Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ole?

Ani Ole?

Yɛ blema be ni aŋmaa Biblia lɛ, ani mɛi kɛ papiro feɔ lɛji?

Papiro tso

MƐI babaoo le akɛ yɛ blema lɛ, woji ni Ejiptbii lɛ ŋmalaa nii yɛ nɔ lɛ pii yɛ ni papiro ni akɛfee. Greekbii lɛ kɛ Romabii lɛ hu ŋmala nii yɛ woji ni akɛ papiro * fee lɛ anɔ. Shi nɔ ni mɛi pii leee ji akɛ, no mli lɛ akɛ papiro feɔ lɛji hu.

Ana papiro lɛlɛ henɔi bibii enyɔ nɛɛ yɛ gbonyobu ko mli yɛ Ejipt

Nɔ ni fe afii 2,500 ni eho nɛ lɛ, gbalɔ Yesaia wie akɛ mɛi ni yɔɔ ‘Etiopia fai lɛ kpokpaa lɛ nɔ lɛ tsuɔ tsuji kɛtsɔɔ ŋshɔ hiɛ, ni amɛhãa amɛtaa papiro lɛji amli kɛfoɔ nui lɛ.’ Sɛɛ mli lɛ, gbalɔ Yeremia hu gba akɛ kɛ́ Mediabii lɛ kɛ Persiabii lɛ tutua Babilon lɛ, amɛbaashã Babilonbii lɛ ‘apapiro lɛji lɛ’ koni amɛkanyɛ amɛjo foi.​—Yes. 18:1, 2; Yer. 51:32.

Mɛi ni tsaa shi amɛtaoɔ blema nibii lɛ eyana nibii komɛi ni tsɔɔ akɛ blema be ni aŋmaa Biblia lɛ, no mli lɛ akɛ papiro feɔ lɛji. Enɛ efeee mɛi ni kaseɔ Biblia lɛ naakpɛɛ, ejaakɛ amɛle akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli ajɛ aŋma Biblia lɛ. (2 Tim. 3:16) Mɛɛ nibii mɛi ni tsaa shi amɛtaoɔ blema nibii lɛ eyana? Amɛyana nibii ni tsɔɔ lɛɛlɛŋ akɛ yɛ blema lɛ, Ejiptbii lɛ kɛ papiro feɔ lɛji.

TE AFEƆ TƐŊŊ AKƐ PAPIRO FEƆ LƐJI?

Mfonirii kɛ nibii komɛi ni akpɛ́ yɛ gbonyobui komɛi amli yɛ Ejipt lɛ hãa anaa bɔ ni amɛfee amɛkɛ papiro fee lɛji. Hii lɛ yafolɔɔ papiro tsei lɛ kɛkɛ lɛ amɛfimɔ amɛ keikei. No sɛɛ lɛ, amɛfimɔɔ kei lɛ kɛtsaraa kpɛŋŋ. Papiro tsei yɛ koji etɛ. No hewɔ lɛ kɛ́ abua naa ni afimɔ lɛ, gbɛ kãmɔɔɔ mli, ni emli waa kpɛŋŋ. Wolo ko ni atsɛɔ lɛ A Companion to Ancient Egypt lɛ wie akɛ, papiro lɛji lɛ ekomɛi akɛlɛ baashɛ nanetalɔi 55 loo mitai 17 kɛ sɛɛ, ni abaanyɛ akɛ tablɔi 10 loo 12 awo afã kome, ni akɛ nakai nɔŋŋ awo afã kroko lɛ.

Mfoniri ko ni akpɛ́ yɛ gbogbo ko he yɛ Ejipt ni miitsɔɔ bɔ ni afeɔ papiro lɛlɛ

MƐNI HEWƆ MƐI KƐ PAPIRO FEE LƐJI LƐ?

No mli lɛ, papiro tsei pii kwɛ̃ɔ yɛ jɔɔ ni Nilo Faa lɛ tsɔɔ mli lɛ mli, ni no hewɔ lɛ enámɔ waaa. Agbɛnɛ hu, papiro lɛji afeemɔ waaa tsɔ. Sɛɛ mli be ni akɛ tsei bɔi lɛji kɛ meelei afeemɔ po lɛ, wolɛi kɛ gbɔbilɔi tee nɔ amɛkɛ papiro lɛji tsu nii.

Akɛ Papiro lɛji tsu nii bei kplaŋŋ. Greek woloŋmalɔ ko ni atsɛɔ lɛ Plutarch ni hi shi yɛ blema Kristofoi lɛ abeiaŋ lɛ wie akɛ yɛ nakai beiaŋ fɛɛ lɛ, mɛi kɛ papiro lɛji miitsu nii lolo.

^ kk. 3 Papiro ji tso ko ni miiba lɛ tamɔ pamplo, ni kwɛ̃ɔ yɛ hei ni nu yɔɔ. Papiro tsei lɛ ekomɛi akɛlɛmɔ nyɛɔ eshɛɔ nanetalɔi 16 loo mitai 5, ni kɛmiiba amɛshishigbɛ lɛ, amɛtilɛ baanyɛ ashɛ intsii 6 loo sɛntimitai 15.