Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nibii Fɛɛ Ni Yɔɔ Biblia Lɛ Mli Lɛ Anɔkwale Ni

Nibii Fɛɛ Ni Yɔɔ Biblia Lɛ Mli Lɛ Anɔkwale Ni

Kɛjɛ blema lɛ, mɛi ni jɛ shihilɛi srɔtoi amli lɛ heɔ amɛyeɔ akɛ nibii fɛɛ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ji anɔkwale. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi akpekpei abɔ hiɔ shi yɛ emli tsɔɔmɔi lɛ anaa. Kɛ̃lɛ, mɛi komɛi hu naa Biblia lɛ akɛ ebe eho, loo afo emli saji lɛ atã. Ni bo hu? Ani Biblia lɛ mli saji lɛ ji anɔkwale?

OBAANYƐ OKƐ OHE AFƆ̃ BIBLIA LƐ NƆ

Te obaafee tɛŋŋ ole kɛji obaanyɛ okɛ ohe afɔ̃ Biblia lɛ nɔ? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ oyɛ naanyo ko ni fe afii abɔ nɛ lɛ, be fɛɛ be lɛ egbaa bo anɔkwale lɛ, ani oheŋ lɛ oyeŋ? Tamɔ onaanyo anɔkwafo lɛ ji lɛ, ani nɔ fɛɛ nɔ ni Biblia lɛ wieɔ lɛ ji anɔkwale? Naa nɔkwɛmɔnii komɛi ni tsɔɔ nakai.

Mɛi Ni Ŋma Lɛ Wie Anɔkwale

Biblia ŋmalɔi lɛ ye anɔkwa waa, ni bei pii lɛ, amɛwieɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛtɔmɔi ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, gbalɔ Yona ŋma lɛ diɛŋtsɛ etoigbele lɛ he sane. (Yona 1:1-3) Anɔkwa, be ni emuɔ ewolo lɛ naa lɛ, ehã ale bɔ ni Nyɔŋmɔ kã ehiɛ hã, kɛ̃lɛ etsɔɔɔ bɔ ni fee ni etsake esubaŋ, koni ekagbala mɛi ajwɛŋmɔ kɛba enɔ. (Yona 4:1, 4, 10, 11) Bɔ ni Biblia ŋmalɔi lɛ fɛɛ wie anɔkwale lɛ hãa wɔnaa akɛ, amɛsumɔɔ anɔkwale waa.

Emli Anɔkwalei Lɛ Ahe Yɛ Sɛɛnamɔ

Ani ŋaa ni Biblia lɛ woɔ yɛ shihilɛ mli saji lɛ ahe lɛ ahe yɛ sɛɛnamɔ be fɛɛ be? Hɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kwɛmɔ nɔ ni Biblia lɛ wie yɛ bɔ ni wɔbaafee wɔkɛ mɛi fɛɛ ahi shi jogbaŋŋ lɛ he: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi afee ahã nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea nakai nɔŋŋ nyɛhãa amɛ.” (Mateo 7:12) “Naajɔlɛ hetoo lɛ, ekuɔ mlila naa, shi wiemɔ ni dɔɔ mɔ lɛ, eteɔ mlifu shi.” (Abɛi 15:1) Hɛɛ, Biblia mli anɔkwalei ahe yɛ sɛɛnamɔ ŋmɛnɛ tamɔ eji be ni aŋma lɛ nɔŋŋ.

Emli Yinɔsaji Lɛ Anɔkwale Ni

Yɛ afii ni eho lɛ amli fɛɛ lɛ, nibii ni mɛi ni taoɔ blema nibii lɛ ena lɛ maa nɔ mi akɛ, jeŋmaji, hei, kɛ saji krokomɛi ni Biblia lɛ tsĩ tã lɛ ji anɔkwale. Susumɔ sane ko ni he ehiaaa tsɔ ni Biblia lɛ wie he lɛ he okwɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ, Nehemia beiaŋ lɛ, Tirobii (Foinikebii ni jɛ Tiro) ni yɔɔ Yerusalem lɛ “kɛ loo kɛ jarayeli nibii srɔtoi fɛɛ baa.”​—Nehemia 13:16.

Ani odaseyeli ko yɛ ni fiɔ ŋmalɛ nɛɛ sɛɛ? Hɛɛ. Mɛi ni taoɔ blema nibii lɛ eyana Foinikebii anibii yɛ Israel, ni tsɔɔ akɛ, maji enyɔ nɛɛ kɛ amɛhe ye jara. Kɛfata he lɛ, ayana Mediterenia ŋshɔ lɛ mli loi awui yɛ Yerusalem. Mɛi ni taoɔ blema nibii lɛ heɔ amɛyeɔ akɛ, jarayelɔi ni jɛ ŋshɔnaa maji ni yɔɔ shɔŋŋ lɛ amli lɛ ji mɛi ni kɛ loi nɛɛ ba. Be ni woloŋlelɔ ko pɛi odaseyeli nɛɛ mli lɛ, nɔ pɛ ni ewie ji akɛ: “Sane ni yɔɔ Nehemia 13:16 ni tsɔɔ akɛ, Tirobii lɛ hɔ̃ɔ loo yɛ Yerusalem lɛ baanyɛ afee anɔkwale.”

Emli Jeŋ Shikpamɔ Saji Lɛ Anɔkwale Ni

Biblia lɛ wieɔ jamɔ kɛ yinɔsaji ahe titri. Shi kɛ́ eewie jeŋ shikpamɔ sane ko he lɛ, ekɛ anɔkwa sane ni jeŋ shikpalɔi ena lɛ kpãa gbee. Naa ehe nɔkwɛmɔnɔ.

Aaafee afii 3,500 ni eho nɛ lɛ, Biblia lɛ wie shikpɔŋ lɛ he akɛ, “etsotsorooo nɔ ko nɔ ko nɔ.” (Hiob 26:7) Esoro enɛ kwraa yɛ adesãi ni awieɔ yɛ mli akɛ shikpɔŋ lɛ ma nu hiɛ loo akpokpolonto wulu ko kotosɛɛ lɛ ahe. Aaafee afii 1,100 be ni aŋma Hiob wolo lɛ sɛɛ lɛ, mɛi nuɔ he lolo akɛ shikpɔŋ lɛ nyɛŋ atsotsoro shi yɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli; esa akɛ ema nɔ ko nɔ. Afii ohai etɛ pɛ ni eho nɛ, yɛ afi 1687 mli, ni Isaac Newton ŋma wolo ko ni kɔɔ nigbalamɔ hewalɛ (gravity) he, ni ewie yɛ mli akɛ, hewalɛ ko ni anaaa ji nɔ ni hiɛ shikpɔŋ lɛ mli yɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli. Jeŋ shikpamɔ sane ni sa kadimɔ nɛɛ ma nɔ ni Biblia lɛ ewie nɔ ni fe afii 3,000 ni tsɔ hiɛ lɛ nɔ mi!

Emli Gbalɛi Lɛ Anɔkwale Ni

Ani Biblia lɛ mli gbalɛi babaoo lɛ baa mli? Naa ehe nɔkwɛmɔnɔ kome: Yesaia gbalɛ ni kɔɔ Babilon hiɛkpatamɔ lɛ he lɛ.

Gbalɛ Lɛ: Aaafee afii 2,700 ni eho nɛ lɛ, Biblia ŋmalɔ Yesaia gba akɛ, abaaye Babilon nɔ kunim, ni sɛɛ mli lɛ, ahiŋ jɛmɛ dɔŋŋ. Be ni egba gbalɛ nɛɛ, kpaako Babilon baatsɔ jeŋ hewalɛ ko maŋtiase. (Yesaia 13:17-20) Yesaia tsĩ mɔ ni baatsu enɛ he nii lɛ gbɛ́i po tã​—lɛ ji Koresh. Etsɔɔ ŋaa gbɛ ni Koresh baatsɔ nɔ etsu he nii lɛ hu, ni ewie akɛ fai ‘baagbi.’ Egba hu akɛ, aŋamɔŋ maŋtiase lɛ agbói lɛ.​—Yesaia 44:27–45:1.

Emlibaa: Yesaia gbalɛ lɛ sɛɛ aaafee afii 200 lɛ, Persia maŋtsɛ ko yatutua Babilon. Te atsɛɔ lɛ tɛŋŋ? Koresh. Akɛni atswa gbogboi wujiwuji kɛfo Babilon he hewɔ lɛ, Koresh kɛ ejwɛŋmɔ tee Yufrate Faa lɛ nɔ​—faa nɛɛ tsɔɔ maŋtiase lɛ mli, ni eko hu ebɔle maŋtiase lɛ. Koresh hii lɛ gbá nujɔɔ ko amɛhã faa lɛ yɛ gɔŋnɔgbɛ, koni emli nu lɛ aho kɛya he ko ni nu taa. Enɛ hã faa lɛ mli nu lɛ nɔ gbɔ bɔ ni kɛ́ mɔ ko miifo lɛ ebaata eshwuɔ he, kɛkɛ ni Koresh asraafoi lɛ fo kɛtee maŋtiase lɛ gbogboi lɛ ahe. Naakpɛɛ sane ji akɛ, no mli lɛ, Babilonbii lɛ ŋamɔko agbói ni yɔɔ faa lɛ naa gbɛ lɛ! Koresh asraafoi lɛ tsɔ agbói nɛɛ amli kɛbote Babilon, ni amɛyaye amɛnɔ kunim.

Shi eshwɛ gbalɛ lɛ mli oti kome ko: Ani mɔ ko mɔ ko ehiii Babilon dɔŋŋ yɛ no sɛɛ? Mɛi tee nɔ amɛhi jɛmɛ afii ohai abɔ. Shi ŋmɛnɛ lɛ, Babilon amaŋfɔi ni bɛŋkɛ Baghdad, yɛ Iraq lɛ ji odaseyeli ni tsɔɔ akɛ, gbalɛ lɛ eba mli fitsofitso. Hɛɛ, abaanyɛ akɛ he afɔ̃ Biblia lɛ nɔ, kɛ́ eewie nibii ni baaba wɔsɛɛ lɛ ahe po.