Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 3

LALA 35 “Nyɛkwɛa Ní Nyɛna Nibii Ni He Hiaa Waa Lɛ”

Bɔ Ni Obaafee Okpɛ Yiŋ Ni Baasa Yehowa Hiɛ

Bɔ Ni Obaafee Okpɛ Yiŋ Ni Baasa Yehowa Hiɛ

“Yehowa gbeyeishemɔ ji nɔ klɛŋklɛŋ ni hãa mɔ náa hiɛshikamɔ, ni Mɔ Krɔŋkrɔŋ Fe Fɛɛ lɛ ni aaale lɛ ji niiashishinumɔ.”ABƐI 9:10.

NƆ NI WƆBAAKASE

Bɔ ni nilee, niiashishinumɔ, kɛ sɛɛyoomɔ baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpai.

1. Mɛni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ feɔ daa gbi? Ni mɛni hewɔ bei komɛi lɛ, enɛ feemɔ bɛ mlɛo kwraa lɛ?

 DAA GBI LƐ, wɔkpɛɔ wɔyiŋ yɛ saji ahe. Saji nɛɛ ekomɛi yɛ ni ewaaa akɛ wɔbaakpɛ wɔyiŋ yɛ he. Ekomɛi ji nɔ ni wɔbaaye leebi loo be ni wɔkɛbaawɔ nɛkɛ. Shi ekomɛi hu yɛ ni ewa waa akɛ wɔbaakpɛ wɔyiŋ yɛ he. Nɔ hewɔ lɛ ji, yiŋkpɛi nɛɛ baanyɛ asa wɔgbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ, wɔmiishɛɛ, wɔweku, kɛ jamɔ ni wɔkɛhãa Yehowa lɛ po he. Agbɛnɛ hu, wɔmiisumɔ ni yiŋ ni wɔbaakpɛ lɛ, wɔ, kɛ wɔweku lɛ fɛɛ aná he sɛɛ. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, wɔmiisumɔ ni yiŋ ni wɔkpɛɔ lɛ asa Yehowa hiɛ.—Rom. 12:​1, 2.

2. Mɛɛ nibii baanyɛ aye abua wɔ koni wɔnyɛ wɔkpɛ wɔyiŋ jogbaŋŋ?

2 Naa nibii etɛ komɛi ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkpɛ wɔyiŋ jogbaŋŋ. (1) Le nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso, (2) susumɔ bɔ ni Yehowa naa sane lɛ ehãa lɛ he, ni (3) susumɔ yiŋ srɔtoi ni obaanyɛ okpɛ lɛ eko fɛɛ eko he jogbaŋŋ. Wɔbaasusu nibii etɛ nɛɛ ahe yɛ nikasemɔ nɛɛ mli, ni no baaye abua wɔ hu koni wɔnyɛ wɔjwɛŋ jogbaŋŋ dani wɔkpɛ wɔyiŋ yɛ sane ko he.—Abɛi 2:11.

LE NƆ NI OYAAKPƐ YIŊ YƐ HE LƐ HE SAJI FITSOFITSO

3. Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ nɔ hewɔ ni ehe hiaa ni ole yiŋ ni oyaakpɛ lɛ he saji dani okpɛ yiŋ lɛ.

3 Nɔ ni esa akɛ wɔfee klɛŋklɛŋ kɛ́ wɔyaakpɛ ko yiŋ ji, ni wɔbaale nɔ ni wɔyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso. Mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔfee nakai? Ŋɔɔ lɛ akɛ, mɔ ko bɛ hewalɛ ni etee eyana datrɛfonyo. Kɛ́ okwɛ lɛ, ani datrɛfonyo lɛ baaŋmala tsofai ehã mɔ lɛ be ni ebiko lɛ nɔ ni feɔ lɛ kɛ saji krokomɛi? Ekã shi faŋŋ akɛ, datrɛfonyo kpakpa fɛɛ datrɛfonyo kpakpa efeŋ nakai. Nakai nɔŋŋ wɔ hu, kɛ́ wɔmiisumɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpa lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaale nɔ ni wɔyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji klɛŋklɛŋ. Shi te wɔbaafee tɛŋŋ wɔfee nakai?

4. Yɛ nɔ ni awie yɛ Abɛi 18:13 lɛ naa lɛ, te obaafee tɛŋŋ ole nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

4 Bei pii lɛ, nɔ ni baaye abua bo ni ole nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji ji, ni obaabi saji. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ mɔ ko etsɛ bo paati. Ani obaaya loo oyaaa? Kɛ́ oleee mɔ ni tsɛɔ bo paati lɛ jogbaŋŋ loo oleee bɔ ni nibii baaya lɛ ahã yɛ shishi lɛ, ebaafee nɔ ni sa jogbaŋŋ akɛ obaabi lɛ saji tamɔ: “Nɛgbɛ abaafee paati lɛ yɛ, ni mɛɛ be abaafee? Mɛi enyiɛ nɛkɛ baaba? Namɔ baakwɛ nɔ? Namɛi baaba? Mɛni baaya nɔ yɛ shishi? Ani akɛ dãa ni wa baaba shishi?” Sanebimɔi nɛɛ ahetoi baanyɛ aye abua bo koni okpɛ yiŋ kpakpa.—Kanemɔ Abɛi 18:13.

Bi saji ni baaye abua bo ni ole nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso (Kwɛmɔ kuku 4) a


5. Kɛ́ oná ole nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso lɛ, mɛni esa akɛ ofee?

5 Bianɛ ni ole nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso lɛ, susumɔ nakai saji lɛ ahe jogbaŋŋ ni okwɛ akɛ te onaa nii muu lɛ fɛɛ tɛŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ be ni obi paati lɛ he sane lɛ, oná ole akɛ mɛi ni ehiii shi yɛ Biblia mli shishitoo mlai anaa hu baaba shishi, loo akɛ dãa ni wa baaba shishi ni mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ anu bɔ ni esumɔɔ ni mɔ ko etsĩii enaa. Kɛ́ okwɛ lɛ, ani ebaanyɛ efee nifeemɔ ni yɔɔ hoo loo efeŋ nakai? (1 Pet. 4:3) Loo ŋɔɔ lɛ akɛ be ni obi lɛ, ona akɛ be ni akɛbaafee paati lɛ, nakai be nɔŋŋ okɛyaa asafoŋ kpee loo shiɛmɔ. Kɛ́ nakai ni lɛ, te obaana lɛ tɛŋŋ? Kɛ́ ona bɔ ni nii muu lɛ fɛɛ baaya lɛ ahã lɛ, no baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa. Shi nɔ kroko hu yɛ ni esa akɛ ofee. Bianɛ lɛ, ona bɔ ni bo onaa nii muu lɛ fɛɛ ohãa, shi te Yehowa hu naa lɛ tɛŋŋ?—Abɛi 2:6.

SUSUMƆ BƆ NI YEHOWA NAA SANE LƐ EHÃA LƐ HE

6. Yɛ nɔ ni awie yɛ Yakobo 1:5 lɛ naa lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔsɔle wɔbi Yehowa ni eye ebua wɔ?

6 Sɔlemɔ obi Yehowa koni eye ebua bo ni ona bɔ ni enaa sane lɛ ehãa. Yehowa ewo shi akɛ ebaadro wɔ hiɛshikamɔ ni baaye abua wɔ ni wɔna kɛ́ yiŋ ko ni wɔkpɛɔ lɛ baasa ehiɛ loo esaŋ ehiɛ. Ekɛ hiɛshikamɔ nɛɛ hãa “mɛi fɛɛ ni etekeɔ nɔ, ni ewieee mɔ hiɛ.”—Kanemɔ Yakobo 1:5.

7. Te obaafee tɛŋŋ ole nɔ ni Yehowa miisumɔ ni ofee? Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ mli.

7 Be ni osɔle obi Yehowa gbɛtsɔɔmɔ sɛɛ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ona nɔ ni eesumɔ ni ofee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ooya he ko ni olaaje lɛ, ekolɛ obaabi mɔ ko ni yɔɔ akutso lɛ mli koni etsɔɔ bo gbɛ. Shi kɛ́ obi lɛ lɛ, ani obaashi lɛ ni oya be ni ewieko po? Ekã shi faŋŋ akɛ ofeŋ nakai. Moŋ lɛ, obaabo lɛ toi jogbaŋŋ be ni etsɔɔ bo gbɛ lɛ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ obi Yehowa ni ehã bo hiɛshikamɔ lɛ, esa akɛ obo lɛ toi jogbaŋŋ. Te obaafee tɛŋŋ ofee enɛ lɛ? Taomɔ Biblia mli mlai kɛ shishitoo mlai ni kɔɔ nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he koni no aye abua bo ni ona nɔ ni Yehowa miisumɔ ni ofee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ookpɛ oyiŋ kɛji oya paati ni wɔtsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ eko loo okaya lɛ, ekolɛ obaanyɛ osusu nɔ ni Biblia lɛ ewie yɛ henaabuamɔi ni yɔɔ hoo, naanyobɔɔ gbonyo, kɛ Maŋtsɛyeli lɛ ni wɔkɛbaaye klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ he lɛ he.—Mat. 6:33; Rom. 13:13; 1 Kor. 15:33.

8. Mɛni obaanyɛ ofee kɛ́ ona akɛ yelikɛbuamɔ he miihia bo? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

8 Bei komɛi lɛ, yelikɛbuamɔ he baahia bo koni ona nɔ ni otaoɔ lɛ naa. No hewɔ lɛ, obaanyɛ obi ŋaawoo kɛjɛ nyɛmi ko ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ dɛŋ. Shi kɛ́ bo diɛŋtsɛ otao nii amli lɛ, no hu baaye abua bo waa. Kɛ́ okwɛ asafo lɛ woji ni akɛtaoɔ nii amli, tamɔ Niiamlitaomɔ Wolo Kɛhã Yehowa OdasefoiŊmalɛi Ni Waa Wɔ Ni Wɔhi Shi Akɛ Kristofoi lɛ mli lɛ, obaana saji pii ni baaye abua bo. Kaimɔ akɛ, oti ni ma ohiɛ ji, ni obaakpɛ yiŋ ni baasa Yehowa hiɛ.

Susumɔ bɔ ni Yehowa naa sane lɛ ehãa lɛ he (Kwɛmɔ kuku 8) b


9. Te obaafee tɛŋŋ oná nɔmimaa akɛ oyiŋkpɛɛ lɛ baasa Yehowa hiɛ? (Efesobii 5:17)

9 Te obaafee tɛŋŋ oná nɔmimaa akɛ oyiŋkpɛɛ lɛ baasa Yehowa hiɛ? Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, esa akɛ ole lɛ jogbaŋŋ. Biblia lɛ kɛɛ, “Mɔ Krɔŋkrɔŋ Fe Fɛɛ lɛ ni aaale lɛ ji niiashishinumɔ.” (Abɛi 9:10) Kɛ́ ole Yehowa sui, eyiŋtoo, kɛ nɔ ni esumɔɔ kɛ nɔ ni esumɔɔɔ lɛ, no baahã onu nii ashishi diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ, bi ohe akɛ, ‘Yɛ nɔ ni mile yɛ Yehowa he lɛ naa lɛ, mɛɛ yiŋ kɛ́ mikpɛ lɛ ebaasa ehiɛ?’—Kanemɔ Efesobii 5:17.

10. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ Biblia mli shishitoo mlai atsu nii moŋ fe ni wɔbaafee nɔ ni wɔwekumɛi loo wɔkutsoŋbii sumɔɔ kɛkɛ?

10 Kɛ́ wɔmiitao wɔsa Yehowa hiɛ lɛ, bei komɛi lɛ, ebaabi ni wɔfee nɔ ko ni baadɔ wɔwekumɛi loo wɔnanemɛi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei komɛi lɛ, fɔlɔi komɛi baakɛɛ doo lɛ amɛbiyoo kɛ nyɛmi nuu ko ni yɔɔ shika loo nyɛmi nuu ko ni baanyɛ awo eyi nyɔmɔ agbo ahi shi, tsɛbelɛ nyɛmi nuu nɛɛ eyaaa ehiɛ yɛ asafo lɛ mli. Ekolɛ, fɔlɔi nɛɛ ehiɛɛɛ yiŋtoo fɔŋ ko; amɛmiitao mɔ ko ni baanyɛ akwɛ amɛbiyoo lɛ. Shi esa akɛ lɛ, oblayoo lɛ, abi ehe akɛ, ani nyɛmi nuu nɛɛ baanyɛ aye abua mi ni maya mihiɛ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli? Te Yehowa naa sane lɛ ehãa tɛŋŋ? Mateo 6:33 lɛ hãa wɔnaa. Nakai ŋmalɛ lɛ woɔ Kristofoi hewalɛ ni ‘amɛtao Maŋtsɛyeli lɛ klɛŋklɛŋ.’ Eyɛ mli akɛ wɔbuɔ wɔfɔlɔi kɛ wɔkutsoŋbii lɛ moŋ, shi nɔ ni he hiaa wɔ fe fɛɛ ji, ni wɔbaahã Yehowa aná miishɛɛ.

SUSUMƆ YIŊ SRƆTOI NI OBAANYƐ OKPƐ LƐ EKO FƐƐ EKO HE JOGBAŊŊ

11. Mɛɛ su awie he yɛ Filipibii 1:​9, 10 lɛ ni baanyɛ aye abua bo ni ona yiŋ ni esa akɛ okpɛ?

11 Bianɛ ni ona Biblia mli shishitoo mlai ni kɔɔ yiŋ ni oyaakpɛ lɛ he lɛ, esa akɛ osusu yiŋ srɔtoi ni obaanyɛ okpɛ lɛ eko fɛɛ eko he jogbaŋŋ agbɛnɛ. (Kanemɔ Filipibii 1:​9, 10.) Sanesɛɛkɔmɔ baanyɛ aye abua bo ni ona nɔ ni baanyɛ ajɛ yiŋ lɛ eko fɛɛ eko ni obaakpɛ lɛ mli kɛba. Bei komɛi lɛ, ewaaa akɛ obaana yiŋ ni esa akɛ okpɛ. Shi bei komɛi hu lɛ, ewa akɛ obaana yiŋ ni esa akɛ okpɛ. Yɛ shihilɛi ni tamɔ nakai po amli lɛ, sanesɛɛkɔmɔ baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa.

12-13. Mɛɛ gbɛ nɔ sanesɛɛkɔmɔ baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa kɛ́ oohala nitsumɔ ni esa akɛ otsu?

12 Susumɔ shihilɛ nɛɛ he okwɛ. Ootao nitsumɔ ni baaye abua bo koni onyɛ okwɛ oweku lɛ, ni oyaná nitsumɔi srɔtoi enyɔ. Otao nitsumɔi enyɔ lɛ fɛɛ ahe saji ni ona bɔ ni nitsumɔ lɛ ji, be ni akɛtsuɔ, bei abɔ ni ebaahe bo kɛya kɛba, kɛ ekrokomɛi ni fata he. Ona akɛ nitsumɔ lɛ eko fɛɛ eko eteee shi ewooo Biblia mli shishitoo mla ko. Ekolɛ onyaa ekome he fe ekroko lɛ, ejaakɛ osumɔɔ bɔ ni nitsumɔ lɛ ji lɛ loo no nyɔmɔwoo lɛ fa. Shi dani obaakpɛ yiŋ lɛ, nibii krokomɛi hu yɛ ni esa akɛ osusu he.

13 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ani nitsumɔi lɛ ateŋ eko baahã ofolɔ asafoŋ kpeei amli bei komɛi? Ani nitsumɔi lɛ ateŋ eko hãŋ oná be ohã oweku lɛ ni okɛye obua amɛ ni amɛbɛŋkɛ Yehowa, ni agbɛnɛ hu, nyɛkɛfee nibii ni baahã nyɛná miishɛɛ? Saji ni tamɔ nɛkɛ ni obaabi ohe lɛ baaye abua bo ni ohã “nibii ni he hiaa waa lɛ,” ni ji, jamɔ ni okɛhãa Yehowa, kɛ oweku lɛ hiamɔ nii ni obaatsu he nii lɛ, he ahia bo fe shika ni obaaná. Kɛ́ ofee nakai lɛ, no baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa ni baahã Yehowa ajɔɔ bo.

14. Kɛ́ wɔkɔɔ sane sɛɛ ni wɔyɛ suɔmɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua wɔ ni wɔkatɔ̃tɔ mɛi anane?

14 Agbɛnɛ hu, sanesɛɛkɔmɔ baaye abua wɔ ni wɔna bɔ ni yiŋ ni wɔkpɛɔ lɛ baanyɛ asa mɛi krokomɛi ahe ahã koni ‘wɔkatɔ̃tɔ amɛnane.’ (Fip. 1:10) Enɛ he miihia, titri lɛ, kɛ́ wɔmiikpɛ wɔyiŋ yɛ saji tamɔ atade ni wɔbaawo kɛ bɔ ni wɔbaasaa wɔhe wɔhã lɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ wɔmiisumɔ ni wɔwo atade pɔtɛɛ ko loo wɔsaa wɔhe yɛ gbɛ pɔtɛɛ ko nɔ. Shi kɛ́ ekolɛ ebaagba mɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli loo mɛi ni bɛ asafo lɛ mli lɛ anaa hu? Sanesɛɛkɔmɔ baaye abua wɔ ni wɔna bɔ ni mɛi krokomɛi baanu he amɛhã. Ni suɔmɔ baatsirɛ wɔ ni wɔfee ‘nɔ ni amɛbaaná he sɛɛ,’ shi jeee nɔ ni wɔ diɛŋtsɛ wɔsumɔɔ. (1 Kor. 10:​23, 24, 32; 1 Tim. 2:​9, 10) Kɛkɛ lɛ, yiŋ ni wɔbaakpɛ lɛ baahã ana akɛ wɔyɛ suɔmɔ ni wɔsusuɔ mɛi krokomɛi ahe.

15. Kɛ́ ookpɛ yiŋ ko ni he hiaa waa lɛ, mɛni esa akɛ osusu he dani otsu he nii?

15 Kɛ́ ookpɛ yiŋ ko ni he hiaa waa lɛ, susumɔ nɔ ni ebaabi ni ofee koni onyɛ otsu yiŋ ni okpɛɔ lɛ he nii. Yesu wo wɔ ŋaa akɛ, kɛ́ wɔmiitao wɔfee nɔ ko lɛ, ‘wɔbu naa wɔkwɛ’ dã. (Luka 14:28) Obaanyɛ obi ohe akɛ, ani maná be, hewalɛ, shika, kɛ nibii krokomɛi ni baahã manyɛ matsu yiŋ ni mitaoɔ makpɛ lɛ he nii? Yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, obaanyɛ okɛ oweku lɛ asusu yiŋ ni otaoɔ okpɛ lɛ he koni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ ana nɔ ni ebaanyɛ efee koni eye omanye. Mɛni hewɔ enɛ he hiaa lɛ? Ekolɛ, obaana akɛ esa akɛ ofee tsakemɔi komɛi yɛ yiŋ ni otaoɔ okpɛ lɛ he, loo ekolɛ obaana akɛ yiŋkpɛɛ kroko po yɛ ni hi fe klɛŋklɛŋ nɔ lɛ. Agbɛnɛ hu, kɛ́ okɛ oweku lɛ susu nii ahe ni obo amɛ toi jogbaŋŋ lɛ, no baahã amɛná he miishɛɛ akɛ amɛfee nɔ ni amɛbaanyɛ koni yiŋkpɛɛ lɛ aye omanye.—Abɛi 15:22.

KPƐƐ YIŊ KPAKPA

16. Mɛɛ nibii etɛ baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “ Bɔ Ni Obaafee Okpɛ Yiŋ Kpakpai” lɛ hu.)

16 Kɛ́ ofee nibii etɛ ni wɔsusu he nɛɛ, no baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa. No hewɔ lɛ, taomɔ nɔ ni oyaakpɛ yiŋ yɛ he lɛ he saji fitsofitso, susumɔ shishitoo mlai ni baaye abua bo ni okpɛ yiŋ ni baasa Yehowa hiɛ lɛ ahe jogbaŋŋ, ni osɔle ohã Yehowa ni eye ebua bo ni ona yiŋ ni kɛ́ okpɛ lɛ, obaaye omanye.

17. Mɛni ji nɔ titri ni baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpai?

17 Ekolɛ okpɛ yiŋ kpakpai pii be ko ni eho. Shi kɛ́ nakai ni po, kaimɔ akɛ nɔ titri ni baahã okpɛ yiŋ kpakpa be fɛɛ be ji, ni okɛ ohiɛ baafɔ̃ hiɛshikamɔ ni Yehowa hãa lɛ nɔ shi jeee bo diɛŋtsɛ oniiashikpamɔ loo onilee nɔ. Yehowa pɛ ni baanyɛ ahã wɔná anɔkwa nilee, wɔnu nii ashishi, ni wɔkɔ sane sɛɛ, ni nomɛi ji nɔ ni hãa mɔ hiɛ kãa shi. (Abɛi 2:​1-5) Yehowa baanyɛ eye ebua bo ni okpɛ yiŋ ni baasa ehiɛ.—Lala 23:​2, 3.

LALA 28 Bɔ Ni Obaafee Otsɔ Yehowa Naanyo

a NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ AML: Asɛndi nyɛmimɛi oblahii kɛ oblayei komɛi mɛseji yɛ amɛfoŋ nɔ akɛ aafɔ̃ amɛ nine kɛhã paati ko, ni amɛmiigba he sane.

b NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Nyɛmimɛi hii lɛ ateŋ mɔ kome miitao nii amli koni ekpɛ eyiŋ kɛji ebaaya loo eyaaa.