Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 22

Yaa Ohiɛ Yɛ Bɔ Ni Okaseɔ Nii Ohãa Lɛ Mli!

Yaa Ohiɛ Yɛ Bɔ Ni Okaseɔ Nii Ohãa Lɛ Mli!

“Nyɛkwɛa ni nyɛna nibii ni he hiaa waa lɛ.”​—FIP. 1:10.

LALA 35 “Nyɛkwɛa Ní Nyɛna Nibii Ni He Hiaa Waa Lɛ”

NƆ NI ABAASUSU HE *

1. Mɛni hewɔ ewa kɛhã mɛi komɛi akɛ amɛbaakase nii lɛ?

GBII ETƐ NƐƐ, ebɛ mlɛo kwraa akɛ abaaná shihilɛ mli nibii ni he hiaa lɛ. Wɔnyɛmimɛi lɛ ekomɛi tsuɔ nii ŋmɛlɛtswai pii bɔ ni afee ni amɛnyɛ amɛkwɛ amɛwekui lɛ. Eheɔ amɛteŋ mɛi komɛi hu ŋmɛlɛtswai pii dani amɛyashɛɔ amɛnitsumɔhe lɛ, ni nakai nɔŋŋ eji kɛ́ amɛmiiku amɛsɛɛ kɛmiiba shĩa. Mɛi babaoo hu tsuɔ gbee-mi-magbe-bo dani amɛnáa amɛdaaŋ ŋmaa. Be ni je baana lɛ, etɔ nyɛmimɛi nɛɛ bliboo! Ni kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, nikasemɔ jeɔ amɛhiɛ kwraa.

2. Mɛɛ be oto ni okɛkaseɔ nii?

2 Anɔkwa sane ji akɛ, wɔnyɛŋ wɔku wɔhiɛ wɔfɔ̃ nikasemɔ nɔ. Ehe miihia waa ni wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ jogbaŋŋ. Kɛ́ wɔmiisumɔ ni wekukpaa kpakpa ahi wɔ kɛ Yehowa teŋ ni wɔná naanɔ wala lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, esa akɛ wɔkase nii! (1 Tim. 4:15, 16) Nyɛmimɛi komɛi teɔ shi leebi mra daa gbi be ni amɛjwɛŋmɔ mli ekã amɛ shi ni shĩa lɛ mli ejɔ lɛ ni amɛkaseɔ nii. Mɛi komɛi hu kɛ minitii fioo ko kaneɔ Biblia lɛ loo asafo lɛ woji lɛ ni amɛjwɛŋɔ nɔ daa gbɛkɛ be ni jeŋ ejɔ ni nɔ ko gbalaaa amɛjwɛŋmɔ lɛ.

3-4. Mɛɛ tsakemɔi afee yɛ nibii abɔ ni afeɔ ahãa wɔ lɛ he? Ni mɛni hewɔ afee tsakemɔi nɛɛ?

3 Ekã shi faŋŋ akɛ, bo hu okpɛlɛɔ nɔ akɛ ehe miihia ni wɔto be kɛkase nii. Shi ekolɛ obaakɛɛ akɛ, ‘Nibii ni asafo lɛ edro wɔ lɛ fa waa, ni minyɛŋ makase fɛɛ. No hewɔ lɛ, te nɔ ni mikase lɛ?’ Nyɛmimɛi komɛi nyɛɔ amɛkwɛɔ vidioi fɛɛ ni Yehowa asafo lɛ feɔ ehãa wɔ lɛ, ni amɛkaneɔ woji fɛɛ ni wɔnine shɛɔ nɔ lɛ. Shi nyɛmimɛi babaoo nyɛɛɛ afee nakai. Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ le enɛ jogbaŋŋ. Enɛ hewɔ lɛ, nyɛsɛɛ nɛɛ, amɛgbɔ nibii ni amɛfeɔ amɛhãa wɔ lɛ nɔ; nɔ ni akalaa jio, nɔ ni akɛwoɔ Intanɛt lɛ nɔ jio.

4 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akɛni niiashikpamɔi pii ni woɔ mɔ hewalɛ yɛ jw.org® lɛ nɔ kɛ JW Broadcasting® daa nyɔɔŋ nɔ nifeemɔi lɛ amli hewɔ lɛ, akpa Yearbook of Jehovah’s Witnesses lɛ feemɔ. Agbɛnɛ hu, afeɔ Buu-Mɔɔ lɛ maŋbii lɛ anɔ lɛ kɛ Awake! lɛ shii etɛ yɛ afi mli. Afeee tsakemɔi nɛɛ koni wɔná be babaoo kɛfee nibii krokomɛi ni kɔɔɔ Yehowa jamɔ he. Afee koni eye ebua wɔ ni wɔhã wɔhiɛ ahi “nibii ni he hiaa waa lɛ” anɔ jogbaŋŋ. (Fip. 1:10) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaakwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔna nibii ni he hiaa waa lɛ. Agbɛnɛ hu, wɔbaana bɔ ni wɔbaafee wɔná Biblia lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ ni wɔkaseɔ lɛ ahe sɛɛ jogbaŋŋ.

OKƐ OJWƐŊMƆ AMA NIBII NI HE HIAA WAA LƐ ANƆ

5-6. Mɛɛ woji esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkase jogbaŋŋ?

5 Mɛni esa akɛ wɔkase klɛŋklɛŋ? Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ. Esa akɛ wɔhe be kɛkase daa gbi. Agbɔ ŋmalɛi abɔ ni wɔsusuɔ he daa otsi yɛ otsi-teŋ kpee lɛ shishi lɛ nɔ koni wɔná be babaoo kɛjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ lɛ nɔ ni wɔtao nibii amli yɛ asafo lɛ woji lɛ amli. Esaaa akɛ wɔkaneɔ ŋmalɛi ni akɛɛ wɔkane yɛ otsi lɛ mli lɛ kɛkɛ. Moŋ lɛ, esa akɛ wɔhã nɔ ni wɔkaneɔ lɛ aná wɔnɔ hewalɛ ni ehã wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa.​—Lala 19:14.

6 Mɛɛ nibii krokomɛi esa akɛ wɔkase jogbaŋŋ? Esa akɛ wɔkase Buu-Mɔɔ lɛ kɛ wolo ni abaakase yɛ Asafoŋ Biblia Nikasemɔ lɛ shishi lɛ dani wɔya asafoŋ kpee. Kɛfata he lɛ, esa akɛ wɔkase nibii krokomɛi fɛɛ ni abaakase yɛ otsi-teŋ kpee lɛ shishi lɛ dani wɔya. Agbɛnɛ hu, esa akɛ wɔkane Buu-Mɔɔ Awake! lɛ eko fɛɛ eko.

7. Kɛ́ wɔnyɛɛɛ wɔkane loo wɔkwɛ nibii fɛɛ ni Yehowa asafo lɛ efee ewo Intanɛt lɛ nɔ lɛ, ani esa akɛ wɔnijiaŋ aje wui?

7 Ekolɛ obaakɛɛ akɛ, ‘Osane ja. Shi nibii ni esa akɛ wɔkase lɛ fa waa ee! Bo diɛŋtsɛ kwɛmɔ saji kɛ vidioi abɔ ni yɔɔ wɔwɛbsaiti lɛ, ni ji jw.org lɛ, kɛ JW Broadcasting lɛ nɔ!’ Bo lɛ, hã wɔkwɛ lɛ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ. Ŋɔɔ lɛ akɛ, otee oyaaye nii yɛ niyelihe ko ni ahɔ̃ɔ niyenii ni ŋɔɔ srɔtoisrɔtoi babaoo yɛ. Ani obaahé niyenii ni ahɔ̃ɔ yɛ jɛmɛ lɛ fɛɛ eko oye? Ekolɛ obaahé amɛmli fioo ko. Nakai nɔŋŋ kɛ́ onyɛɛɛ okane loo okwɛ nibii fɛɛ ni Yehowa asafo lɛ efee ewo Intanɛt lɛ nɔ lɛ, esaaa akɛ onijiaŋ jeɔ wui. Kanemɔ ni okwɛ nɔ ni obaanyɛ. Agbɛnɛ he ni wɔshɛ nɛɛ, wɔbaasusu nɔ ni kɛ́ wɔfee lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔmiikase nii kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔná nibii ni wɔkaseɔ lɛ ahe sɛɛ jogbaŋŋ lɛ he.

NIKASEMƆ JEEE SHWƐMƆ SANE!

8. Te esa akɛ okase Buu-Mɔɔ lɛ ohã tɛŋŋ? Ni kɛ́ ofee nakai lɛ, mɛɛ sɛɛ obaaná?

8 Kɛ́ mɔ ko kane sane ko mli shwiaa ni efolɔ hetoi lɛ ashishi lɛ, jeee nii ekaseɔ lɛ. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miikase nii lɛ, etsɔɔ akɛ mɔ lɛ kɛ ejwɛŋmɔ ema nɔ ni ekaneɔ lɛ nɔ jogbaŋŋ koni ená jwetri ko yɛ mli. Hã wɔkɛ Buu-Mɔɔ lɛ afee enɛ he nɔkwɛmɔnɔ. Kɛ́ ookase Buu-Mɔɔ lɛ, nɔ klɛŋklɛŋ ni esa akɛ ofee ji, ni okane sane ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee ni tsɔɔ nɔ ni abaasusu he lɛ. No sɛɛ lɛ, kanemɔ saneyitso lɛ, saneyitsei bibii lɛ, kɛ sanebimɔi ni akɛtĩɔ nikasemɔ lɛ mli lɛ, ni ojwɛŋ nɔ. Be ni ofee nakai ogbe naa lɛ, too otsui shi okane kukuji lɛ amli jogbaŋŋ. Yɛ kuku fɛɛ kuku mli lɛ, sanemuu loo sɛntɛnsi ko yɛ ni hãa anaa nɔ ni he ni awieɔ yɛ kuku lɛ mli, ni bei pii lɛ, no jeɔ kuku lɛ shishi. Be ni okaneɔ kukuji lɛ amli lɛ, hã ojwɛŋmɔ ahi enɛ nɔ. Agbɛnɛ hu, kwɛmɔ bɔ ni kukuji lɛ eko fɛɛ eko kɔɔ saneyitso bibioo shishi ni eyɔɔ lɛ kɛ nikasemɔ lɛ saneyitso lɛ diɛŋtsɛ lɛ he. Kɛ́ ona wiemɔ ko loo oti ko ni onuuu shishi lɛ, kadimɔ koni sɛɛ mli lɛ otao mli.

9. (a) Kɛ́ wɔmiikase Buu-Mɔɔ lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔhã wɔjwɛŋmɔ ahi ŋmalɛi lɛ anɔ waa lɛ? Ni te wɔbaafee tɛŋŋ wɔfee nakai? (b) Yɛ Yoshua 1:8 lɛ naa lɛ, kɛ́ wɔmiikane ŋmalɛi lɛ, mɛni hu esa akɛ wɔfee?

9 Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ yeɔ ebuaa wɔ koni wɔnu Biblia lɛ shishi. No hewɔ lɛ, kɛ́ ookase Buu-Mɔɔ lɛ, hã ojwɛŋmɔ ahi ŋmalɛi lɛ anɔ waa, titri lɛ, nɔ ni abaakane kɛ́ atee asafoŋ kpee lɛ. Kadimɔ bɔ ni ŋmalɛi ni yɔɔ kuku fɛɛ kuku mli lɛ amli wiemɔi lɛ hãa anaa oti ni awieɔ he yɛ kuku lɛ mli lɛ. Agbɛnɛ hu, jwɛŋmɔ ŋmalɛi ni okaneɔ lɛ anɔ, ni okwɛ bɔ ni obaafee okɛtsu nii yɛ oshihilɛ mli.​—Kanemɔ Yoshua 1:8.

Fɔlɔi, nyɛtsɔa nyɛbii lɛ bɔ ni akaseɔ nii (Kwɛmɔ kuku 10) *

10. Hebribii 5:14 lɛ naa lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ fɔlɔi kɛ be ni amɛkɛfeɔ weku jamɔ lɛ eko atsɔɔ amɛbii lɛ bɔ ni akaseɔ nii kɛ bɔ ni ataoɔ nii amli?

10 Fɔlɔi, wɔle akɛ be fɛɛ be lɛ, nyɛtsɔɔ hiɛ nyɛtoɔ nibii ni nyɛkɛ nyɛbii lɛ baasusu he yɛ nyɛweku jamɔ lɛ shishi lɛ ahe gbɛjianɔ ejaakɛ nyɛmiisumɔ ni nyɛbii lɛ anya he, aloo jeee nakai? Shi ani enɛ tsɔɔ akɛ, daa otsi lɛ, esa akɛ nyɛfee nɔ ko krɛdɛɛ ko? Dabi. Wekui komɛi kɛ Weku Jamɔ be lɛ kwɛɔ JW Broadcasting lɛ daa nyɔɔŋ nɔ nifeemɔ lɛ, loo kɛ́ eyɛ mli aahu lɛ, amɛfeɔ nɔ ko krɛdɛɛ ko, tamɔ Noa adeka lɛ henɔ bibioo nɛkɛ, ni tɔmɔ bɛ enɛ he. Shi ehe miihia hu ni nyɛtsɔɔ nyɛbii lɛ bɔ ni akaseɔ nii ahãa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, esa akɛ nyɛtsɔɔ amɛ bɔ ni akaseɔ nii kɛhã asafoŋ kpeei, loo bɔ ni ataoɔ nii amli yɛ sane ko ni amɛkɛkpe yɛ skul lɛ he. (Kanemɔ Hebribii 5:14.) Kɛ́ nyɛtsɔɔ amɛ bɔ ni ataa shi akaseɔ nii yɛ shĩa lɛ, ebaawa amɛ ni amɛjwɛŋmɔ ahi saji ni asusuɔ he yɛ asafoŋ kpeei, kpokpaa nɔ kpeei, kɛ kpokpaa wulu nɔ kpeei ashishi lɛ anɔ, ejaakɛ jeee be fɛɛ be ajieɔ vidioi yɛ kpeei nɛɛ ashishi. Kɛ̃lɛ, esa akɛ nyɛsusu afii abɔ ni nyɛbii lɛ eye kɛ bɔ ni amɛfeɔ amɛnii amɛhãa lɛ he, ejaakɛ no baaye abua nyɛ ni nyɛna be falɛ ni esa akɛ nyɛkɛkase nii lɛ.

11. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔtsɔɔ wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ bɔ ni akaseɔ nii ahãa?

11 Esa akɛ wɔtsɔɔ mɛi ni wɔkɛkaseɔ Biblia lɛ hu bɔ ni akaseɔ nii ahãa. Kɛ́ wɔna ni wɔ-Biblia mli nikaselɔi hei lɛ efolɔ wolo ni wɔkɛ amɛ kaseɔ lɛ kɛ woji ni akaseɔ yɛ asafoŋ kpeei ashishi lɛ ashishi lɛ, wɔnáa miishɛɛ. Shi esa akɛ wɔtsɔɔ amɛ bɔ ni ataoɔ nii amli kɛ bɔ ni amɛ diɛŋtsɛ amɛbaafee amɛkase nii ni emɔ shi jogbaŋŋ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, kɛ́ amɛkɛ naagba ko kpe lɛ, amɛ diɛŋtsɛ amɛbaatao nii amli yɛ asafo lɛ woji lɛ amli, moŋ fe ni amɛbaaya mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ aŋɔɔ oya nɔŋŋ ni amɛyabi amɛ.

OKƐ OTI KO AMA OHIƐ

12. Mɛɛ otii wɔbaanyɛ wɔkɛmamɔ wɔhiɛ be ni wɔkaseɔ nii lɛ?

12 Kɛ́ onyaaa nikasemɔ he lɛ, ekolɛ obaabi ohe akɛ, ‘Ani be ko baashɛ ni masumɔ nikasemɔ?’ Naa nibii komɛi ni baaye abua bo ni osumɔ nikasemɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaahi akɛ okɛ be fioo baakase nii, kɛkɛ lɛ, fiofio lɛ, ohã be ni okɛkaseɔ nii lɛ etee hiɛ. Agbɛnɛ hu, okɛ oti ko ama ohiɛ. Oti titri hewɔ ni wɔkaseɔ nii ji, koni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa waa. Shi oti kroko ni obaanyɛ okɛma ohiɛ ni ewaaa akɛ obaashɛ he ji, ni obaatao nii amli koni onyɛ ohã sane ko ni mɔ ko ebi bo lɛ hetoo loo otsu naagba ko ni okɛkpeɔ lɛ he nii.

13. (a) Tsɔɔmɔ nɔ ni oblanyo loo oblayoo ko baanyɛ afee koni enyɛ egbala ehemɔkɛyeli lɛ mli etsɔɔ eskulbii. (b) Oblahii kɛ oblayei, mɛɛ gbɛ nɔ nyɛbaanyɛ nyɛkɛ ŋaa ni awo yɛ Kolosebii 4:6 lɛ atsu nii?

13 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ oji oblanyo loo oblayoo ni ooya skul, ni ekolɛ mɛi ni okɛyɔɔ klas lɛ fɛɛ yeɔ amɛfɔmɔ gbi. Ekolɛ obaasumɔ ni ojɛ Biblia lɛ mli otsɔɔ amɛ nɔ hewɔ ni bo lɛ oyeee ofɔmɔ gbi, shi oleee bɔ ni obaafee lɛ ohã. Mɛni baaye abua bo? Niiamlitaomɔ! Be ni otaoɔ sane nɛɛ mli lɛ, obaanyɛ okɛfee oti akɛ: (1) Obaanu nɔ hewɔ ni oheɔ oyeɔ akɛ fɔmɔ gbijurɔyeli esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ shishi jogbaŋŋ, kɛ (2) obaatao gbɛi ni mɔɔ shi ni obaanyɛ otsɔ nɔ ogbala ohemɔkɛyeli lɛ mli otsɔɔ mɛi krokomɛi. (Rom. 1:20; 1 Pet. 3:15) Obaanyɛ obi ohe akɛ, ‘Mɛni hewɔ miklasbii lɛ yeɔ amɛfɔmɔ gbi lɛ?’ No sɛɛ lɛ, taomɔ nii amli jogbaŋŋ yɛ asafo lɛ woji lɛ amli. Ekolɛ be ni ofeɔ nakai lɛ, obaayɔse akɛ asomoaŋ lɛ, ewaaa kwraa akɛ obaagbala ohemɔkɛyeli lɛ mli otsɔɔ mɛi krokomɛi. Mɛi pii yeɔ amɛfɔmɔ gbi akɛni amɛna akɛ mɛi krokomɛi yeɔ lɛ hewɔ. Kɛ́ oná oti kome loo enyɔ ko lɛ, obaanyɛ ogbala nibii amli jogbaŋŋ otsɔɔ mɔ ni bi bo sane lɛ, kɛji eetao ekase nɔ ko lɛɛlɛŋ.​—Kanemɔ Kolosebii 4:6.

HÃ NIKASEMƆ ATSE ONAA

14-16. (a) Kɛ́ oleee Biblia mli wolo ko he nɔ ko tsɔ lɛ, mɛni obaanyɛ ofee koni ole he saji babaoo? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ ŋmalɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ baanyɛ aye abua bo ni onu saji ni awie yɛ Amos wolo lɛ mli lɛ ashishi jogbaŋŋ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji, “ Le Mɛi Ni Awie Amɛhe Yɛ Biblia Lɛ Mli Lɛ Jogbaŋŋ!” lɛ hu.)

14 Ŋɔɔ lɛ akɛ, etsɛŋ abaasusu Biblia mli gbalɛ woji ni sɛɛ kɛlɛɛɛ lɛ eko he yɛ asafoŋ kpee shishi, ni ekolɛ oleee gbalɛ wolo nɛɛ he nɔ ko tsɔ. Mɛni baaye abua bo ni oshwe waa akɛ obaakase nakai wolo lɛ? Ni te obaafee tɛŋŋ ofee nakai?

15 Klɛŋklɛŋ lɛ, susumɔ nɔ ni ole yɛ mɔ ni ŋma wolo lɛ he lɛ he. Bi ohe akɛ: ‘Namɔ ŋma wolo nɛɛ, nɛgbɛ ehi, ni mɛni etsu?’ Kɛ́ ole mɔ ni ŋma wolo lɛ he saji lɛ, ebaahã ona nɔ hewɔ ni ekɛ wiemɔi komɛi loo nɔkwɛmɔnii komɛi tsu nii. Be ni okaneɔ Biblia lɛ, kwɛmɔ akɛ obaana saji komɛi ni baahã ole mɔ ni ŋma lɛ jogbaŋŋ lo.

16 No sɛɛ lɛ, taomɔ be ni aŋma wolo lɛ. Kɛ́ ogbele Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ Lɛ​—Jeŋ Hee Shishitsɔɔmɔ lɛ sɛɛ lɛ, obaana akrabatsa ko ni yitso ji, “Biblia Mli Woji Lɛ Ahe Saji,” ni obaanyɛ ona be ni akɛŋma wolo lɛ yɛ jɛmɛ. Kɛfata he lɛ, obaanyɛ okwɛ akrabatsa ni yɔɔ Saji Krokomɛi A6 lɛ ni kɔɔ Yuda kɛ Israel gbalɔi kɛ maŋtsɛmɛi ahe lɛ. Akɛni eji gbalɛ wolo hewɔ lɛ, ehi jogbaŋŋ akɛ obaale bɔ ni shihilɛ yɔɔ yɛ gbalɔ lɛ beiaŋ. Mɛɛ nibii gbohii kɛ sui gbohii mɛi ni hi shi yɛ nakai beiaŋ lɛ jie lɛ kpo? Mɛɛ gbalɔi krokomɛi gba yɛ nakai be lɛ nɔŋŋ mli? Ekolɛ ehe baahia ni okwɛ Biblia mli woji krokomɛi amli koni no aye abua bo ni ole saji nɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ okwɛ Biblia lɛ teŋgbɛ yɛ Amos 1:1 lɛ, obaana akɛ atsɛ ŋmalɛi ayisɛɛ kɛjɛ 2 Maŋtsɛmɛi kɛ 2 Kronika lɛ mli. Ŋmalɛi nɛɛ baaye abua bo ni ona nɔ ni tee nɔ yɛ gbalɔ Amos beiaŋ lɛ jogbaŋŋ. Agbɛnɛ hu, akɛni gbalɔ Hosea hi shi yɛ Amos beiaŋ hewɔ lɛ, Hosea wolo lɛ hu baanyɛ aye abua bo ni onu Amos wolo lɛ shishi.​—2 Maŋ. 14:25-28; 2 Kro. 26:1-15; Hos. 1:1-11; Amos 1:1.

KAAKU OHIƐ OFƆ̃ NƆ KO NƆ KO NƆ

17-18. Okɛ nɔkwɛmɔnii ni akɛhã yɛ kuku nɛɛ mli lɛ loo ekroko ni bo diɛŋtsɛ oyɔɔ atsɔɔ nɔ hewɔ ni kɛ́ wɔkuuu wɔhiɛ wɔshwieee Biblia mli saji ni etamɔ nɔ ni amɛhe ehiaaa tsɔ lɛ po anɔ lɛ no baahã wɔnya Biblia lɛ kasemɔ he lɛ.

17 Kɛ́ ookane Biblia lɛ, kaaku ohiɛ ofɔ̃ nibii ni okaneɔ lɛ eko kwraa nɔ; moŋ lɛ, kwɛmɔ akɛ obaanyɛ okase nɔ ko hee yɛ mli lo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ ookane Zakaria 12 lɛ, ni wieɔ Mesia lɛ gbele lɛ he lɛ. (Zak. 12:10) Awie yɛ kuku 12 lɛ akɛ, kɛ́ Mesia lɛ gbo lɛ, “Natan shĩa lɛ weku lɛ sɔŋŋ baafó” lɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni obaaku ohiɛ ofɔ̃ sane nɛɛ nɔ lɛ, obaanyɛ osusu he fioo ni obi ohe akɛ: ‘Mɛɛ tsakpãa yɔɔ Mesia lɛ kɛ Natan shĩa lɛ teŋ? Nɛgbɛ manyɛ mana sane nɛɛ he saji krokomɛi yɛ?’ No sɛɛ lɛ, kolimɔ nibii amli fioo. Kɛ́ okwɛ ŋmalɛi ni yɔɔ Biblia lɛ teŋgbɛ ni atsɔɔ akɛ amɛkɛ Zakaria 12:12 lɛ yɔɔ tsakpãa lɛ, obaana akɛ atsɛ 2 Samuel 5:13, 14 lɛ yisɛɛ yɛ jɛmɛ. Nakai ŋmalɛ lɛ hãa wɔnaa akɛ, atsɛɔ Maŋtsɛ David bihii lɛ ateŋ mɔ kome Natan. Ŋmalɛ ni ji enyɔ ni atsɛ yisɛɛ lɛ ji Luka 3:23, 31. Nakai ŋmalɛ hãa wɔnaa akɛ, Yesu mami Maria sɛɛ jɛ Natan weku lɛ mli, ni no hewɔ lɛ, Natan seshinyo ji Yesu. (Kwɛmɔ wp16.3 9 kk. 1-3.) Enɛ sa kadimɔ waa. Agba akɛ Yesu baafee David seshinyo, ni ekã shi faŋŋ akɛ ole enɛ jogbaŋŋ. (Mat. 22:42) Shi David fɔ bihii 20 kɛ sɛɛ. No hewɔ lɛ, ani ebɛ naakpɛɛ akɛ Zakaria tsĩ Natan shĩa lɛ gbɛ́i tã akɛ amɛ ni Yesu gbele lɛ baadɔ amɛ waa?

18 Naa nɔkwɛmɔnɔ kroko. Yɛ Luka 1 lɛ, abɔ amaniɛ akɛ be ni bɔfo Gabriel tee Maria ŋɔɔ ni eyakɛɛ lɛ akɛ ebaafɔ lɛ, ewie yɛ bi ni ebaafɔ lɛ he akɛ: “Ebaatsɔ mɔ ko ni he hiaa waa, ni abaatsɛ lɛ Mɔ Ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ lɛ Bi, ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ etsɛ David maŋtsɛ sɛi lɛ baahã lɛ, ni ebaaye Yakob shĩa lɛ nɔ Maŋtsɛ kɛya naanɔ, ni e-Maŋtsɛyeli lɛ baŋ naagbee.” (Luka 1:32, 33) Ekolɛ kɛ́ wɔkane ŋmalɛ nɛɛ, wɔjwɛŋmɔ baaya klɛŋklɛŋ fã lɛ, he ni awie yɛ akɛ abaatsɛ Yesu “Mɔ Ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ lɛ Bi” lɛ pɛ nɔ. Shi hã wɔsusu nɔ ni Gabriel wie akɛ Yesu ‘baaye nɔ akɛ Maŋtsɛ’ lɛ hu he wɔkwɛ. Te Maria nu wiemɔ nɛɛ shishi ehã tɛŋŋ? Ani emu sane naa akɛ Yesu baaye nɔ akɛ nɔyelɔ yɛ Israel yɛ Maŋtsɛ Herode loo mɛi ni baaye esɛɛ lɛ ateŋ mɔ kome najiaŋ? Eji Yesu baye amɛnajiaŋ kulɛ, Maria baatsɔ maŋnyɛ, ni eweku lɛ baahi maŋtsɛ shĩa lɛ. Shi Biblia lɛ ewieee akɛ Maria bi loo ewie enɛ he sane ko etsɔɔ Gabriel; ni wɔkaneee yɛ he ko he ko hu akɛ ebi ni ahã lɛ gbɛhe krɛdɛɛ yɛ Maŋtsɛyeli lɛ mli, tamɔ bɔ ni Yesu kaselɔi enyɔ komɛi fee lɛ. (Mat. 20:20-23) Ani enɛ emaaa nɔ mi ehãaa wɔ akɛ, Maria baa ehe shi waa diɛŋtsɛ?

19-20. Yɛ nɔ ni awie yɛ Yakobo 1:22-25 kɛ 4:8 lɛ naa lɛ, mɛɛ otii esa akɛ wɔkɛmamɔ wɔhiɛ kɛ́ wɔmiikase nii?

19 Ani okaiɔ oti titri hewɔ ni wɔkaseɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ? No ji, koni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa waa. Agbɛnɛ hu, wɔkaseɔ nii koni wɔna ‘mɛi ni wɔji’ diɛŋtsɛ kɛ tsakemɔi ni esa akɛ wɔfee koni wɔsa Nyɔŋmɔ hiɛ jogbaŋŋ. (Kanemɔ Yakobo 1:22-25; 4:8.) Enɛ hewɔ lɛ, be fɛɛ be ni wɔbaata shi wɔkase nii lɛ, esa akɛ wɔsɔle kɛje shishi ni wɔkpa Yehowa fai ni edro wɔ emumɔ lɛ, eye ebua wɔ koni wɔná nɔ ni wɔkaseɔ lɛ he sɛɛ jogbaŋŋ ni wɔna tsakemɔi ni esa akɛ wɔfee lɛ faŋŋ.

20 Lala 1:2, 3 lɛ, Biblia lɛ tsɔɔ wɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ feɔ enii ehãa kɛ jɔɔmɔi ni enáa. Jɛmɛ kɛɔ akɛ: “Yehowa mla lɛ he emii shɛɔ, ni ekaneɔ Nyɔŋmɔ mla lɛ ni ejwɛŋɔ nɔ jetsɛremɔ kɛ jenamɔ. . . . Nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ lɛ yeɔ omanye.” Eba akɛ wɔ fɛɛ wɔbaafee wɔnii tamɔ Nyɔŋmɔ gbɔmɛi.

LALA 88 Hã Male Ogbɛi Lɛ

^ kk. 5 Yehowa edro wɔ vidioi pii ni wɔbaanyɛ wɔkwɛ, kɛ woji babaoo ni wɔbaanyɛ wɔkane. Shi nibii ni edro wɔ lɛ ekomɛi yɛ ni esa akɛ wɔje gbɛ wɔkase. Nikasemɔ nɛɛ baaye abua bo ni ole nibii nɛɛ, kɛ bɔ ni obaafee ni okase nii jogbaŋŋ.

^ kk. 61 MFONIRI LƐ HE SANE: Fɔlɔi komɛi miitsɔɔ amɛbii bɔ ni asaa he kɛhãa Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ.

^ kk. 63 MFONIRI LƐ HE SANE: Nyɛmi nuu ko miitao saji amli yɛ mɔ ko ni ŋma Biblia lɛ eko ni atsɛɔ lɛ Amos lɛ he. Mfonirii ni wɔnaa yɛ esɛɛgbɛ lɛ ji mfonirii ni efeɔ yɛ ejwɛŋmɔŋ be ni ekaneɔ Biblia lɛ ni ejwɛŋɔ nɔ lɛ.