Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 24

LALA 24 Nyɛbaa Yehowa Gɔŋ Lɛ Nɔ

Hii Yehowa Mama Tsũ Lɛ Mli Kɛya Naanɔ!

Hii Yehowa Mama Tsũ Lɛ Mli Kɛya Naanɔ!

“Ao Yehowa, namɔ baanyɛ aba omama tsũ lɛ mli akɛ gbɔ?”LALA 15:1.

NƆ NI WƆBAAKASE

Abaagbala nɔ ni esa akɛ wɔfee koni Yehowa aya nɔ ekɛ wɔ abɔ naanyo lɛ mli jogbaŋŋ ahã wɔ, ni abaatsɔɔ wɔ bɔ ni eesumɔ ni wɔkɛ enanemɛi lɛ ahi shi ahã.

1. Mɛɛ gbɛ nɔ Lala 15:​1-5 lɛ baanyɛ aye abua wɔ?

 YƐ NIKASEMƆ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, wɔkase akɛ kɛ́ mɔ ko ni ejɔɔ ehe nɔ ehã Yehowa lɛ tee nɔ efee nibii ni baahã wekukpaa kpakpa ahi ekɛ lɛ teŋ lɛ, ebaanyɛ ehi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli. Shi mɛni ji nibii nɛɛ? Lala 15 lɛ tsɔɔ wɔ ekomɛi. (Kanemɔ Lala 15:​1-5.) Nibii ni wɔbaakase yɛ lala nɛɛ mli lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa.

2. Be ni David tsĩ Yehowa mama tsũ lɛ tã lɛ, mɛni eeenyɛ efee akɛ eyɔɔ ejwɛŋmɔ mli?

2Lala 15 lɛ shishijee nɔŋŋ lɛ, David bi akɛ: “Ao Yehowa, namɔ baanyɛ aba omama tsũ lɛ mli akɛ gbɔ? Namɔ baanyɛ abahi ogɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ?” (Lala 15:1) Be ni David tsĩ Yehowa ‘mama tsũ’ lɛ tã lɛ, no mli lɛ eeenyɛ efee akɛ sɔlemɔ buu lɛ, ni ashi yɛ Gibeon kɛyashi be ko lɛ, ni yɔɔ ejwɛŋmɔŋ. David tsĩ Yehowa ‘gɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ’ hu tã. Mɛɛ gɔŋ he no mli lɛ ewieɔ lɛ? Eeenyɛ efee akɛ, no mli lɛ eeewie Zion Gɔŋ lɛ ni yɔɔ Yerusalem lɛ he. Zion Gɔŋ lɛ yɛ Gibeon wuoyi, ni ekɛ lɛ teŋ jekɛ waa. David fee mama tsũ yɛ jɛmɛ ni akɛ kpaŋmɔ adeka lɛ wo mli kɛyashi ama sɔlemɔ shĩa lɛ.—2 Sam. 6:17.

3. Mɛni hewɔ esa akɛ okase Lala 15 lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

3 Israelbii lɛ ateŋ mɛi pii sɔmɔɔɔ yɛ sɔlemɔ buu lɛ mli, aahu ni amɛbaabote mama tsũ ni kpaŋmɔ adeka lɛ yɔɔ lɛ mli lɛ mli. Shi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ aba mli kɛ́ ebatsɔ Yehowa naanyo ni etee nɔ efee nibii ni baahã nakai naanyobɔɔ lɛ ahi shi. Enɛ ji nɔ ko ni kã etsuji anɔkwafoi fɛɛ atsui nɔ. Lala 15 lɛ tsɔɔ wɔ nibii komɛi ni esa akɛ wɔfee koni naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ akafite.

Ewaaa kɛhãaa Israelbii ni hi shi yɛ David beiaŋ lɛ akɛ amɛbaanu nɔ ni atsɔɔ kɛ́ akɛɛ Yehowa efɔ̃ mɔ ko nine kɛba emama tsũ lɛ mli lɛ shishi (Kwɛmɔ kuku 3)


BA OJEŊ JOGBAŊŊ NI OFEE NƆ NI JA

4. Ani baptisimɔ pɛ ni baahã wɔtsɔmɔ Nyɔŋmɔ nanemɛi kpaakpai? Mɛni hewɔ okɛɔ nakai? (Yesaia 48:1)

4 Lala 15:2 lɛ hãa wɔnaa akɛ, mɔ ni Nyɔŋmɔ kɛbɔɔ naanyo ji, “mɔ ni sane ko bɛ bɔ ni ebaa ejeŋ ehãa lɛ he, ni efeɔ nɔ ni ja.” Wiemɔi ni akɛtsu nii yɛ ŋmalɛ nɛɛ mli lɛ hãa wɔnaa akɛ, mɔ ko ni tamɔ nakai lɛ baa ejeŋ jogbaŋŋ be fɛɛ be, ni efeɔ nɔ ni ja daa. Shi ani wɔbaanyɛ wɔfee enɛ? Hɛɛ, wɔbaanyɛ. Eyɛ mli akɛ wɔji adesai ni yeee emuu moŋ, shi kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔbo Yehowa toi be fɛɛ be lɛ, ebaabu wɔ akɛ ‘mɛi ni sane ko bɛ bɔ ni amɛbaa amɛjeŋ amɛhãa lɛ he.’ Kɛ́ wɔjɔɔ wɔhe nɔ wɔhã Nyɔŋmɔ ni abaptisi wɔ lɛ, kpaako kwraa wɔkɛ Nyɔŋmɔ ebɔi naanyobɔɔ. Yɛ blema lɛ, kɛ́ mɔ ko ji Israelnyo lɛ, no etsɔɔɔ doo akɛ eyɛ Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli. Anɔkwa, Israelbii lɛ ekomɛi kɛɛ amɛmiijá Yehowa, shi amɛyeee anɔkwa ni amɛfeee nɔ ni ja. (Kanemɔ Yesaia 48:1.) Israelbii ni miitao amɛhi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛɛlɛŋ lɛ kase Yehowa mlai lɛ kɛ egbɛtsɔɔmɔi lɛ ni amɛkɛtsu nii. Ŋmɛnɛ hu lɛ, jeee baptisimɔ ni abaptisi wɔ kɛ Yehowa Odasefoi ni wɔji lɛ pɛ ni baahã wɔtsɔmɔ Nyɔŋmɔ nanemɛi kpaakpai. Moŋ lɛ, esa akɛ wɔya nɔ ‘wɔfee nɔ ni ja.’ Mɛni baatsɔɔ akɛ wɔmiifee nakai?

5. Kɛ́ akɛɛ wɔbo Yehowa toi yɛ nibii fɛɛ amli lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?

5 Yɛ Yehowa hiɛ lɛ, ani asafoŋ kpeei ni wɔyaa daa yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ pɛ kɛkɛ ni tsɔɔ akɛ ‘wɔmiiba wɔjeŋ jogbaŋŋ ni wɔmiifee nɔ ni ja’? Dabi. (1 Sam. 15:22) Esa akɛ wɔmia wɔhiɛ waa ni wɔbo Nyɔŋmɔ toi yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni wɔfeɔ lɛ mli, kɛ́ mɔ ko mɔ ko enaaa wɔ po. (Abɛi 3:6; Jaj. 12:​13, 14) Ehe miihia ni wɔmia wɔhiɛ wɔbo Yehowa toi yɛ nibii bibiibibii po amli. Kɛ́ wɔfee enɛ lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ lɛ lɛɛlɛŋ, ni lɛ hu ebaasumɔ wɔ waa.—Yoh. 14:23; 1 Yoh. 5:3.

6. Yɛ nɔ ni awie yɛ Hebribii 6:​10-12 lɛ naa lɛ, mɛni ehe miihia waa ni wɔfee yɛ nibii kpakpai ni wɔfee be ko ni eho lɛ fɛɛ sɛɛ?

6 Yehowa hiɛ sɔɔ nibii kpakpai ni wɔfee be ko ni eho lɛ waa. Shi kɛ́ wɔmiitao wɔya nɔ wɔhi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ, esa akɛ wɔya nɔ wɔfee nibii ni ja. Wɔnaa enɛ faŋŋ yɛ nɔ ni awie yɛ Hebribii 6:​10-12 lɛ mli. (Kanemɔ.) Yehowa hiɛ kpaaa nibii kpakpai ni wɔfee be ko ni eho lɛ anɔ. Shi eesumɔ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ kɛ wɔtsui muu fɛɛ “kɛyashi naagbee.” Kɛ́ wɔtee nɔ wɔfee enɛ ni ‘etɔɔɔ wɔ’ lɛ, ekɛ wɔ baabɔ naanyo kɛya naanɔ.—Gal. 6:9.

WIEMƆ ANƆKWALE YƐ OTSUI MLI

7. Kɛ́ akɛɛ ‘wɔwie anɔkwale yɛ wɔtsui mli’ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?

7 Kɛ́ mɔ ko miisumɔ ni ehi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ, esa akɛ ‘ewie anɔkwale yɛ etsui mli.’ (Lala 15:2) Kɛ́ mɔ ko maleee lɛ, no pɛ kɛkɛ etsɔɔɔ akɛ ewieɔ anɔkwale yɛ etsui mli. Yehowa miisumɔ ni wɔye anɔkwa yɛ wɔwiemɔ kɛ wɔnifeemɔi fɛɛ amli. (Heb. 13:18) Mɛni hewɔ enɛ he hiaa? Nɔ hewɔ lɛ ji, “Yehowa miihi mɔ ni lakaa mɛi, shi mɔ ni ja lɛ, lɛ ekɛbɔɔ naanyo.”—Abɛi 3:32.

8. Mɛɛ su esa akɛ wɔtsi wɔhe kɛje he?

8 Mɛi ni ‘wieɔ anɔkwale yɛ amɛtsui mli’ lɛ efeee amɛnii tamɔ nɔ ni amɛboɔ Nyɔŋmɔ toi, shi yɛ teemɔŋ lɛ, amɛfeɔ nibii ni ehiii. (Yes. 29:13) Amɛlakaaa mɛi. Mɔ ko ni lakaa mɔ lɛ baanyɛ anu he akɛ jeee be fɛɛ be Yehowa mlai lɛ ahe yɔɔ sɛɛnamɔ. (Yak. 1:​5-8) Enɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ, ebaaku Yehowa mlai komɛi ni esusuɔ akɛ amɛhe ehiaaa tsɔ lɛ amli. Kɛ́ nɔ ko gbonyo jɛɛɛ mli kɛbaaa amrɔ nɔŋŋ lɛ, ekolɛ no baahã ekpiliŋ etsui ni eku Yehowa mlai krokomɛi hu amli. Naagbee lɛ, ejamɔ lɛ esaŋ Yehowa hiɛ. (Jaj. 8:11) Shi wɔ lɛ, wɔmiisumɔ ni wɔye anɔkwa yɛ nibii fɛɛ amli.

9. Be ni Yesu na Natanael klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, mɛni ba? Ni mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ mli? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

9 Nɔ ni ba be ni Filipo fɔ̃ enaanyo Natanael nine ni ebanyiɛ Yesu sɛɛ lɛ hãa wɔnaa nɔ hewɔ ni ehe hiaa waa ni ‘wɔwie anɔkwale yɛ wɔtsui mli’ lɛ. Eyɛ mli akɛ Yesu kɛ Natanael ekpeko pɛŋ moŋ, shi ewie akɛ: “Naa, Israelnyo ni ekã shi faŋŋ akɛ, lakamɔ ko bɛ emli.” (Yoh. 1:47) Enɛ etsɔɔɔ akɛ Yesu naa ekaselɔi krokomɛi lɛ akɛ amɛyeee anɔkwa, shi nɔ ni ena yɛ Natanael he lɛ hã ena akɛ eyeɔ anɔkwa waa. Natanael yeee emuu tamɔ wɔ nɔŋŋ, shi efeee osato; eyeɔ anɔkwa yɛ nii fɛɛ mli. Yesu ná enɛ he miishɛɛ waa ni ejie eyi. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, wɔ hu wɔmiisumɔ ni Yesu ana wɔ nakai nɔŋŋ!

Klɛŋklɛŋ be ni Yesu kɛ Natanael kpe lɛ, ewie akɛ lakamɔ ko bɛ emli. Ani abaanyɛ awie nakai yɛ wɔ hu wɔhe? (Kwɛmɔ kuku 9)


10. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkwɛ nɔ ni wɔwieɔ yɛ mɛi ahe lɛ jogbaŋŋ lɛ? (Yakobo 1:26)

10 Nibii ni awie he yɛ Lala 15 lɛ mli lɛ titri kɔɔ bɔ ni wɔkɛ mɛi yeɔ wɔhãa lɛ he. Lala 15:3 lɛ wie akɛ, mɛi ni yɔɔ Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ ‘kɛ amɛlilɛi ewieee mɛi ahe efɔŋ, amɛfeee mɛi ni bɛŋkɛ amɛ kpaakpa lɛ efɔŋ, ni amɛwooo amɛnanemɛi hiɛgbele.’ Kɛ́ wɔwie mɛi ahe efɔŋ lɛ, ebaaye amɛ awui, ni no hãŋ wɔya nɔ wɔhi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli.—Kanemɔ Yakobo 1:26.

11. Kɛ́ akɛɛ aawie mɔ ko he efɔŋ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ? Ni mɛni afeɔ mɛi ni wieɔ mɛi ahe efɔŋ ni tsakeee amɛtsui lɛ?

11 Lalatsɛ lɛ tsĩ mɔ he efɔŋ ni awieɔ lɛ tã. Kɛ́ akɛɛ aawie mɔ ko he efɔŋ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ? Bei pii lɛ, etsɔɔ akɛ aawie nɔ ko ni bɛ mli yɛ mɔ ko he ni baanyɛ afite mɔ lɛ gbɛ́i. Ashwieɔ mɛi ni wieɔ mɛi ahe efɔŋ ni tsakeee amɛtsui lɛ kɛjeɔ Kristofoi asafo lɛ mli.—Yer. 17:10.

12-13. Mɛɛ shihilɛi komɛi baanyɛ ahã wɔwo wɔnanemɛi hiɛgbele ni wɔhiɛ bɛ wɔhe nɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

12 Lala 15:3 lɛ hu hãa wɔleɔ akɛ, mɛi ni yɔɔ Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ efeee mɛi ni bɛŋkɛ amɛ kpaakpa lɛ efɔŋ, ni amɛwooo amɛnanemɛi hiɛgbele. Mɛɛ nibii nɛkɛ kɛ́ wɔfee lɛ, ebaatsɔɔ akɛ wɔmiiwo wɔnanemɛi hiɛgbele?

13 Wɔbaanyɛ wɔwo mɔ ko hiɛgbele ni wɔleee kɛji wɔwie nibii gbohii yɛ ehe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ: (1) ekolɛ nyɛmi yoo ko ekpa sɔɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ, (2) nyɛmi nuu ko kɛ eŋa eshi Betel, loo (3) nyɛmi nuu ko sɔmɔɔɔ akɛ asafoŋ onukpa loo asafoŋ sɔɔlɔ dɔŋŋ. Ani ebaafee nɔ ni hi akɛ wɔbaaka wɔyiŋ wɔkɛɛ mɛi akɛ nyɛmimɛi nɛɛ efee nɔ ko gbonyo ni no hewɔ amɛsɔɔmɔ hegbɛi lɛ eŋmɛɛ amɛ lɛ? Ekolɛ yiŋtoi krokomɛi ni wɔleee kwraa hewɔ afee tsakemɔi nɛɛ. Mɔ fɛɛ mɔ ni miisumɔ ni eya nɔ ehi Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ “efeee mɔ ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa lɛ efɔŋ, ni ewooo enanemɛi hiɛgbele.”

Ewaaa akɛ wɔbaagbɛ mɛi ahe saji gbohii wɔshwã, ni kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, no baahã wɔtsɔmɔ mɛi ni wieɔ mɛi ahe efɔŋ (Kwɛmɔ kuku 12-13)


WO MƐI NI SHEƆ YEHOWA GBEYEI LƐ AHIƐ NYAM

14. Te Yehowa nanemɛi lɛ feɔ tɛŋŋ amɛleɔ ‘mɛi ni bɛ jeŋba lɛ’ ni amɛtsiɔ amɛhe kɛjeɔ amɛhe?

14 Lala 15:4 lɛ wieɔ akɛ Yehowa nanemɛi ‘tsiɔ amɛhe kɛjeɔ mɔ fɛɛ mɔ ni bɛ jeŋba lɛ he.’ Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔle kɛji mɔ ko yɛ jeŋba aloo ebɛ jeŋba? Wɔ diɛŋtsɛ wɔnyɛŋ wɔtsɔɔ. Mɛni hewɔ? Nɔ hewɔ lɛ ji, wɔyeee emuu, ni no hewɔ lɛ, bei pii lɛ wɔsumɔɔ ni wɔkɛ mɛi ni ewaaa akɛ wɔkɛ amɛ baabɔ naanyo lɛ abɔ, ni wɔtsiɔ wɔhe kɛjeɔ mɛi ni he woɔ wɔmli la lɛ ahe. Akɛni wɔ diɛŋtsɛ wɔnyɛŋ wɔtsɔɔ ‘mɛi ni bɛ jeŋba’ lɛ hewɔ lɛ, mɛi ni Yehowa etsɔɔ akɛ ‘amɛbɛ jeŋba lɛ,’ amɛ pɛ esa akɛ wɔna amɛ nakai ni wɔtsi wɔhe kɛje amɛhe. (1 Kor. 5:11) Mɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi ji mɛi ni feɔ nibii gbohii ni tsakeee amɛtsui, mɛi ni wieɔ amɛshiɔ wɔ yɛ nibii ni wɔheɔ wɔyeɔ lɛ ahewɔ, kɛ mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛfite wɔ kɛ Yehowa teŋ.—Abɛi 13:20.

15. Mɛni ji nɔ kome ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔwoɔ “mɛi ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ ahiɛ nyam”?

15 Lala 15:4 lɛ kɛɔ akɛ wɔwo “mɛi ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ ahiɛ nyam.” Enɛ hewɔ lɛ, be fɛɛ be lɛ, wɔkwɛɔ akɛ mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ Yehowa nanemɛi lɛ akɛ wɔbuɔ amɛ ni wɔsusuɔ amɛhe. (Rom. 12:10) Mɛni ji nibii nɛɛ ekomɛi? Eko ji nɔ ni awie he yɛ Lala 15:4 lɛ; no ji ni wɔbaaye wɔshiwoo nɔ kɛ́ ‘nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ kɛhãaa wɔ po.’ Kɛ́ wɔyeee wɔshiwoi anɔ lɛ, ebaanyɛ egba mɛi anaa waa. (Mat. 5:37) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yehowa miisumɔ ni wumɛi kɛ ŋamɛi aye shi ni amɛwo amɛhe be ni amɛboteɔ gbalashihilɛ mli lɛ nɔ. Agbɛnɛ hu, kɛ́ fɔlɔi wo amɛbii shi akɛ amɛbaafee nɔ ko amɛhã amɛ lɛ, eesumɔ ni amɛmia amɛhiɛ waa ni amɛye amɛshiwoo lɛ nɔ. Wɔsumɔɔ Nyɔŋmɔ ni wɔsumɔɔ wɔnaanyo gbɔmɔ, ni enɛ ji nɔ ni tsirɛɔ wɔ ni wɔfee bɔ fɛɛ bɔ ni wɔbaanyɛ koni wɔye wɔshiwoi anɔ.

16. Mɛni ji nɔ kroko ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔwoɔ Yehowa nanemɛi lɛ ahiɛ nyam?

16 Nɔ kroko ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔwoɔ Nyɔŋmɔ nanemɛi lɛ ahiɛ nyam ji, ni wɔbaafee amɛ gbɔ ni wɔfee amɛ ejurɔ. (Rom. 12:13) Kɛ́ wɔsaraa wɔnyɛmimɛi loo wɔkɛ amɛ feɔ ekome kɛjieɔ wɔhiɛtserɛ lɛ, no hãa naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ amɛ teŋ lɛ mli waa, ni ehãa naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ hu mli waa. Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔfee amɛ gbɔ lɛ, wɔmiikase Yehowa.

KAASUMƆ SHIKA

17. Mɛni hewɔ atsĩ shika sane tã yɛ Lala 15 lɛ mli?

17 Lala 15:5 lɛ kɛɛ mɔ ni yɔɔ Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ, “kɛ́ ekɛ shika fa lɛ, eheee he kpa, ni eheee nyɔɔŋnii koni eye sane eshi mɔ ni sane ko bɛ ehe lɛ.” Mɛni hewɔ atsĩ shika sane tã yɛ lala ni sɛɛ kɛɛɛ nɛɛ mli? Ejaakɛ kɛ́ wɔsumɔɔ shika lɛ, ebaanyɛ ehe wɔjwɛŋmɔ fɛɛ, ni wɔsusuŋ wɔnyɛmi gbɔmɔ kɛ Nyɔŋmɔ he po. (1 Tim. 6:10) Yɛ blema lɛ, Israelbii lɛ ekomɛi kɛ amɛnyɛmimɛi Israelbii ni yeɔ ohia lɛ yeee jogbaŋŋ. Kɛ́ amɛfa amɛ shika lɛ, amɛheɔ kɛ he kpa, ni tsɔɔ akɛ amɛkɛ eko fɔ̃ɔ nɔ. Agbɛnɛ hu, kojolɔi lɛ ekomɛi he nyɔɔŋnii ni amɛye sane amɛshi mɛi ni sane ko bɛ amɛhe lɛ. Yehowa náaa nɔ ni amɛfee nɛɛ he miishɛɛ kwraa.—Eze. 22:12.

18. Mɛɛ saji kɛ́ wɔbi wɔhe lɛ ebaaye ebua wɔ ni wɔna kɛji shikasuɔmɔ miihe aba wɔtsui mli? (Hebribii 13:5)

18 Ehi akɛ wɔbaapɛi wɔmli wɔkwɛ akɛ aleenɔ shikasuɔmɔ miihe aba wɔtsui mli lo. Bi ohe akɛ: ‘Ani daa nɛɛ miijwɛŋ shika kɛ heloonaa nibii ahe? Kɛ́ miyafa shika yɛ mɔ ko dɛŋ lɛ, ani mihãa esɛɛ tsɛɔ dani miwoɔ mɔ lɛ nyɔmɔ kɛ jwɛŋmɔ lɛ akɛ, shika lɛ he ehiaaa lɛ? Ani shika hãa minuɔ he akɛ mi miyɔɔ ni ayɔɔ? Ani ewa kɛhã mi akɛ mafee mɛi ejurɔ? Kɛ́ mina akɛ nyɛmi ko yɛ shika lɛ, ani mimuɔ sane naa akɛ esumɔɔ shika fe Yehowa? Ani mikɛ shikatsɛmɛi bɔɔ waa fe bɔ ni mikɛ ohiafoi bɔɔ?’ Ehe miihia waa ni wɔsusu sanebimɔi nɛɛ ahe. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa ehã wɔ hegbɛ ni nɔ bɛ akɛ wɔba efonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli, shi ja wɔtsi wɔhe kɛje shikasuɔmɔ he dani wɔbaanyɛ wɔya nɔ wɔhi emama tsũ lɛ mli. Kɛ́ wɔhãaa shikasuɔmɔ aba wɔtsui mli lɛ, Yehowa shiŋ wɔ kɔkɔɔkɔ!—Kanemɔ Hebribii 13:5.

YEHOWA SUMƆƆ ENANEMƐI LƐ

19. Mɛni ji nɔ titri hewɔ ni Yehowa miisumɔ ni wɔfee nibii fɛɛ ni awie he yɛ Lala 15 lɛ mli?

19 David kɛ shiwoo ko ni mu Lala 15 lɛ naa. Ewie akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni feɔ nibii nɛɛ, ekpokpoŋ kɔkɔɔkɔ.” (Lala 15:5) Wiemɔi nɛɛ hãa wɔnaa nɔ titri hewɔ ni Yehowa miisumɔ ni wɔfee nibii fɛɛ ni awie he yɛ Lala 15 lɛ mli, ni no ji, eesumɔ ni wɔná miishɛɛ. Kɛ́ wɔfee nibii fɛɛ ni Nyɔŋmɔ kɛɛ wɔfee lɛ, ebaajɔɔ wɔ ni ebaabu wɔhe.—Yes. 48:17.

20. Mɛɛ jɔɔmɔi mɛi ni yɔɔ Yehowa mfonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ baaná wɔsɛɛ?

20 Wɔsɛɛ lɛ, Yehowa baajɔɔ mɛi ni yɔɔ efonirifeemɔŋ mama tsũ lɛ mli lɛ waa. Mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ baaya ŋwɛi, he ni Yesu esaa “shihilɛhei pii” eto amɛ yɛ lɛ. (Yoh. 14:2) Ni mɛi yɔɔ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ hu? Shiwoi ni yɔɔ Kpojiemɔ 21:3 lɛ baaba mli ahã amɛ. Eji hegbɛ kpele ni Yehowa ehã wɔ fɛɛ akɛ, wɔbaanyɛ wɔba emama tsũ lɛ mli ni wɔhi jɛmɛ kɛya naanɔ!

LALA 39 Feemɔ Gbɛ́i Kpakpa Yɛ Nyɔŋmɔ Hiɛ