Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 2

LALA 132 Wɔfee Ekome Agbɛnɛ

Wumɛi, Nyɛsumɔa Nyɛŋamɛi Ni Nyɛbua Amɛ

Wumɛi, Nyɛsumɔa Nyɛŋamɛi Ni Nyɛbua Amɛ

‘Nyɛ wumɛi, nyɛkɛ woo awoa yei.’1 PET. 3:7.

NƆ NI WƆBAAKASE

Bɔ ni nuu ko baatsɔ ewiemɔ kɛ enifeemɔ nɔ ehã eŋa ana akɛ esumɔɔ lɛ ni ebuɔ lɛ.

1. Mɛni ji yiŋtoo kome hewɔ ni Yehowa to gbalashihilɛ he gbɛjianɔ?

 YEHOWA ji “miishɛɛ Nyɔŋmɔ lɛ,” ni eesumɔ ni wɔ hu wɔná miishɛɛ. (1 Tim. 1:11) Edro wɔ nikeenii kpakpai pii ni hãa wɔnáa miishɛɛ. (Yak. 1:17) Nikeenii nɛɛ ateŋ ekome ji gbalashihilɛ. Kɛ́ nuu ko kɛ yoo ko miibote gbalashihilɛ mli lɛ, nuu lɛ kãa yoo lɛ kitã akɛ ebaasumɔ lɛ ni ebaabu lɛ, ni yoo lɛ hu feɔ nakai nɔŋŋ. Kɛ́ nuu lɛ kɛ yoo lɛ fɛɛ tee nɔ amɛfee nibii ni baahã suɔmɔ ni yɔɔ amɛteŋ lɛ mli awa lɛ, amɛbaaná miishɛɛ waa.—Abɛi 5:18.

2. Ŋmɛnɛ lɛ, te hii babaoo kɛ amɛŋamɛi yeɔ amɛhãa tɛŋŋ?

2 Dɔlɛ sane ji, ŋmɛnɛ lɛ, wumɛi kɛ ŋamɛi pii ejie amɛjwɛŋmɔ kɛje kitã ni amɛkã amɛhe lɛ nɔ. Enɛ hewɔ lɛ, amɛbɛ miishɛɛ. Niiamlitaomɔ ko ni afee nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ, hii pii yiɔ amɛŋamɛi, amɛjɛɔ amɛ, loo amɛfeɔ amɛ nibii krokomɛi ni esaaa. Hii ni feɔ nibii nɛɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ ayɛ mɛi ateŋ lɛ, amɛfeɔ amɛnii tamɔ amɛsumɔɔ amɛŋamɛi lɛ, shi kɛ́ ayɛ shĩa lɛ, amɛfeɔ amɛ nibii ni esaaa. Hii komɛi hu kwɛɔ ponografi, ni enɛ hãa amɛŋamɛi lɛ haoɔ waa ni amɛnuɔ he akɛ amɛwumɛi lɛ sumɔɔɔ amɛ.

3. Mɛni hãa hii komɛi kɛ amɛŋamɛi yeɔ bɔ ni esaaa lɛ?

3 Mɛni hãa hii komɛi kɛ amɛŋamɛi yeɔ bɔ ni esaaa lɛ? Hii lɛ ekomɛi yɛ ni amɛgbekɛbiiashi lɛ, amɛpapa yiɔ amɛmami loo efeɔ lɛ nibii krokomɛi ni esaaa, no hewɔ lɛ amɛnuɔ he akɛ nakai ji bɔ ni akɛ yei hiɔ shi. Hii komɛi hu yɛ ni he ni amɛyɔɔ lɛ, mɛi hiɛ jwɛŋmɔ lɛ akɛ, kɛ́ nuu ji bo lɛ, esa akɛ otsɔse oŋa, kɛjeee nakai lɛ ebuŋ bo. Dani hii komɛi hu yɛ ni amɛgbekɛbiiashi lɛ, kɛ́ amɛmli fu, amɛmiifee basabasa, loo amɛmiiye amɛtsui naa sane lɛ, atsɔseee amɛ koni amɛna akɛ esa akɛ amɛye amɛhe nɔ, ni amɛkɛ nakai eda. Hii komɛi hu yɛ ni ponografi ni amɛkwɛɔ hewɔ lɛ, amɛbuuu yei, ni amɛnuɔ he akɛ sɛɛnamɔ pɛ ni yɔɔ yei ahe ji ni akɛ amɛ aná bɔlɛ. Agbɛnɛ hu, amaniɛbɔi pii tsɔɔ akɛ, yɛ COVID-19 beiaŋ lɛ, wumɛi pii kɛ amɛŋamɛi ye bɔ ni esaaa. Wɔwieee enɛ ni wɔkɛtsɔɔ akɛ, kɛ́ nuu ko kɛ eŋa ye bɔ ni esaaa yɛ nibii nɛɛ eko hewɔ lɛ, shishinumɔ yɛ he.

4. Mɛni esa akɛ hii ni sɔmɔɔ Yehowa lɛ akwɛ jogbaŋŋ yɛ he? Ni mɛni hewɔ?

4 Esa akɛ hii ni sɔmɔɔ Yehowa lɛ akwɛ jogbaŋŋ ni susumɔi ni ejaaa ni mɛi hiɛ yɛ yei ahe yɛ je lɛ mli lɛ akaná amɛnɔ hewalɛ. a Mɛni hewɔ? Yiŋtoo kome ji akɛ, bɔ ni mɔ ko susuɔ nii ahe ehãa lɛ ni hãa efeɔ enii yɛ gbɛ pɔtɛɛ ko nɔ. Bɔfo Paulo bɔ Kristofoi ni afɔ amɛ mu ni yɔɔ Roma lɛ kɔkɔ akɛ, ‘amɛkahã je nɛɛ shɔ̃ amɛ dɔŋŋ.’ (Rom. 12:​1, 2) Nyɛmimɛi ni Paulo ŋma wolo nɛɛ eyahã lɛ kɛ be saŋŋ esɔmɔ; amɛjeee mɛi ni ba asafo lɛ mli etsɛko. Shi Paulo wiemɔi lɛ hãa wɔnaa akɛ, no mli lɛ, nyɛmimɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ ni je lɛ susumɔi kɛ nifeemɔi miiná amɛnɔ hewalɛ lolo. Enɛ hewɔ ekɛɛ amɛ akɛ amɛtsake amɛsusumɔ kɛ amɛnifeemɔ lɛ. Ekã shi faŋŋ akɛ, ŋaa ni ewo amɛ lɛ kɔɔ wumɛi ni ji Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ hu ahe. Dɔlɛ sane ji akɛ, nyɛmimɛi hii komɛi ehã je lɛ susumɔ lɛ ená amɛnɔ hewalɛ aahu akɛ, amɛfee nibii kɛye amɛŋamɛi awui po. b Te Yehowa sumɔɔ ni hii kɛ amɛŋamɛi ahi shi ahã tɛŋŋ? Ŋmalɛ ni nikasemɔ nɛɛ damɔ nɔ lɛ tsɔɔ wɔ.

5. Yɛ nɔ ni awie yɛ 1 Petro 3:7 lɛ naa lɛ, te esa akɛ nuu kɛ eŋa aye ahã tɛŋŋ?

5 Kanemɔ 1 Petro 3:7. Yehowa efã hii akɛ amɛkɛ woo ahã amɛŋamɛi. Enɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ amɛbu amɛŋamɛi lɛ. Kɛ́ nuu ko buɔ eŋa lɛ, ebaasumɔ lɛ ni ebaajie mlihilɛ kpo etsɔɔ lɛ. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaakwɛ nɔ ni nuu ko baanyɛ afee kɛtsɔɔ akɛ esumɔɔ eŋa ni ebuɔ lɛ. Shi klɛŋklɛŋ lɛ, hã wɔkwɛ nibii ni kɛ́ nuu ko fee lɛ, no baatsɔɔ akɛ esumɔɔɔ eŋa ni ebuuu lɛ.

KAAFEE NƆ KO NI BAATSƆƆ AKƐ OSUMƆƆƆ OŊA NI OBUUU LƐ

6. Te Yehowa naa hii ni yiɔ amɛŋamɛi ehãa tɛŋŋ? (Kolosebii 3:19)

6 Kaayi oŋa. Yehowa nyɛɔ mɔ fɛɛ mɔ ni feɔ yiwalɛ nii. (Lala 11:5) Eehi kwraa ni mɔ ko baayi eŋa. (Mal. 2:16; kanemɔ Kolosebii 3:19.) Ŋmalɛ ni nikasemɔ nɛɛ damɔ nɔ, ni ji 1 Petro 3:7 lɛ hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ nuu ko kɛ eŋa yeee jogbaŋŋ lɛ, no baafite nuu lɛ kɛ Yehowa teŋ. Ekolɛ Yehowa boŋ esɔlemɔi toi po.

7. Yɛ nɔ ni awie yɛ Efesobii 4:​31, 32 lɛ naa lɛ, mɛni esaaa akɛ nuu ko feɔ kɔkɔɔkɔ? (Kwɛmɔ “Wiemɔ Ni Atsɔɔ Mli” lɛ hu.)

7 Kaabolɔ owo oŋa, ni okɛ lɛ akawie bɔ ni esaaa hu. Hii komɛi yɛ ni kɛ́ amɛmli fu lɛ, amɛkɛ amɛŋamɛi wieɔ bɔ ni esaaa, ni amɛwieɔ nibii ni dɔɔ amɛ waa. Shi Yehowa miihi “mlila, kɛ mlifu, kɛ bolɔmɔ, kɛ jɛmɔi.” c (Kanemɔ Efesobii 4:​31, 32.) Etoi nuɔ nɔ fɛɛ nɔ. Kɛ́ nuu ko kɛ eŋa wie bɔ ni esaaa yɛ tsũ mli po lɛ, Yehowa nuɔ. Kɛ́ nuu ko kɛ eŋa wieɔ bɔ ni esaaa lɛ, eefite ekɛ eŋa lɛ teŋ, ni eefite ekɛ Yehowa teŋ hu.—Yak. 1:26.

8. Te Yehowa naa ponografi ehãa tɛŋŋ? Ni mɛni hewɔ?

8 Kaakwɛ ponografi. Te Yehowa naa ponografi ehãa tɛŋŋ? Eehi kwraa. No hewɔ lɛ, kɛ́ nuu ko kwɛɔ ponografi lɛ, eefite ekɛ Yehowa teŋ, ni eetsɔɔ hu akɛ ebuuu eŋa ehãaa nɔ ko. d Yehowa miisumɔ ni hii aye amɛŋamɛi anɔkwa. Bɔ ni enuɔ he ehãa kɛ́ nuu ko je eŋa sɛɛ lɛ, nakai nɔŋŋ enuɔ he kɛ́ nuu ko kwɛ ponografi. Yesu wie akɛ, kɛ́ nuu ko kwɛ yoo ko ni ená ehe akɔnɔ lɛ, ekɛ lɛ efite gbãla momo “yɛ etsui mli.” eMat. 5:​28, 29.

9. Mɛni hewɔ Yehowa sumɔɔɔ ni kɛ́ nuu ko kɛ eŋa miiná bɔlɛ lɛ, enyɛ yoo lɛ nɔ ni efee nibii komɛi ni baagba yoo lɛ henilee naa?

9 Kaanyɛ oŋa lɛ nɔ akɛ efee bɔlɛnamɔ mli nɔ ko ni baahao ehenilee. Hii komɛi yɛ ni kɛ́ amɛkɛ amɛŋamɛi miiná bɔlɛ lɛ, amɛnyɛɔ yei lɛ anɔ ni amɛfee nibii komɛi ni gbaa yei lɛ ahenilee naa waa loo ehãa amɛnuɔ he po akɛ hii lɛ ebuuu amɛ kwraa. Kɛ́ nuu ko fee nɔ ko nakai lɛ, etsɔɔ akɛ esusuuu eŋa lɛ he, ni Yehowa sumɔɔɔ nakai kwraa. Yehowa miisumɔ ni hii asumɔ amɛŋamɛi ni amɛhiɛ amɛ dɔdɔɔdɔ, ni esumɔɔɔ ni amɛfeɔ nɔ ko ni baagba amɛŋamɛi lɛ ahenilee naa. (Efe. 5:​28, 29) Kɛ́ Kristofonyo ko nyɛɔ eŋa nɔ ni efee nɔ ko ni hãa yoo lɛ nuɔ he akɛ ebuuu lɛ kwraa, loo efeɔ nɔ ko ni yeɔ lɛ awui, loo ekwɛɔ ponografi lɛ, mɛni baaye abua lɛ ni ena nibii nɛɛ tamɔ Yehowa naa amɛ lɛ, ni ekpa?

MƐNI BAAYE ABUA NUU KO NI EKPA NIBII GBOHII NI EFEƆ EŊA LƐ?

10. Kɛ́ wumɛi kase Yesu lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ amɛbaaná he sɛɛ?

10 Kɛ́ nuu ko feɔ nibii ni hãa eŋa lɛ nuɔ he akɛ esumɔɔɔ lɛ ni ebuuu lɛ lɛ, mɛni baaye abua lɛ ni ekpa? Nɔ ni baaye abua lɛ ji, ni ebaamia ehiɛ ekase Yesu. Eyɛ mli akɛ Yesu boteee gbalashihilɛ mli moŋ, shi bɔ ni ekɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ye ehã lɛ ji nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni wumɛi baanyɛ akase. (Efe. 5:25) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, hã wɔkwɛ nɔ ni wumɛi baanyɛ akase yɛ bɔ ni Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ye ehã kɛ bɔ ni ekɛ amɛ wie ehã lɛ mli.

11. Te Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ye ehã tɛŋŋ?

11 Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ye jogbaŋŋ be fɛɛ be, ni efee nibii ni hã amɛna akɛ ebuɔ amɛ. Eyitsoŋ waaa yɛ amɛnɔ, ni efeee nɔ ko ni baaye amɛ awui. Eyɛ mli akɛ lɛ ji amɛ-Nuŋtsɔ moŋ, shi eyeee amɛnɔ nuŋtsɔmɛi asane koni amɛshe lɛ gbeyei. Moŋ lɛ, eba ehe shi ni esɔmɔ amɛ. (Yoh. 13:​12-17) Ekɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Nyɛkasea mi, ejaakɛ mihe jɔ, ni mibaa mihe shi yɛ mitsuiŋ, ni nyɛhe baajɔ nyɛ.” (Mat. 11:​28-30) Kadimɔ akɛ, Yesu he jɔ. Kɛ́ mɔ ko he jɔ lɛ, no etsɔɔɔ akɛ elu. Moŋ lɛ, etsɔɔ akɛ enyɛɔ eyeɔ ehe nɔ. Kɛ́ mɔ ko wo emli la lɛ, emɔɔ etsui mli ni emli fuuu.

12. Te Yesu kɛ mɛi wie ehã tɛŋŋ?

12 Yesu kɛ ewiemɔi shɛje mɛi amii ni ewo amɛ hewalɛ. Ekɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ewieee bɔ ni esaaa. (Luka 8:​47, 48) Be ni ehenyɛlɔi po jɛ lɛ ni amɛfee lɛ nibii ni woɔ mɔ mli la lɛ, “ejɛɛɛ [amɛ] etooo najiaŋ.” (1 Pet. 2:​21-23) Bei komɛi lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni Yesu kɛ mɔ ko baawie bɔ ni esaaa lɛ, efeɔ diŋŋ moŋ. (Mat. 27:​12-14) Enɛ ji nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni esa akɛ nyɛmimɛi hii ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ akase.

13. Yɛ nɔ ni awie yɛ Mateo 19:​4-6 lɛ naa lɛ, mɛni kɛ́ nuu ko fee lɛ, ebaatsɔɔ akɛ ‘ekpɛtɛ eŋa he’? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

13 Yesu fã wumɛi akɛ amɛye amɛŋamɛi anɔkwa. Etĩ nɔ ni e-Tsɛ wie akɛ nuu ‘akpɛtɛ eŋa he’ lɛ mli. (Kanemɔ Mateo 19:​4-6.) Greek feemɔwiemɔ ni atsɔɔ shishi yɛ ŋmalɛ nɛɛ mli akɛ ‘akpɛtɛ’ lɛ shishitsɔɔmɔ ŋmiiŋmi ji, ni “akɛ ama amɔ.” Enɛ tsɔɔ akɛ, esa akɛ suɔmɔ ni yɔɔ nuu kɛ eŋa teŋ lɛ mli awa waa, tamɔ nɔ ni akɛ ama emɔ amɛyi enyɔ lɛ kɛtsa. Wekukpaa nɛɛ hewɔ lɛ, kɛ́ amɛteŋ mɔ kome fee nɔ ko ni yɔɔ dɔlɛ waa eshi mɔ kroko lɛ, amɛ fɛɛ amɛbaapiŋ. Kɛ́ nuu ko sumɔɔ eŋa waa tamɔ nɛkɛ lɛ, ekwɛŋ ponografi. Ebaajie ehiɛ oya kɛje “nibii ni sɛɛnamɔ bɛ he lɛ akwɛmɔ nɔ.” (Lala 119:37) Kɛ́ wɔɔwie yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ekɛ ehiŋmɛii baakpaŋ kpaŋmɔ akɛ ekwɛŋ yoo kroko ni ená ehe akɔnɔ.—Hiob 31:1.

Nuu ni miisumɔ ni eye eŋa anɔkwa lɛ kwɛŋ ponografi (Kwɛmɔ kuku 13) g


14. Mɛɛ nibii krokomɛi esa akɛ nuu ni yiɔ eŋa loo ekɛ lɛ wieɔ bɔ ni esaaa lɛ afee koni esaa ekɛ Yehowa kɛ eŋa lɛ teŋ?

14 Nibii krokomɛi hu yɛ ni esa akɛ nuu ni yiɔ eŋa loo ekɛ lɛ wieɔ bɔ ni esaaa lɛ afee koni esaa ekɛ Yehowa kɛ eŋa lɛ teŋ. Mɛni ji nibii nɛɛ? Klɛŋklɛŋ lɛ, esa akɛ eyɔse akɛ eyɛ naagba agbo, ni akɛ, Yehowa miina nibii ni efeɔ lɛ fɛɛ. (Lala 44:21; Jaj. 12:14; Heb. 4:13) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, esa akɛ ekpa nibii ni efeɔ ni yeɔ eŋa lɛ awui lɛ, ni etsake esubaŋ. (Abɛi 28:13) Nɔ ni ji etɛ lɛ, esa akɛ ekpa Yehowa kɛ eŋa lɛ fai, ni ebi ni amɛkɛ ehe eshai ake lɛ. (Bɔf. 3:19) Agbɛnɛ hu, esa akɛ ekpa Yehowa fai ni eye ebua lɛ ni ená shwelɛ lɛ akɛ ebaatsake, ni eye ebua lɛ ni etsake nibii ni esusuɔ he, ewiemɔ, kɛ enifeemɔ. (Lala 51:​10-12; 2 Kor. 10:5; Fip. 2:13) Nɔ ni ji ejwɛ lɛ, yɛ etsui mli tɔ̃ɔ lɛ, esa akɛ ena yiwalɛ nifeemɔi fɛɛ kɛ wiemɔi ni esaaa tamɔ bɔ ni Yehowa naa lɛ lɛ, ni no baatsɔɔ akɛ eehi shi yɛ esɔlemɔ lɛ naa. (Lala 97:10) Nɔ ni ji enumɔ lɛ, esa akɛ eyana asafoŋ onukpai lɛ oya nɔŋŋ ni amɛye amɛbua lɛ. (Yak. 5:​14-16) Nɔ ni ji ekpaa lɛ, esa akɛ ekwɛ nibii ni kɛ́ efee lɛ ebaaye ebua lɛ koni ekaku esɛɛ kɛtee eyɛlɛ ŋmɔ lɛ mli ekoŋŋ. Esa akɛ mɔ ko ni kwɛɔ ponografi lɛ hu afee nibii ekpaa nɛɛ nɔŋŋ. Kɛ́ efee nibii nɛɛ, Yehowa baaye ebua lɛ ni etsake. (Lala 37:5) Kɛbashi biɛ lɛ, wɔna nibii ni kɛ́ nuu ko fee lɛ, ebaatsɔɔ akɛ esumɔɔɔ eŋa ni ebuuu lɛ, kɛ bɔ ni ebaafee ni ekpa. Agbɛnɛ, nyɛhãa wɔkwɛa nibii ni nuu ko baanyɛ afee kɛtsɔɔ akɛ esumɔɔ eŋa ni ebuɔ lɛ.

NƆ NI OBAANYƐ OFEE KONI OŊA ANA AKƐ OSUMƆƆ LƐ NI OBUƆ LƐ

15. Mɛni kɛ́ nuu ko fee lɛ, ebaahã eŋa anu he akɛ esumɔɔ lɛ?

15 Hã enu he akɛ osumɔɔ lɛ. Nyɛmimɛi hii komɛi bɔɔ mɔdɛŋ akɛ, daa gbi lɛ, amɛbaafee nɔ ko ni baahã amɛŋamɛi lɛ anu he akɛ amɛsumɔɔ amɛ, ni enɛ ehã amɛgbãla lɛ esɔ. (1 Yoh. 3:18) Nibii bibiibibii komɛi ni nuu baanyɛ afee koni eŋa anu he akɛ esumɔɔ lɛ ji, ni ebaamɔ enine mli loo ebaafua lɛ. Ebaanyɛ esɛndi lɛ tɛs mɛseji hu ni ekɛɛ lɛ akɛ, “Mihiɛ miitse bo,” loo ebi lɛ akɛ, “Te nibii yaa lɛ tɛŋŋ?” Bei komɛi hu lɛ, ebaanyɛ eŋmala wiemɔi ŋɔɔmɔŋɔɔmɔi yɛ wolo nɔ ehã lɛ ni ekɛtsɔɔ lɛ akɛ esumɔɔ lɛ. Kɛ́ nuu ko fee nibii nɛɛ, no baahã eŋa lɛ anu he akɛ esumɔɔ lɛ ni ebuɔ lɛ, ni enɛ baahã amɛgbãla lɛ asɔ.

16. Mɛni hewɔ esa akɛ nuu ajie eŋa yi lɛ?

16 Hã ena akɛ ohiɛ sɔɔ lɛ. Nuu ni sumɔɔ eŋa ni ebuɔ lɛ lɛ baawie nibii ni baatswa eŋa lɛ ema shi ni baawo lɛ hewalɛ. Nɔ kome ni ebaanyɛ efee ji, ni ebaahã eŋa lɛ ana akɛ ehiɛ sɔɔ nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ ehãa lɛ lɛ. (Kol. 3:15) Kɛ́ nuu ko jɛ etsui mli ejie eŋa yi lɛ, no baahã eŋa lɛ tsui atɔ waa. Kɛ́ efee nibii nɛɛ, no baahã yoo lɛ anu he akɛ esumɔɔ lɛ waa ni ebuɔ lɛ.—Abɛi 31:28.

17. Mɛni nuu ko baanyɛ afee ni baahã eŋa ana akɛ ebuɔ lɛ?

17 Okɛ lɛ aye jogbaŋŋ, ni ohã ena akɛ obuɔ lɛ hu. Nuu ni sumɔɔ eŋa lɛ shwɛɛɛ ehe kwraa. Enaa yoo lɛ akɛ eji nikeenii ni nɔ bɛ kwraa ni Yehowa kɛdro lɛ. (Abɛi 18:22; 31:10) Enɛ hewɔ lɛ, ekɛ lɛ yeɔ jogbaŋŋ ni ebuɔ lɛ, ni efeɔ enɛ kɛ́ amɛmiiná bɔlɛ po. Enyɛɛɛ enɔ ni efee nibii komɛi ni baaye lɛ awui, loo ebaagba ehenilee naa, loo ebaahã enu he akɛ nuu lɛ ebuuu lɛ. f Nuu lɛ hu baabɔ mɔdɛŋ akɛ efeŋ nɔ ko ni baagba lɛ diɛŋtsɛ hu ehenilee naa.—Bɔf. 24:16.

18. Mɛni esa akɛ wumɛi atswa amɛfai shi akɛ amɛbaafee? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji “ Nibii Ejwɛ Ni Obaanyɛ Ofee Kɛtsɔɔ Akɛ Obuɔ Oŋa” lɛ hu.)

18 Wumɛi, Yehowa naa mɔdɛŋ ni nyɛbɔɔ koni nyɛsumɔ nyɛŋamɛi ni nyɛbu amɛ yɛ nibii fɛɛ amli lɛ, ni ehiɛ sɔɔ waa. Nyɛtswaa nyɛfai shi akɛ, nyɛfeŋ nibii ni baahã amɛnu he akɛ nyɛsumɔɔɔ amɛ ni nyɛbuuu amɛ. Moŋ lɛ, nyɛkɛ amɛ ayea jogbaŋŋ, ni nyɛhãa amɛnua he akɛ nyɛbuɔ amɛ ni nyɛsumɔɔ amɛ waa. Kɛ́ nyɛfee nakai lɛ, amɛbaanu he akɛ nyɛshwɛɛɛ amɛhe kwraa. Nyɛhãa Yehowa anaa akɛ, nyɛsumɔɔ nyɛŋamɛi ni nyɛbuɔ amɛ. Kɛ́ nyɛfee nakai lɛ, Yehowa baaya nɔ ekɛ nyɛ afee naanyo.—Lala 25:14.

LALA 131 “Nɔ Ni Nyɔŋmɔ Eŋɔtsa”

a Nyɛmimɛi hii, nyɛfainɛ nyɛkanea sane ni yitso ji, “Ani Okɛ Yei Yeɔ Yɛ Gbɛ Ni Yehowa Kɛ Amɛ Yeɔ Lɛ Nɔŋŋ Nɔ?” ni je kpo yɛ January 2024 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ.

b Kɛ́ ohefatalɔ eye bo awui yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, kanemɔ sane ni yitso ji, “Yelikɛbuamɔ Kɛhã Mɛi Ni Amɛsuɔlɔi Feɔ Amɛ Niseniianii” ni yɔɔ jw.org lɛ kɛ JW Library® lɛ fã ni ji “Saji Krokomɛi” lɛ, ni ebaaye ebua bo.

c WIEMƆ NI ATSƆƆ MLI: Kɛ́ akɛɛ ‘aajɛ’ mɔ ko lɛ, etsɔɔ akɛ aawie nibii ni baadɔ mɔ lɛ ni ehã enu he akɛ ebɛ nɔ ko mli. Agbɛnɛ hu, kɛ́ awieɔ mɔ ko hiɛ nyanyaanya be fɛɛ be lɛ, no hu jɛmɔ ni. No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nuu ko baawie ni baahã eŋa tsui akumɔ loo ewerɛ aho ehe loo enu he akɛ ebuuu lɛ lɛ, jɛmɔ ni.

d Kwɛmɔ sane ni yɔɔ jw.org lɛ kɛ JW Library lɛ mli ni yitso ji, “Ponografi Baanyɛ Afite Ogbãla” lɛ.

e Yei ni wumɛi kwɛɔ ponografi lɛ baaná sane ni yitso ji, “Mɛni Obaanyɛ Ofee Kɛ́ Ohefatalɔ Kwɛɔ Ponografi?” ni je kpo yɛ August 2023 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ he sɛɛ waa.

f Biblia lɛ etsɔko nibii ni kɛ́ nuu kɛ eŋa fee kɛ́ amɛmiiná bɔlɛ lɛ abaanyɛ akɛɛ akɛ ehe tse loo ehe tseee. No hewɔ lɛ, Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo kɛ eŋa baakpɛ amɛyiŋ yɛ enɛ he. Shi esa akɛ yiŋ ni amɛbaakpɛ lɛ atsɔɔ faŋŋ akɛ, amɛmiisumɔ waa ni amɛwo Yehowa hiɛ nyam, ni agbɛnɛ hu, etsɔɔ akɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ miisusu enyɛmi he. Yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, esa akɛ efee yiŋ ni gbaŋ amɛteŋ mɔ ko mɔ ko henilee naa. Saji ni tamɔ nɛkɛ lɛ jeee nɔ ko ni esa akɛ nuu lɛ loo eŋa lɛ kɛ mɛi krokomɛi agba he sane.

g NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Mɛi ni nyɛmi nuu ko kɛtsuɔ nii lɛ miitao ekwɛ ponografi.