekɔɔɔ he eko naagbai ni amɛkɛkpeɔ.

16. Mɛɛ sui baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔshɛje nyɛmi ko ni ehao waa lɛ mii?

16 Omli ajɔ ni omusuŋ atsɔ bo yɛ mɔ lɛ he. Yehowa, ni ji “musuŋtsɔlɛi a-Tsɛ lɛ kɛ miishɛjemɔ fɛɛ Nyɔŋmɔ lɛ,” ‘musuŋ tsɔɔ lɛ’ yɛ etsuji ahe. (Kanemɔ 2 Korintobii 1:3-6; Luka 1:78; Rom. 15:13) Paulo hu musuŋ tsɔ lɛ yɛ mɛi ahe, ejaakɛ ekase Yehowa. Enɛ hewɔ lɛ, enyɛ ewie akɛ: “Wɔmli jɔ yɛ nyɛteŋ, tamɔ bɔ ni yoo ni miihã fufɔ kɛ suɔmɔ kwɛɔ lɛ diɛŋtsɛ ebii lɛ. No hewɔ lɛ, akɛni wɔsumɔɔ nyɛ hewɔ lɛ, wɔtswa wɔfai shi akɛ jeee Nyɔŋmɔ sane kpakpa lɛ pɛ wɔkɛbaahã nyɛ, shi moŋ wɔ diɛŋtsɛ wɔhe hu, ejaakɛ wɔbasumɔ nyɛ waa diɛŋtsɛ.” (1 Tes. 2:7, 8) Kɛ́ wɔnyɛmimɛi lɛ hao lɛ, amɛsɔleɔ amɛhãa Yehowa koni eshɛje amɛmii. Ni Yehowa baanyɛ atsɔ wɔnɔ ehã amɛsɔlemɔi lɛ ahetoo kɛji wɔkase lɛ ni wɔmusuŋ tsɔ wɔ yɛ wɔnyɛmimɛi ni ehao lɛ ahe.

17. Mɛni kɛ́ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔŋ lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔwo wɔnyɛmimɛi lɛ hewalɛ?

17 Kaimɔ akɛ onyɛmi lɛ yeee emuu. Kɛ́ ohãaa anɔkwa sane nɛɛ ahi ojwɛŋmɔŋ be fɛɛ be lɛ, omli baafu onyɛmimɛi Kristofoi lɛ. (Jaj. 7:21, 22) Yehowa kɛ wɔ yeee yɛ wɔtɔmɔi lɛ anaa, ejaakɛ ele akɛ wɔyeee emuu. Kɛ́ wɔkase lɛ lɛ, wɔbaato wɔtsui shi wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ kɛ́ amɛtɔ̃ po. (Efe. 4:2, 32) Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaahã amɛnu he akɛ amɛbɔɔɔ mɔdɛŋ loo wɔkɛ amɛ baato mɛi krokomɛi ahe lɛ, esa akɛ wɔwo amɛ hewalɛ ni wɔjie amɛ yi yɛ nibii kpakpai ni amɛfeɔ lɛ ahe. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, ebaahã amɛkɛ miishɛɛ asɔmɔ Yehowa.​—Gal. 6:4.

18. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔtswa mɛi krokomɛi wɔma shi yɛ suɔmɔ mli lɛ?

18 Yehowa tsuji lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ jara wa waa kɛhã lɛ kɛ Yesu, mɔ ni kɛ elá lɛ kpɔ̃ wɔ lɛ. (Gal. 2:20) Wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ waa diɛŋtsɛ, ni no hewɔ lɛ, esa akɛ wɔmusuŋ atsɔ wɔ yɛ amɛhe. ‘Wɔtiuɔ nibii ni kɛ toiŋjɔlɛ baa kɛ nibii ni wɔkɛbaatswa wɔnyɛmimɛi lɛ wɔma shi lɛ asɛɛ.’ (Rom. 14:19) Wɔkɛ miishɛɛ miikpa Paradeiso lɛ gbɛ waa! Nakai beiaŋ lɛ, hela, tai, yiwaa, weku mli naagbai, kɛ nibii krokomɛi ni hãa wɔhaoɔ ni wɔyeɔ awerɛho lɛ fɛɛ sɛɛ baafo. Gbele ni wɔná kɛjɛ Adam dɛŋ akɛ gboshinii lɛ hu sɛɛ baafo. Be ni afii 1,000 lɛ baaba naagbee lɛ, adesai fɛɛ eye emuu. Yehowa baaŋɔ mɛi ni baaye lɛ anɔkwa yɛ naagbee kaa lɛ mli lɛ akɛ ebii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni amɛbaaná “Nyɔŋmɔ bii lɛ anunyam heyeli lɛ.” (Rom. 8:21) No hewɔ lɛ, eba akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baaya nɔ etswa enyɛmi ema shi yɛ suɔmɔ mli, ni eye ebua enyɛmi koni enyɛ eya Nyɔŋmɔ jalɛ jeŋ hee lɛ mli.

^ kk. 12 Saji ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ni je kpo yɛ Awake! lɛ mli lɛ tsɔɔ nibii komɛi ni baanyɛ aye abua mɛi ni nuɔ he akɛ amɛgbe amɛhe lɛ: “Why Go On? Three Reasons to Keep Living” (Nibii Etɛ Ahewɔ Ni Esaaa Akɛ Ogbeɔ Ohe) (April 2014); “When You Feel Like Giving Up on Life” (Mɛni Obaanyɛ Ofee Kɛ́ Oonu He Akɛ Ogbe Ohe?) (January 2012); kɛ “Life Is Worth Living” (Wala Ŋɔɔ) (October 22, 2001).