Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 26

Saamɔ Ohe Oto Yehowa Gbi Lɛ Daa

Saamɔ Ohe Oto Yehowa Gbi Lɛ Daa

“Yehowa gbi lɛ miiba tamɔ bɔ ni julɔ baa nyɔɔŋ lɛ pɛpɛɛpɛ.”—1 TES. 5:2.

LALA 143 Yaa Nɔ Otsu Nii, Obu, Ni Omɛ

NƆ NI ABAASUSU HE a

1. Kɛ́ wɔmiitao wɔyi aná wala yɛ Yehowa gbi lɛ nɔ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?

 KƐ́ AKƐ wiemɔ ni ji “Yehowa gbi lɛ” tsu nii yɛ Biblia lɛ mli lɛ, ekɔɔ be ni Yehowa baakpãtã ehenyɛlɔi ahiɛ ni ebaahere ewebii lɛ ayiwala lɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ blema lɛ, Yehowa kpãtã maji komɛi ahiɛ. (Yes. 13:1, 6; Eze. 13:5; Zef. 1:8) Yɛ wɔbei nɛɛ amli lɛ, “Yehowa gbi lɛ” baaje shishi kɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ hiɛ ni je lɛŋ nɔyelɔi lɛ baakpãtã lɛ, ni ebaaba naagbee kɛ́ awu Harmagedon ta lɛ agbe naa. Shi kɛ́ wɔmiitao wɔyi aná wala nakai “gbi lɛ,” belɛ esa akɛ wɔsaa wɔhe wɔto bianɛ. Yesu kɛɛ esa akɛ wɔsaa wɔhe wɔto “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ, ni tsɔɔ akɛ, gbi fɛɛ gbi lɛ, esa akɛ wɔfee wɔnii oookɛɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ baaba nakai gbi lɛ.​—Mat. 24:21; Luka 12:40.

2. Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ 1 Tesalonikabii lɛ mli?

2 Yɛ klɛŋklɛŋ wolo ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ tsirɛ bɔfo Paulo ni eŋma eyahã Kristofoi ni yɔɔ Tesalonika lɛ mli lɛ, ekɛ nɔkwɛmɔnii srɔtoi ye ebua amɛ koni amɛsaa amɛhe amɛto Yehowa gbi wulu lɛ. Paulo le akɛ Yehowa gbi lɛ baŋ yɛ amɛbeiaŋ. (2 Tes. 2:1-3) Fɛɛ sɛɛ lɛ, ewo amɛ hewalɛ ni amɛsaa amɛhe amɛto oookɛɛ nɔ ni Yehowa gbi lɛ baaba wɔ́ nɔŋŋ, ni nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔfee. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu bɔ ni egbala nibii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ amli ehã lɛ he: (1) bɔ ni Yehowa gbi lɛ baaba lɛ ehã, (2) mɛi ni yi náŋ wala nakai gbi lɛ, kɛ (3) bɔ ni wɔbaafee wɔsaa wɔhe wɔto nakai gbi lɛ koni wɔyi aná wala.

TE YEHOWA GBI LƐ BAABA LƐ EHÃ TƐŊŊ?

Wɔbaanyɛ wɔná nɔkwɛmɔnii ni bɔfo Paulo kɛtsu nii yɛ 1 Tesalonikabii lɛ mli lɛ ahe sɛɛ (Kwɛmɔ kuku 3)

3. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa gbi lɛ baaba tamɔ bɔ ni julɔ baa nyɔɔŋ lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

3 “Tamɔ bɔ ni julɔ baa nyɔɔŋ lɛ.” (1 Tes. 5:2) Enɛ ji nɔkwɛmɔnii srɔtoi etɛ ni akɛtsɔɔ bɔ ni Yehowa gbi lɛ baaba lɛ ehã lɛ mli lɛ ateŋ klɛŋklɛŋ nɔ. Julɔi ahe yɛ oya ni amɛbaa nyɔɔŋ be ni duŋ ewo ni mɔ ko mɔ ko kpaaa amɛ gbɛ. Yehowa gbi lɛ hu baabati mɛi pii ashi trukaa be ni amɛkpaaa lɛ gbɛ. Anɔkwa, bɔ ni nibii baatsake oyayaayai yɛ je lɛ mli lɛ baahã Yehowa tsuji anɔkwafoi po anaa akpɛ amɛhe. Shi akpãtãŋ amɛhiɛ; mɛi fɔji lɛ moŋ ahiɛ abaakpãtã.

4. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa gbi lɛ baaba tamɔ bɔ ni kɔ̃ɔmɔ taa yoo ni hiɛ musu he lɛ?

4 “Tamɔ bɔ ni kɔ̃ɔmɔ taa yoo ni hiɛ musu he lɛ.” (1 Tes. 5:3) Kɛ́ yoo ko hiɛ musu ni eshwɛ fioo ni ebaafɔ lɛ, ele akɛ ebaakɔ̃mɔ, shi eleee be tuuntu ni kɔ̃ɔmɔ lɛ baaje shishi. Ele akɛ kɔ̃ɔmɔ lɛ baaje shishi trukaa ni ebaawa ehe, ni nɔ ko bɛ ni ebaanyɛ efee yɛ he kɛyashi ebaafɔ. Nakai nɔŋŋ wɔ hu wɔleee gbi kɛ ŋmɛlɛtswaa nɔ ni Yehowa gbi lɛ baaje shishi. Shi wɔle akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, Yehowa gbi lɛ baaba, ni ebaaba trukaa. Nakai gbi lɛ, Yehowa baakojo mɛi fɔji lɛ, ni amɛnyɛŋ emlifu lɛ naa amɛje.

5. Mɛɛ gbɛ nɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ tamɔ jetsɛremɔ?

5 Tamɔ jetsɛremɔ. Paulo tsĩ julɔi ni yajuɔ nyɔɔŋ lɛ atã ekoŋŋ yɛ enɔkwɛmɔnɔ ni ji etɛ lɛ mli. Yɛ enɔkwɛmɔnɔ nɛɛ mli lɛ, Paulo kɛ Yehowa gbi lɛ to jetsɛremɔ he. (1 Tes. 5:4) Bei komɛi lɛ, julɔi ni yajuɔ nyɔɔŋ lɛ ajwɛŋmɔ yɛ nibii ni amɛjuɔ lɛ anɔ aahu akɛ, amɛyɔseee akɛ je miitsɛre, ni no hewɔ lɛ abamɔɔ amɛ. Bɔ ni jetsɛremɔ batiɔ julɔi ashi lɛ, nakai nɔŋŋ amanehulu kpeteŋkpele lɛ baabati mɛi ni yaa nɔ amɛfeɔ nibii ni esaaa Yehowa hiɛ lɛ ashi. Shi wɔ lɛ, kɛ́ wɔtee nɔ wɔtsi wɔhe kɛje nibii ni esaaa Yehowa hiɛ lɛ ahe, ni wɔtiu “ekpakpafeemɔ kɛ jalɛ kɛ anɔkwale fɛɛ” sɛɛ lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔsaa wɔhe wɔto Yehowa gbi lɛ, ni ebatiŋ wɔ shi. (Efe. 5:8-12) Agbɛnɛ hu, Paulo kɛ nɔkwɛmɔnii enyɔ komɛi tsu nii ni hãa wɔnaa mɛi ni náŋ wala.

NAMƐI AYI NÁŊ WALA YƐ YEHOWA GBI LƐ NƆ?

6. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ mɛi babaoo feɔ amɛnii tamɔ mɛi ni ewɔ? (1 Tesalonikabii 5:6, 7)

6 “Mɛi ni wɔɔ lɛ.” (Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:6, 7.) Paulo kɛ mɛi ni yi náŋ wala yɛ Yehowa gbi lɛ nɔ lɛ to mɛi ni ewɔ ahe. Kɛ́ mɔ ko wɔ lɛ, eleee nɔ ni yaa nɔ yɛ ehewɔŋ, ni eleee akɛ be miiya. Enɛ hewɔ lɛ, kɛ́ nɔ ko ni he hiaa miiya nɔ lɛ enaaa ni ekɛ ehe baawo mli. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi babaoo feɔ amɛnii tamɔ mɛi ni ewɔ. (Rom. 11:8) Amɛnaaa akɛ nibii ni yaa nɔ lɛ tsɔɔ akɛ wɔyɛ “naagbee gbii lɛ” amli, ni akɛ, etsɛŋ amanehulu kpeteŋkpele lɛ baaba. Kɛ́ je lɛ shihilɛ tsake trukaa lɛ, ehɛleɔ amɛteŋ mɛi komɛi ashi ni amɛboɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sane ni wɔshiɛɔ lɛ toi fioo. Shi nɔ najiaŋ ni amɛbaaya nɔ amɛshi kpe lɛ, amɛjieɔ amɛjwɛŋmɔ yɛ Yehowa gbi lɛ nɔ. Mɛi komɛi po ni heɔ amɛyeɔ akɛ kojomɔ gbi ko baaba lɛ nuɔ he akɛ enáko eba kwraa. (2 Pet. 3:3, 4) Shi wɔ lɛ, wɔle akɛ be ni je naa ni je tsɛreɔ lɛ, esa akɛ wɔhã wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ waa fe tsutsu lɛ po.

7. Mɛɛ gbɛ nɔ mɛi ni Yehowa baakpãtã amɛhiɛ lɛ tamɔ dãatɔlɔi?

7 “Mɛi ni tɔrɔɔ dãa.” Bɔfo Paulo kɛ mɛi ni Yehowa baakpãtã amɛhiɛ lɛ to dãatɔlɔi ahe. Mɛi ni tɔɔ dãa lɛ nyɛɛɛ atsu nibii ahe nii oya, ni amɛnyɛɛɛ amɛkpɛ yiŋ kpakpai. Nakai nɔŋŋ mɛi fɔji lɛ nyɛɛɛ amɛtsu kɔkɔ ni Nyɔŋmɔ bɔɔ amɛ lɛ he nii oya, ni bɔ ni amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaahi shi amɛhã lɛ kɛ amɛ baaya hiɛkpatamɔ mli. Shi Biblia lɛ kɛɔ Kristofoi akɛ, amɛhã amɛhiɛ akã shi ni amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ atsu nii jogbaŋŋ. (1 Tes. 5:6) Biblia he nilelɔ ko wie akɛ: “Kɛ́ akɛɛ mɔ ko kɛ ejwɛŋmɔ tsuɔ nii jogbaŋŋ lɛ, etsɔɔ akɛ mɔ lɛ toɔ etsui shi ni esusuɔ nii ahe jogbaŋŋ koni enyɛ ekpɛ yiŋ kpakpai.” Mɛni hewɔ esa akɛ wɔto wɔtsui shi ni wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ? Esa akɛ wɔfee nakai koni wɔkɛ wɔhe akawo pɔlitis loo maŋ saji amli. Be ni Yehowa gbi lɛ bɛŋkɛɔ lɛ, nibii ni baaya nɔ lɛ ahewɔ lɛ, kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, wɔkɛ wɔhe baawo pɔlitis kɛ maŋ saji amli. Shi esaaa akɛ wɔsheɔ gbeyei kwraa. Yehowa baatsɔ emumɔ lɛ nɔ eye ebua wɔ ni wɔto wɔtsui shi ni wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ koni wɔkpɛ yiŋ kpakpai.​—Luka 12:11, 12.

TE WƆBAAFEE TƐŊŊ WƆSAA WƆHE WƆTO YEHOWA GBI LƐ?

Mɛi pii ejie amɛjwɛŋmɔ kɛje Yehowa gbi lɛ nɔ, shi wɔ lɛ, wɔsaa wɔhe wɔto Yehowa gbi lɛ kɛtsɔ hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ dama lɛ ni wɔwo, kɛ hiɛnɔkamɔ dade fai lɛ ni wɔbu lɛ nɔ (Kwɛmɔ kuku 8, 12)

8. Mɛɛ gbɛ nɔ 1 Tesalonikabii 5:8 lɛ hãa wɔnaa sui ni kɛ́ wɔná lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔshi kpe ni wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

8 ‘Wo dama lɛ ni obu dade fai’ lɛ. Paulo kɛ wɔ to asraafoi ni hiɛ yɛ amɛhe nɔ ni amɛsaa amɛhe kɛhã ta lɛ ahe. (Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:8.) Esa akɛ be fɛɛ be lɛ, asraafoi afee klalo akɛ kɛ́ ta ko ba lɛ amɛbaawu. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔsaa wɔhe wɔto. Kɛ́ wɔtee nɔ wɔwo hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ akɛ dama, kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ dade fai lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔsaa wɔhe wɔto Yehowa gbi lɛ. Kɛ́ wɔná sui nɛɛ, wɔbaaná he sɛɛ waa.

9. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ buɔ wɔhe?

9 Dama buɔ asraafonyo tsui he. Nakai nɔŋŋ hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ buɔ wɔfonirifeemɔŋ tsui lɛ he. Sui nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Nyɔŋmɔ ni wɔnyiɛ Yesu sɛɛ. Hemɔkɛyeli hãa wɔnáa nɔmimaa akɛ, Yehowa baajɔɔ wɔ akɛni wɔmiisɔmɔ lɛ kɛ wɔtsui fɛɛ lɛ hewɔ. (Heb. 11:6) Etsirɛɔ wɔ ni wɔyaa nɔ wɔnyiɛɔ wɔ-Hiɛnyiɛlɔ, ni ji Yesu lɛ sɛɛ, kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni mli wawai miikpe po. Kɛ́ wɔkwɛ bɔ ni wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ etee nɔ amɛsɔmɔ Yehowa yɛ kai loo shika he naagbai ni amɛkɛkpe lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, no baahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli awa koni wɔ hu wɔnyɛ wɔdamɔ naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ anaa. Kɛ́ wɔkase mɛi ni kɛ heloonaa nibii ni amɛyɔɔ lɛ shã afɔle loo amɛkpa heloonaa nibii asɛɛtiumɔ koni amɛná be babaoo kɛsɔmɔ Yehowa lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔkatiu shika kɛ heloonaa nibii asɛɛ, ejaakɛ nakai feemɔ yɛ oshãra. b

10. Mɛɛ gbɛ nɔ suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Yehowa kɛ wɔnyɛmi gbɔmɔ lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔyaa nɔ wɔshiɛɔ?

10 Suɔmɔ hu he miihia waa, ejaakɛ ebaaye ebua wɔ ni wɔya nɔ wɔshi kpe ni wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ. (Mat. 22:37-39) Akɛni wɔsumɔɔ Nyɔŋmɔ hewɔ lɛ, wɔyaa nɔ wɔshiɛɔ ekɔɔɔ he eko naagbai ni wɔkɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ hewɔ. (2 Tim. 1:7, 8) Akɛni wɔsumɔɔ mɛi ni jáaa Yehowa lɛ hu asane hewɔ lɛ, wɔyaa nɔ wɔshiɛɔ ni wɔtsuɔ wɔshikpɔŋkuku lɛ mli nii, ni wɔtsɔɔ tɛlifoŋ kɛ lɛtaŋmaa nɔ po wɔfeɔ nakai. Wɔle akɛ, amɛbaanyɛ amɛtsake ni amɛbaafee nɔ ni ja.​—Eze. 18:27, 28.

11. Kɛ́ wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔnáa he sɛɛ? (1 Tesalonikabii 5:11)

11 Wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ hu. Suɔmɔ nɛɛ tsirɛɔ wɔ ni ‘wɔwowoɔ wɔhe hewalɛ, ni wɔtswaa wɔhe wɔmaa shi.’ (Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:11.) Tamɔ bɔ ni asraafoi woɔ amɛhe hewalɛ kɛ́ amɛmiiwu ta lɛ, nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔwowoo wɔhe hewalɛ. Kɛ́ aawu ta lɛ, asraafonyo ko baanyɛ apila enyɛmi asraafonyo ni jeee gbɛ eje. Nakai nɔŋŋ wɔ hu wɔjeŋ gbɛ wɔfeŋ nɔ ko loo wɔwieŋ nɔ ko ni baadɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ, loo wɔjeŋ gbɛ wɔfeŋ amɛ nɔ ko kɛtoŋ efɔŋ ko ni amɛfee wɔ lɛ najiaŋ. (1 Tes. 5:13, 15) Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔjie bulɛ kpo wɔtsɔɔ mɛi ni nyiɛɔ hiɛ yɛ asafo lɛ mli lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ amɛ. (1 Tes. 5:12) Atse Tesalonika asafo lɛ etsɛɛɛ ni Paulo ŋma amɛ wolo nɛɛ. Eeenyɛ efee akɛ, hii ni nyiɛ asafo lɛ hiɛ yɛ nakai beiaŋ lɛ bɛ niiashikpamɔ ko tsɔ, no hewɔ lɛ, ekolɛ amɛkpɛ yiŋ komɛi ni ejaaa. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, Paulo wo nyɛmimɛi lɛ hewalɛ ni amɛbu amɛ. Be ni amanehulu kpeteŋkpele lɛ bɛŋkɛɔ nɛɛ, ekolɛ ehe baahia ni wɔbi gbɛtsɔɔmɔ kɛjɛ asafoŋ onukpai lɛ adɛŋ fe bɔ ni wɔfeɔ bianɛ lɛ po. Ekolɛ be baashɛ ni wɔnáŋ gbɛtsɔɔmɔ kɛjɛŋ nitsumɔhe yitso lɛ kɛ nitsumɔhe nine lɛ dɛŋ. Enɛ hewɔ lɛ, bianɛ ji be ni ehe miihia waa ni wɔsumɔ asafoŋ onukpai lɛ ni wɔjie bulɛ kpo wɔtsɔɔ amɛ. Ekɔɔɔ he eko nɔ ni baaba lɛ, nyɛhãa wɔhiɛ ahia wɔhe nɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ akama amɛfatɔi lɛ anɔ, shi moŋ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ Yehowa miitsɔ Kristo nɔ eetsɔɔ hii anɔkwafoi nɛɛ gbɛ.

12. Mɛɛ gbɛ nɔ hiɛnɔkamɔ ni wɔyɔɔ lɛ buɔ wɔjwɛŋmɔ he?

12 Bɔ ni dade fai buɔ asraafonyo yitso he lɛ, nakai nɔŋŋ wɔhiɛnɔkamɔ lɛ buɔ wɔjwɛŋmɔ he ni ehãa wɔsusuɔ nii ahe jogbaŋŋ. Akɛni wɔyɛ hiɛnɔkamɔ ni mli wa hewɔ lɛ, wɔle akɛ nibii ni yɔɔ je lɛ mli lɛ ahe bɛ sɛɛnamɔ. (Fip. 3:8) Wɔhiɛnɔkamɔ lɛ hewɔ lɛ, kɛ́ sane fɔŋ ko nina wɔ lɛ, wɔhãa wɔhe tsui ni wɔjwɛŋŋ tsɔ. Nakai nyɛmi nuu ko kɛ eŋa ni sɔmɔɔ yɛ Betel yɛ Afrika maji lɛ eko nɔ lɛ fee. Atsɛɔ amɛ Wallace kɛ Laurinda. Yɛ otsii etɛ pɛ mli lɛ, Wallace papa gbo, ni Laurinda hu mami gbo. Nakai beiaŋ lɛ, COVID-19 hela lɛ eba, ni no hewɔ lɛ, amɛnyɛɛɛ amɛya shĩa. Wallace wie akɛ: “Gbohiiashitee hiɛnɔkamɔ ni miyɔɔ hewɔ lɛ, mikɛ mijwɛŋmɔ emaaa bɔ ni nibii tee lɛ be ni eshwɛ fioo ni amɛbaagboi lɛ nɔ. Moŋ lɛ, mikɛ mijwɛŋmɔ maa bɔ ni nibii baaya lɛ kɛ́ atee amɛ shi yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ nɔ. Hiɛnɔkamɔ nɛɛ shɛjeɔ mimii kɛ́ miwerɛ ho mihe loo mihiɛ tse amɛ.”

13. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ, wɔbaaná mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ eko?

13 “Nyɛkagbea mumɔ lɛ la lɛ.” (1 Tes. 5:19) Paulo kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ to la ko ni yɔɔ wɔmli lɛ he. Kɛ́ wɔná Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ eko lɛ, ebaahã wɔná ekãa kɛfee nɔ ni ja, ni ebaakanya wɔ ni wɔkɛ wɔhe ahã yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli. (Rom. 12:11) Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ, wɔbaaná mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ eko? Esa akɛ wɔsɔle wɔbi Yehowa, wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ni ajɛ mumɔ lɛ mli aŋma lɛ, ni wɔkɛ asafo ni emumɔ lɛ tsɔɔ lɛ gbɛ lɛ abɔ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, wɔbaaná “yibii ni mumɔ lɛ woɔ lɛ” eko.​—Gal. 5:22, 23.

Bi ohe akɛ, ‘Ani minifeemɔ tsɔɔ akɛ miisumɔ ni Yehowa aya nɔ ehã mi emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ eko?’ (Kwɛmɔ kuku 14)

14. Kɛ́ wɔmiitao ni Nyɔŋmɔ ahã wɔ emumɔ lɛ be fɛɛ be lɛ, mɛɛ nibii esaaa akɛ wɔfeɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

14 Kɛ́ Nyɔŋmɔ hã wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkafee nɔ ko ni baagbe “mumɔ lɛ la lɛ.” Mɛi pɛ ni Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ hãa ji, mɛi ni jeŋba he tse ni amɛjwɛŋɔ nibii kpakpai ahe. Kɛ́ wɔtee nɔ wɔjwɛŋ nibii ni ehiii ahe ni wɔfee nibii gbohii lɛ, ebaajie emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛje wɔnɔ. (1 Tes. 4:7, 8) Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔmiisumɔ ni eya nɔ ehã wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, belɛ esaaa akɛ ‘wɔnyaŋeɔ gbalɛi.’ (1 Tes. 5:20) “Gbalɛi” ni awieɔ he yɛ biɛ lɛ kɔɔ saji ni Yehowa tsɔɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ehãa wɔleɔ lɛ. Saji nɛɛ ekomɛi kɔɔ Yehowa gbi lɛ kɛ bɔ ni ebɛŋkɛ waa yɛ wɔnaagbee gbii nɛɛ amli lɛ ahe. Esaaa akɛ wɔnuɔ he kɔkɔɔkɔ akɛ Harmagedon nako aba, ni kɛ́ ebaaba po lɛ, jeee yɛ wɔbei nɛɛ amli. Moŋ lɛ, wɔkpaa gbi nɛɛ gbɛ waa, ni wɔkɛ wɔhe woɔ “Nyɔŋmɔjamɔ nifeemɔi” amli daa gbi, ni wɔhãa wɔjeŋba hu he tseɔ.​—2 Pet. 3:11, 12.

“NYƐKAA NII FƐƐ NYƐKWƐA”

15. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkahe saji ni bɛ mli kɛ daimonioi awiemɔi wɔye? (1 Tesalonikabii 5:21)

15 Etsɛŋ, Nyɔŋmɔ henyɛlɔi lɛ baakɛɛ akɛ adesai yɛ toiŋjɔlɛ ni amɛyɛ shweshweeshwe. (1 Tes. 5:3) Wiemɔi ni jɛ daimonioi aŋɔɔ baayi shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ, ni akɛbaalaka mɛi babaoo. (Kpo. 16:13, 14) Ni wɔ hu? Kɛ́ ‘wɔka nii fɛɛ wɔkwɛ’ lɛ, alakaŋ wɔ. (Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:21.) Greek wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ ‘kaa nii kwɛɔ’ lɛ kɔɔ bɔ ni mɛi kaa dadei tamɔ shika tsuru kɛ jwiɛtɛi amɛkwɛɔ akɛ ekpakpa ni lo lɛ he. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔka nibii ni wɔnuɔ loo wɔkaneɔ lɛ wɔkwɛ akɛ amɛyɛ mli nakai lo. Ehe bahia ni Kristofoi ni yɔɔ Tesalonika lɛ afee nakai. Ni ehe baahia waa ni wɔ hu wɔfee nakai, titri lɛ, akɛni amanehulu kpeteŋkpele lɛ miibɛŋkɛ nɛɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaahe nibii ni mɛi wieɔ lɛ wɔye kɛkɛ lɛ, esa akɛ wɔkɛ nibii ni wɔnuɔ loo nibii ni wɔkaneɔ lɛ ato nibii ni Biblia lɛ kɛ Yehowa asafo lɛ tsɔɔ wɔ lɛ ahe. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, daimonioi awiemɔ ko lakaŋ wɔ.​—Abɛi 14:15; 1 Tim. 4:1.

16. Mɛɛ hiɛnɔkamɔ wɔyɔɔ? Ni mɛni no tsirɛɔ wɔ ni wɔfee?

16 Wɔle akɛ Yehowa webii lɛ baaje amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli. Shi akɛ aŋkroaŋkroi lɛ, wɔteŋ mɔ ko mɔ ko leee kɛji ebaahi wala mli yɛ nakai beiaŋ loo ehiŋ wala mli. (Yak. 4:14) Kɛ̃lɛ wɔle akɛ, kɛ́ wɔyɛ wala mli ni amanehulu kpeteŋkpele lɛ je shishi jio, wɔgboi dani eba jio, kɛ́ wɔye Yehowa anɔkwa lɛ wɔbaaná naanɔ wala. Mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ kɛ Kristo baahi ŋwɛi, ni gwantɛŋi krokomɛi lɛ baahi Paradeiso mli yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔ fɛɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ amaa hiɛnɔkamɔ kpakpa ni wɔyɔɔ lɛ nɔ, ni be fɛɛ be lɛ, wɔsaa wɔhe wɔto Yehowa gbi lɛ!

LALA 150 Taomɔ Nyɔŋmɔ Sɛɛ Gbɛ Koni Ehere Oyiwala

a1 Tesalonikabii yitso 5 lɛ, akɛ nɔkwɛmɔnii srɔtoi tsɔɔ bɔ ni Yehowa gbi ni baaba wɔsɛɛ lɛ baaji ahã. Mɛni ji “Yehowa gbi lɛ,” ni te ebaaba lɛ ehã tɛŋŋ? Namɛi baaná wala nakai gbi lɛ, ni namɛi náŋ wala? Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛsaa wɔhe wɔto nakai gbi lɛ? Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu nɔ ko ni bɔfo Paulo wie lɛ he, ni no baaye abua wɔ ni wɔná sanebimɔi nɛɛ ahetoo.

b Kwɛmɔ saji ni yitso ji, “Amɛkɛ Amɛhe Hã Yɛ Amɛsuɔmɔ Naa” lɛ.