Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 26

“Nyɛkua Nyɛsɛɛ Kɛbaa Miŋɔɔ”

“Nyɛkua Nyɛsɛɛ Kɛbaa Miŋɔɔ”

“Nyɛkua nyɛsɛɛ kɛbaa miŋɔɔ, ni mi hu maku misɛɛ kɛba nyɛŋɔɔ.”​—MAL. 3:7.

LALA 102 ‘Nyɛyea Nyɛbuaa Mɛi Ni Egbede Lɛ’

NƆ NI ABAASUSU HE *

1. Kɛ́ mɛi ni ekpalaŋ kɛje Yehowa he lɛ ateŋ mɔ kome po ku esɛɛ kɛba eŋɔɔ lɛ, te enuɔ he ehãa tɛŋŋ?

YƐ NIKASEMƆ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, wɔna akɛ Yehowa kɛ ehe to tookwɛlɔ kpakpa ni kwɛɔ egwantɛŋi lɛ ateŋ eko fɛɛ eko nɔ jogbaŋŋ lɛ he. Kɛ́ egwantɛŋi lɛ eko laaje lɛ, etaoɔ lɛ. Yehowa kɛɛ Israelbii ni ekpalaŋ kɛje ehe lɛ akɛ: “Nyɛkua nyɛsɛɛ kɛbaa miŋɔɔ, ni mi hu maku misɛɛ kɛba nyɛŋɔɔ.” Yehowa kɛɛ ‘etsakeee.’ (Mal. 3:6, 7) No hewɔ lɛ, wɔle akɛ eesumɔ ni mɛi ni yɔɔ ŋmɛnɛ ni ekpa lɛ sɔɔmɔ lɛ hu aku amɛsɛɛ. Yesu kɛɛ Yehowa kɛ ŋwɛibɔfoi lɛ náa miishɛɛ waa kɛ́ mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ateŋ mɔ kome po ku esɛɛ kɛba eŋɔɔ.​—Luka 15:10, 32.

2. Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

2 Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu nɔkwɛmɔnii etɛ komɛi ni Yesu gba ni kɔɔ bɔ ni wɔbaafee wɔye wɔbua mɛi ni ekpalaŋ kɛje Yehowa he lɛ ahe. Agbɛnɛ hu, wɔbaana sui etɛ komɛi ni esa akɛ wɔjie kpo koni wɔnyɛ wɔye wɔbua mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ. Naagbee kwraa lɛ, wɔbaana nɔ hewɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he akɛ wɔbaaye wɔbua mɛi ni ekpa asafoŋ kpeei baa kɛ shiɛmɔ yaa lɛ koni amɛku amɛsɛɛ lɛ.

TAOMƆ AMƐ

3-4. Mɛni hewɔ yoo ni awie ehe yɛ Luka 15:8-10 lɛ kɛ hiɛdɔɔ tao edrakma kapɛlɛ ni laaje lɛ?

3 Mɛi ni ekpalaŋ kɛje Yehowa he lɛ ataomɔ kãaa shi akɔɔɔ. Wɔnaa enɛ yɛ nɔkwɛmɔnɔ ko ni Yesu gba ni abɔ he amaniɛ yɛ Luka Sanekpakpa lɛ mli lɛ mli. Nɔkwɛmɔnɔ lɛ kɔɔ yoo ko ni kɛ hiɛdɔɔ tao edrakma kapɛlɛ ko ni kã etsui nɔ waa ni laaje lɛ he. Bɔ ni yoo lɛ kɛ hiɛdɔɔ tao kapɛlɛ lɛ ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ nɔkwɛmɔnɔ nɛɛ mli.​—Kanemɔ Luka 15:8-10.

4 Yɛ Yesu beiaŋ lɛ, yei pii yɛ ni kɛ́ amɛbiyei miiya gbãla lɛ, amɛhãa amɛ drakma kapɛji nyɔŋma yɛ amɛkpeemɔ gbi lɛ nɔ. Eeenyɛ efee akɛ, yoo lɛ kapɛji nyɔŋma ni emami kɛhã lɛ lɛ ateŋ ekome ni laaje lɛ. Efee lɛ akɛ kapɛlɛ lɛ egbee shi, ni no hewɔ lɛ, esu kane kɛtao yɛ shĩa lɛ mli fɛɛ. Shi akɛni kapɛlɛ lɛ edaaa, ni kane lɛ hu naa waaa hewɔ lɛ, enaaa. No hewɔ lɛ, eyakɔ bɔlɔ agbɛnɛ, ni ebɛɛ shĩa lɛ mli fɛɛ. Be ni eyaakwɛ lɛ, naa nɔ ko miikpɛlɛ yɛ jwɛi ni ebua naa lɛ mli. Edrakma jwiɛtɛi kapɛlɛ ni kã etsui nɔ waa lɛ ni! Kɛkɛ ni emu fuaa. Yɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ, Yesu tsɔɔ bɔ ni yoo lɛ nu he ehã. Ekɛɛ eyatsɛ enanemɛi kɛ ekutsoŋbii lɛ kɛkpe ni ebɔ amɛ amaniɛ.

5. Mɛni hewɔ bei komɛi lɛ mɛi ni ekpalaŋ lɛ ataomɔ wa lɛ?

5 Tamɔ bɔ ni wɔnaa yɛ Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ, kɛ́ mɔ ko nɔ ko laaje ni eetao lɛ, etɔɔ lɛ. Nakai nɔŋŋ eji yɛ mɛi ni ekpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa lɛ agbɛfaŋ. Bei komɛi lɛ, amɛ taomɔ wa. Mɛni hewɔ? Ekolɛ amɛkpa Yehowa sɔɔmɔ nɛɛ, afii pii eho. Aloo ekolɛ amɛfã kɛje akutso lɛ mli, ni he ni amɛyahi lɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ leee amɛ. Shi ekolɛ amrɔ nɛɛ ni wɔwieɔ nɛɛ, amɛteŋ mɛi komɛi miishwe waa ni amɛku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ. Amɛmiitao ni amɛbafata Yehowa webii lɛ ahe kɛjá lɛ, shi ja wɔye wɔbua amɛ.

6. Mɛni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ afee kɛye ebua ni atao mɛi ni ekpalaŋ lɛ?

6 Namɛi baanyɛ aye abua kɛ mɛi ni ekpalaŋ lɛ ataomɔ? Wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua; kɛ́ asafoŋ onukpai ji wɔ jio, gbɛgbalɔi ji wɔ jio, mɛi lɛ awekumɛi ji wɔ jio, shiɛlɔi ji wɔ jio, wɔbaanyɛ wɔye wɔbua. No hewɔ lɛ, ani oyɛ naanyo ko loo wekunyo ko ni ekpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa? Ani okɛ mɔ ko ni ekpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa ekpe yɛ shĩa fɛɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli loo yɛ maŋ odaseyeli nitsumɔ lɛ mli? Obaanyɛ obi lɛ he ni eyɔɔ loo bɔ ni baafee ni nine ashɛ enɔ, ni ohã ele akɛ, kɛ́ ebaasumɔ ni abasara lɛ lɛ, okɛ saji nɛɛ baahã osafoŋ onukpai lɛ.

7. Mɛni okaseɔ yɛ nɔ ni asafoŋ onukpa ko ni atsɛɔ lɛ Thomas lɛ wie lɛ mli?

7 Mɛni asafoŋ onukpai lɛ baanyɛ afee kɛye amɛbua mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ shi amɛmiitao amɛku amɛsɛɛ kɛba eŋɔɔ lɛ? Nyɛmi nuu asafoŋ onukpa ko ni yɔɔ Spain lɛ enyɛ eye ebua mɛi fe 40 ni amɛku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ. Atsɛɔ lɛ Thomas, * ni nɔ ni ewie nɛ. Ekɛɛ: “Klɛŋklɛŋ lɛ, mibiɔ nyɛmimɛi lɛ kɛji amɛle he ni mɔ ni ekpalaŋ lɛ eyahi. Aloo mibiɔ amɛ kɛji amɛle nyɛmi ko ni ekpa asafoŋ kpeei baa. Nyɛmimɛi lɛ ateŋ mɛi pii shashaooo shi kwraa akɛ amɛbaatsɔɔ mi, ejaakɛ amɛmiisumɔ ni aye abua mɔ lɛ. Sɛɛ mli kɛ́ miyasara nyɛmi lɛ ni ekpalaŋ lɛ, mibiɔ ebii kɛ ewekumɛi ashi. Mɛi lɛ ekomɛi yɛ ni be ni amɛbaa asafoŋ kpeei lɛ, amɛkɛ amɛbii lɛ ni baa, ni ekolɛ gbekɛbii nɛɛ batsɔmɔ shiɛlɔi po. Esa ni aye abua amɛ hu ni amɛku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ.”

YE OBUA AMƐ NI AMƐKƐ ASAFO LƐ ABƆI BƆƆ EKOŊŊ

8. Yɛ nɔkwɛmɔnɔ ni yɔɔ Luka 15:17-24 lɛ, ni kɔɔ binuu lɛ ni shi shĩa lɛ he lɛ mli lɛ, te papa lɛ kɛ ebi lɛ ye ehã tɛŋŋ?

8 Mɛɛ sui kɛ́ wɔjie lɛ kpo lɛ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɛi ni miitao amɛku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ lɛ? Nɔkwɛmɔnɔ ni Yesu gba ni kɔɔ binuu lɛ ni shi shĩa lɛ he lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna sui nɛɛ ekomɛi. (Kanemɔ Luka 15:17-24.) Yɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ, Yesu wie akɛ binuu lɛ jwɛŋmɔ ba shĩa, ni ekpɛ eyiŋ akɛ ebaaku esɛɛ kɛya epapa ŋɔɔ. Be ni ebaa yɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ, epapa na lɛ ni ejo foi eyafua lɛ waa. Enɛ hã ena akɛ, epapa sumɔɔ esane lolo. Ehenilee yi lɛ yɛ nibii gbohii ni efee lɛ ahewɔ, ni enu he yɛ etsui mli akɛ, esaaa mɔ ni epapa buɔ lɛ eshiɔ ebii lɛ anɔ. Be ni ekɛɛ epapa lɛ, epapa musuŋ tsɔ lɛ waa yɛ ehe. Ehã ebi lɛ na akɛ, eŋɔɔ enaa waa akɛ eku esɛɛ eba shĩa, ni akɛ, ebuuu lɛ akɛ apaafonyo, shi moŋ ekã he eji ebi, ni esumɔɔ lɛ. No sɛɛ lɛ, papa lɛ fee nɔ ko ni hã bi lɛ na faŋŋ akɛ, nɔ ni ewieɔ lɛ ji anɔkwale. Ehã aŋmɛ okpɔlɔ ahã ebi lɛ lɛ, ni akɔ atade kpakpa ko awo lɛ.

9. Kɛ́ wɔmiitao wɔnyɛ wɔye wɔbua mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ koni amɛnyɛ amɛku amɛsɛɛ lɛ, mɛi sui esa akɛ wɔjie kpo? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji, “ Bɔ Ni Wɔbaafee Wɔye Wɔbua Mɛi Ni Ekpalaŋ Lɛ.”)

9 Yehowa tamɔ papa lɛ ni yɔɔ nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ. Esumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni ekpa lɛ sɔɔmɔ lɛ, ni eesumɔ ni amɛku amɛsɛɛ kɛba eŋɔɔ. Kɛ́ wɔkase lɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔye wɔbua nyɛmimɛi nɛɛ ni amɛku amɛsɛɛ. Shi ebaabi ni wɔto wɔtsui shi, wɔkɛ wɔhe awo amɛshihilɛ lɛ mli, ni wɔhã amɛna akɛ wɔsumɔɔ amɛ. Mɛni hewɔ sui etɛ nɛɛ ahe hiaa lɛ? Ni te wɔbaafee tɛŋŋ wɔjie amɛ kpo?

10. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔto wɔtsui shi kɛ́ wɔmiiye wɔmiibua mɔ ko ni ekpalaŋ kɛje asafo lɛ he lɛ?

10 Tsuishitoo he miihia, ejaakɛ kɛ́ mɔ ko kɛ Yehowa teŋ fite lɛ, eheɔ be dani enyɛɔ esaa ekɛ Yehowa teŋ. Mɛi pii ni kpa Yehowa sɔɔmɔ shi amrɔ nɛɛ amɛku amɛsɛɛ lɛ kɛɛ asafoŋ onukpai lɛ kɛ nyɛmimɛi krokomɛi sara amɛ shii abɔ, ni no wa amɛ ni amɛnyɛ amɛku amɛsɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmi yoo ko ni jɛ Asia Wuoyi-bokãgbɛ maji lɛ eko nɔ, ni atsɛɔ lɛ Nancy lɛ wie akɛ: “Minaanyo ko ni yɔɔ asafo lɛ mli ni misumɔɔ esane waa lɛ ye ebua mi waa. Eŋɔ mi akɛ enyɛmi yoo fioo, ni ekai mi nibii kpakpai ni yɔɔ miishɛɛ ni wɔfee be ko ni eho lɛ. Kɛ́ miigba lɛ mitsuiŋ saji lɛ, etoɔ etsui shi eboɔ mi toi, ni eshashaooo shi kwraa akɛ ebaawo mi ŋaa. Etsɔɔ lɛɛlɛŋ akɛ, naanyo kpakpa ji lɛ, ejaakɛ eye ebua mi be fɛɛ be ni yelikɛbuamɔ he miihia mi.”

11. Kɛ́ mɔ ko mli efu nyɛmi ko waa lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ wɔhe awo eshihilɛ lɛ mli?

11 Kɛ́ mɔ ko nu he akɛ aye lɛ sane ni ejaaa lɛ, edɔɔ lɛ waa, ni enuɔ he tamɔ nɔ ni apila lɛ. Mɛi komɛi ni ekpalaŋ kɛje asafo lɛ he lɛ nuɔ he nakai yɛ nyɛmimɛi komɛi ahe, ni amɛkɛ enɛ eto amɛmli afii pii. Anɔkwa, amɛteŋ mɛi komɛi po yɛ ni enɛ hewɔ lɛ, amɛsumɔɔɔ ni amɛkɛ asafo lɛ bɔɔ dɔŋŋ. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛwa amɛ, loo kɛ́ wɔɔwie lɛ, wɔkɛto amɛpilamɔ lɛ nɔ wɔhã amɛ? No ji, ni wɔbaabo amɛ toi ni wɔkɛ wɔhe awo amɛshihilɛ lɛ mli, ni wɔhã amɛna akɛ wɔnuɔ amɛ shishi. (Yak. 1:19) Be ko ni eho lɛ, nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ María lɛ kpalaŋ kɛje asafo lɛ he, shi amrɔ nɛɛ eku esɛɛ. Nɔ ni ewie ji akɛ: “No mli lɛ, miitao mɔ ko abo mi toi kɛkɛ, ni eshɛje mimii, ni ewo mi ŋaa, ni eye ebua mi.”

12. Gbaa nɔkwɛmɔnɔ ko ni hãa wɔnaa nɔ ni atsɔɔ kɛ́ akɛɛ Yehowa kɛ suɔmɔ kpãi gbalaa mɛi ni ekpalaŋ lɛ.

12 Biblia lɛ kɛ bɔ ni Yehowa sumɔɔ ewebii lɛ to kpãa he. Mɛni hewɔ? Naa nɔkwɛmɔnɔ ko ni baaye abua wɔ ni wɔna nɔ hewɔ. Ŋɔɔ lɛ akɛ, ota lɛlɛ mli yɛ ŋshɔ lɛ hiɛ ni ogbee ŋshɔ lɛ mli. Ŋshɔ lɛ hiɛ efee hamahama, ni bo diɛŋtsɛ oona akɛ ooshiu. Kɛkɛ ni mɔ ko fɔ̃ tai ehã bo. Ebaaŋɔɔ onaa, ejaakɛ tai lɛ baaye abua bo ni okashiu. Shi ani tai lɛ pɛ kɛkɛ baanyɛ ahere oyiwala? Dabi, ejaakɛ nu lɛ mli ejɔ, ni kɛ́ onyɛɛɛ oku osɛɛ obote lɛlɛ lɛ mli lɛ, ohiɛ baakpãtã. No hewɔ lɛ, esa akɛ mɛi ni yɔɔ lɛlɛ lɛ mli lɛ afɔ̃ kpãa amɛhã bo ni amɛgbala bo kɛba lɛlɛ lɛ he. Yehowa wie yɛ Israelbii ni ekpalaŋ kɛje ehe lɛ ahe akɛ: “Mikɛ suɔmɔ kpãi gbala amɛ.” (Hos. 11:4) Yehowa tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛ ni ekpa lɛ sɔɔmɔ lɛ tamɔ mɛi ni miishiu, ejaakɛ naagbai pii ni amɛkɛkpeɔ lɛ miisu amɛ. Bɔ ni Yehowa kɛ suɔmɔ kpãi gbala Israelbii lɛ, nakai nɔŋŋ efeɔ ehãa mɛi ni ekpalaŋ lɛ, kɛ shishinumɔ lɛ akɛ, eetao ni amɛle akɛ esumɔɔ amɛ. Ni Yehowa baanyɛ atsɔ onɔ ejie esuɔmɔ lɛ kpo etsɔɔ amɛ.

13. Mɛɛ gbɛ nɔ Pablo nɔkwɛmɔnɔ lɛ hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ mɛi ni ekpalaŋ lɛ, no baanyɛ ahã amɛku amɛsɛɛ?

13 Ehe miihia ni wɔhã mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ale akɛ, Yehowa sumɔɔ amɛ ni wɔ hu wɔsumɔɔ amɛ. Pablo, mɔ ni atsĩ etã yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, kpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa afii 30 kɛ sɛɛ. Ewie akɛ: “Gbi ko leebi be ni mishiɔ shĩa lɛ, nyɛmi yoo yoomo ko ni mli jɔ lɛ kɛ mi kpe, ni bɔ ni ekɛ mi wie lɛ ta mitsuiŋ waa. Mifó yikɔyikɔ tamɔ gbekɛ bibioo. Mikɛɛ lɛ akɛ, etamɔ nɔ ni Yehowa ni tsu lɛ ni ekɛ mi abawie. Nakai leebi lɛ nɔŋŋ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ, maku misɛɛ kɛya Yehowa ŋɔɔ.”

YE OBUA AMƐ NI AMƐHEMƆKƐYELI LƐ MLI AWA

14. Yɛ nɔkwɛmɔnɔ ni agba yɛ Luka 15:4, 5 lɛ mli lɛ, be ni tookwɛlɔ lɛ yana egwantɛŋ ni elaaje lɛ, mɛni efee?

14 Kɛ́ wɔyatao mɛi ni ekpalaŋ lɛ ni wɔna amɛ lɛ, ani no tsɔɔ akɛ wɔgbe naa? Dabi. Esa akɛ wɔye wɔbua amɛ. Yɛ Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ, shihilɛ lɛ kɛ bi lɛ ni laaje lɛ tswia shi jogbaŋŋ ni enii fee ehe mɔbɔ, ni nakai eba lɛ yɛ mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ateŋ mɛi komɛi agbɛfaŋ. Nɔ ni amɛyana yɛ Satan je lɛ mli lɛ ehã amɛhemɔkɛyeli lɛ he ejɔ, ni ehe miihia ni wɔye wɔbua amɛ koni amɛhemɔkɛyeli lɛ mli awa ekoŋŋ. Yɛ nɔkwɛmɔnɔ ni kɔɔ gwantɛŋ lɛ ni laaje lɛ he lɛ mli lɛ, Yesu wie akɛ tookwɛlɔ lɛ wó gwantɛŋ lɛ efɔ̃ ekɔɔŋ nɔ ni ekɛ lɛ yafata tooku lɛ he. Etɔ tookwɛlɔ lɛ waa, ni efite be pii dani eyana gwantɛŋ lɛ. Shi ena akɛ, gwantɛŋ lɛ diɛŋtsɛ nyɛŋ aku esɛɛ eyafata tooku lɛ he, ejaakɛ ebɛ nakai hewalɛ lɛ. Enɛ hewɔ ewó lɛ lɛ.​—Kanemɔ Luka 15:4, 5.

15. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ shi amɛmiisumɔ ni amɛku amɛsɛɛ lɛ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji, “ Wolo Ko Ni Nɔ Bɛ.”)

15 Mɛi ni ekpalaŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ ni ebaabi ni wɔgbo amɛhe deŋme ni wɔfite be pii yɛ amɛhe dani amɛhemɔkɛyeli lɛ mli baawa ekoŋŋ. Shi Yehowa edro wɔ emumɔ lɛ, e-Wiemɔ lɛ, kɛ asafo lɛ woji lɛ koni wɔkɛye wɔbua amɛ ni amɛbadamɔ amɛnaji anɔ ekoŋŋ. (Rom. 15:1) Shi te wɔbaafee tɛŋŋ wɔkɛye wɔbua amɛ lɛ? Asafoŋ onukpa ko ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ wie akɛ, “Bei pii lɛ, kɛ́ mɔ ko ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ hiɛ dɔ akɛ eeku esɛɛ kɛmiiba Yehowa ŋɔɔ lɛ, ehe baahia ni akɛ lɛ akase Biblia lɛ.” * No hewɔ lɛ, kɛ́ akɛɛ bo akɛ okɛ mɔ ko ni tamɔ nakai lɛ akase nii, ni obaanyɛ lɛ, okɛ miishɛɛ akpɛlɛ nɔ. Asafoŋ onukpa lɛ kɛfata he akɛ, “Esa akɛ mɔ ni kɛ mɔ lɛ baakase nii lɛ kɛ lɛ abɔ naanyo waa, koni enyɛ egba lɛ etsuiŋ saji.”

MIISHƐƐ BAA ŊWƐI KƐ SHIKPƆŊ LƐ NƆ

16. Mɛni hãa wɔnaa akɛ ŋwɛibɔfoi lɛ baaye amɛbua wɔ kɛ mɛi ni ekpalaŋ lɛ ataomɔ?

16 Niiashikpamɔi pii yɛ ni yeɔ odase akɛ, ŋwɛibɔfoi lɛ yeɔ amɛbuaa wɔ koni wɔnine ashɛ mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ shi amɛmiitao amɛku amɛsɛɛ kɛba eŋɔɔ lɛ anɔ. (Kpo. 14:6) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ, nyɛmi nuu ko ni jɛ Ecuador, ni atsɛɔ lɛ Silvio lɛ, sɔle waa ni Yehowa aye abua lɛ ni ebɔi asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa ekoŋŋ. Enaa enyɔɔɔ shi ni enu ni aatswa eshinaa lɛ. Be ni egbele lɛ, naa asafoŋ onukpai enyɔ damɔ shinaa lɛ naa. Nyɛmimɛi hii nɛɛ shashaooo shi kwraa akɛ amɛbaabɔi lɛ yelikɛbuamɔ.

17. Kɛ́ wɔye wɔbua mɛi ni ekpalaŋ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔnáa he sɛɛ?

17 Kɛ́ wɔye wɔbua mɛi ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ni amɛku amɛsɛɛ lɛ, wɔnáa miishɛɛ waa. Nyɛmi nuu gbɛgbalɔ ko ni atsɛɔ lɛ Salvador lɛ kɛma ehiɛ akɛ ebaaye ebua mɛi ni ekpalaŋ kɛje asafo lɛ he lɛ. Ewie akɛ: “Kɛ́ misusu mɛi abɔ ni ekpalaŋ kɛje Yehowa he ni amɛnyɛ amɛku amɛsɛɛ lɛ ahe lɛ, mimii shɛɔ mihe aahu akɛ, mihiŋmɛiiaŋ kpalaa nu. Mináa miishɛɛ waa akɛ Yehowa kɛ mi etsu nii kɛkpɔ̃ etsuji ni eshwɛɛɛ amɛhe lɛ ateŋ mɔ kome kɛje Satan je lɛ mli kɛba asafo lɛ mli ekoŋŋ.”​—Bɔf. 20:35.

18. Kɛ́ okpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa lɛ, mɛni esaaa akɛ ohiɛ kpaa nɔ kɔkɔɔkɔ?

18 Ani okpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa? Ná ole akɛ, Yehowa sumɔɔ bo lolo, ni eesumɔ ni oku osɛɛ kɛba eŋɔɔ. Shi nibii komɛi yɛ ni esa akɛ ofee dã. Kɛ̃lɛ, tamɔ bɔ ni eji yɛ tsɛ ni Yesu wie ehe yɛ enɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ gbɛfaŋ lɛ, Yehowa miikpa bo gbɛ waa, ni ebaahere bo atuu!

LALA 103 Nɔkwɛlɔi​—Hii Ni Ji Nikeenii

^ kk. 5 Yehowa miisumɔ ni mɛi fɛɛ ni ekpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa lɛ aku amɛsɛɛ kɛba eŋɔɔ. Yɛ Biblia lɛ mli lɛ, efɔ̃ɔ amɛ nine akɛ: “Nyɛkua nyɛsɛɛ kɛbaa miŋɔɔ.” Nikasemɔ nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔna nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɛi ni miitao amɛhere ninefɔɔ nɛɛ nɔ lɛ.

^ kk. 7 Atsake gbɛ́i lɛ ekomɛi.

^ kk. 15 Mɛi ni ekpalaŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ akɛ amɛ kase Bɔ Ni Ooofee Ohi Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli wolo lɛ mli yitsei komɛi lɛ, no baaye abua amɛ. Amɛteŋ mɛi komɛi hu yɛ ni kɛ́ akɛ amɛ kase Tsi Obɛŋkɛ Yehowa wolo lɛ mli yitsei komɛi lɛ, no moŋ baawa amɛ. Asafoŋ Sɔɔmɔ Ajinafoi Akuu lɛ ni baatsɔɔ mɔ ni kɛ mɔ ko ni ekpalaŋ lɛ baakase nii.

^ kk. 68 NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Nyɛmimɛi hii srɔtoi etɛ miiye amɛmiibua nyɛmi ko ni ekpalaŋ shi eetao eku esɛɛ lɛ. Amɛkɛ lɛ gbaa sane, amɛhãa eleɔ akɛ Yehowa kɛ nyɛmimɛi lɛ sumɔɔ lɛ, ni kɛ́ eewie lɛ, amɛboɔ lɛ toi jogbaŋŋ.