Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 47

LALA 103 Nɔkwɛlɔi—Hii Ni Ji Nikeenii

Nyɛmimɛi Hii​—Ani Nyɛmiimia Nyɛhiɛ Koni Nyɛsɔmɔ Akɛ Asafoŋ Onukpai?

Nyɛmimɛi Hii​—Ani Nyɛmiimia Nyɛhiɛ Koni Nyɛsɔmɔ Akɛ Asafoŋ Onukpai?

“Kɛ́ mɔ ko miitao etsɔ nɔkwɛlɔ lɛ, eetao nitsumɔ kpakpa.”1 TIM. 3:1.

NƆ NI WƆBAAKASE

Wɔbaasusu Ŋmalɛ naa taomɔ nii ni esa akɛ nyɛmimɛi hii ashɛ he dani ahole amɛ asafoŋ onukpai lɛ ahe.

1-2. Kɛ́ mɔ ko miisɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa lɛ, mɛɛ nitsumɔ etsuɔ?

 KƐ́ OOSƆMƆ akɛ asafoŋ sɔɔlɔ lɛ, ekolɛ omia ohiɛ waa oshɛ taomɔ nii ni esa akɛ oshɛ he dani awo bo asafoŋ onukpa lɛ ateŋ pii he. Ani obaasumɔ ni otsɔ asafoŋ onukpa ni otsu “nitsumɔ kpakpa” ni asafoŋ onukpai tsuɔ lɛ eko?—1 Tim. 3:1.

2 Kɛ́ mɔ ko miisɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa lɛ, mɛɛ nitsumɔ etsuɔ? Efataa asafoŋbii lɛ ahe kɛtsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ ekãa, ebɔɔ mɔdɛŋ waa ekwɛɔ nyɛmimɛi lɛ anɔ ni etsɔɔ amɛ nii, ni etsɔɔ ewiemɔ kɛ enifeemɔ nɔ ewoɔ nyɛmimɛi lɛ hewalɛ koni amɛhemɔkɛyeli lɛ mli awa. Enɛ hãa wɔnaa nɔ hewɔ ni Biblia lɛ tsɛɔ asafoŋ onukpai nɛɛ ni bɔɔ mɔdɛŋ waa lɛ akɛ ‘hii ni ji nikeenii’ lɛ.—Efe. 4:8.

3. Mɛni esa akɛ nyɛmi nuu ko afee dani awo lɛ asafoŋ onukpa? (1 Timoteo 3:​1-7; Tito 1:​5-9)

3 Mɛni esa akɛ ofee dani awo bo asafoŋ onukpa? Jeee hesai ni mɔ ko yɔɔ lɛ ni baahã ebatsɔ asafoŋ onukpa. Bei pii lɛ, dani nitsumɔtsɛ ko baahe mɔ ko ni etsu nii ehã lɛ lɛ, nɔ ni ekwɛɔ ji kɛji mɔ lɛ yɛ hesai ni baanyɛ ahã etsu nitsumɔ lɛ. Shi esoro nɔ ni akwɛɔ dani awoɔ nyɛmi nuu ko asafoŋ onukpa. Jeee bɔ ni eshiɛɔ loo etsɔɔ nii jogbaŋŋ lɛ kɛkɛ akwɛɔ. Esa akɛ eshɛ Ŋmalɛ naa taomɔ nii ni atsĩ tã yɛ 1 Timoteo 3:​1-7 kɛ Tito 1:​5-9 lɛ hu he. (Kanemɔ.) Wɔbaasusu taomɔ nii nɛɛ ekomɛi ahe yɛ nikasemɔ nɛɛ mli. Nomɛi ji, bɔ ni nyɛmi nuu ko baafee ená gbɛ́i kpakpa, bɔ ni ebaafee ni etsɔ weku yitso kpakpa, kɛ nɔ ni baawa lɛ ni ená he miishɛɛ akɛ ebaasɔmɔ mɛi yɛ asafo lɛ mli.

BƆ NI OBAAFEE ONÁ GBƐ́I KPAKPA

4. Mɛni kɛ́ nyɛmi nuu ko fee lɛ, no tsɔɔ akɛ efee gbɛ́i kpakpa?

4 Dani abaawo bo asafoŋ onukpa lɛ, esa akɛ ofee “mɔ ko ni anáŋ ehe sane fɔŋ ko awie,” ni tsɔɔ akɛ akɛni obaa ojeŋ jogbaŋŋ hewɔ lɛ, ofee gbɛ́i kpakpa yɛ asafo lɛ mli. Agbɛnɛ hu, esa akɛ ‘mɛi ni yɔɔ sɛɛ lɛ hu aye ohe odase kpakpa.’ Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa lɛ baanyɛ awie ashi nibii ni oheɔ oyeɔ lɛ, shi esaaa akɛ amɛnáa nɔ ko amɛdamɔɔ nɔ amɛkɛɔ akɛ oyeee anɔkwa loo obaaa ojeŋ jogbaŋŋ. (Dan. 6:​4, 5) Bi ohe akɛ, ‘Ani mifee gbɛ́i kpakpa yɛ asafo lɛ mli kɛ asafo lɛ sɛɛ?’

5. Mɛni kɛ́ ofee lɛ no baatsɔɔ akɛ oji “mɔ ni sumɔɔ ekpakpa”?

5 Kɛ́ okɛ ojwɛŋmɔ yaa sui kpakpai ni mɛi yɔɔ lɛ anɔ ni ojieɔ amɛyi yɛ nomɛi ahewɔ lɛ, belɛ oji “mɔ ni sumɔɔ ekpakpa.” Mɔ ni sumɔɔ ekpakpa lɛ yɛ he miishɛɛ hu akɛ ebaafee nibii kpakpai ehã mɛi, ni efeɔ nibii kpakpai ni akpaaa gbɛ akɛ efee lɛ po. (1 Tes. 2:8) Mɛni hewɔ ehe hiaa ni asafoŋ onukpai ‘asumɔ ekpakpa’? Ejaakɛ no baahã amɛná he miishɛɛ akɛ amɛbaakwɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ anɔ ni amɛtsu nitsumɔi ni akɛwo amɛdɛŋ lɛ hu. (1 Pet. 5:​1-3) Eyɛ mli akɛ enɛ baabi ni amɛtsu nii waa moŋ, shi amɛnáa miishɛɛ waa fe amɛhe ni amɛkɛshãa afɔle lɛ.—Bɔf. 20:35.

6. Mɛni ji nibii komɛi ni “gbɔfeelɔ” feɔ? (Hebribii 13:​2, 16; kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

6 Kɛ́ oji mɔ ko ni jeee mɛi ni okɛbɔɔ naanyo waa lɛ pɛ ofeɔ nibii kpakpai ohãa, shi ofeɔ ohãa mɛi krokomɛi hu lɛ, belɛ oji “gbɔfeelɔ.” (1 Pet. 4:9) Wolo ko tsɔɔ mli akɛ, gbɔfeelɔ feɔ mɛi ni eleee amɛ lɛ po ejurɔ ni eyɛ he miishɛɛ akɛ ebaafɔ̃ amɛ nine kɛba eshĩa. Bi ohe akɛ, ‘Ani ale mi akɛ mɔ ni feɔ mɛi ni basaraa misafo lɛ ejurɔ?’ (Kanemɔ Hebribii 13:​2, 16.) Gbɔfeelɔ feɔ mɛi srɔtoi fɛɛ ejurɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ efeɔ ohiafoi, mɛi ni ejɛ asafo kroko mli amɛbahã wiemɔ, kɛ mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛwo nyɛmimɛi lɛ hewalɛ, tamɔ kpokpaa nɔkwɛlɔi nɛkɛ lɛ ejurɔ.—1 Mo. 18:​2-8; Abɛi 3:27; Luka 14:​13, 14; Bɔf. 16:15; Rom. 12:13.

Nyɛmi nuu ko kɛ eŋa miihere kpokpaa nɔkwɛlɔ ko kɛ eŋa kɛmiiba amɛshĩa (Kwɛmɔ kuku 6)


7. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko “jeee shikasuɔlɔ” lɛ, mɛni etsɔɔ?

7 “Jeee shikasuɔlɔ.” Enɛ tsɔɔ akɛ shika kɛ heloonaa nibii jeee nibii ni he hiaa bo fe nɔ fɛɛ nɔ. Kɛ́ niiatsɛ ji bo jio, ohiafo ji bo jio, Yehowa sɔɔmɔ lɛ ji nɔ ni he hiaa bo fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ oshihilɛ mli. (Mat. 6:33) No hewɔ lɛ, okɛ obe, ohewalɛ, kɛ nibii krokomɛi ni oyɔɔ lɛ tsuɔ nii kɛsɔmɔɔ Yehowa, kɛkwɛɔ oweku lɛ, ni okɛsɔmɔɔ asafo lɛ. (Mat. 6:24; 1 Yoh. 2:​15-17) Bi ohe akɛ: ‘Ani minaa shika akɛ nɔ ni he hiaa fe nɔ fɛɛ nɔ? Ani mimii shɛɔ nibii ni he hiaa kɛhã shihilɛ lɛ ahe? Loo ani be fɛɛ be nɛɛ miitao ni maná shika kɛ heloonaa nibii pii?’—1 Tim. 6:​6, 17-19.

8. Mɛɛ nibii komɛi ofeɔ kɛtsɔɔ akɛ oji “mɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ enifeemɔi amli” kɛ “mɔ ni yeɔ ehe nɔ”?

8 Kɛ́ oji “mɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ enifeemɔi amli”“mɔ ni yeɔ ehe nɔ” lɛ, no tsɔɔ akɛ yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni ofeɔ yɛ oshihilɛ mli lɛ mli lɛ, ofeee nii kɛtekeee nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ojeee fufeelɔ loo oyeee nii fe nine, onuuu dãa babaoo, osaa ohe ni ohiɛɔ ogbɔmɔtso lɛ yɛ gbɛ ni sa nɔ, ni ojieɔ ohiɛtserɛ yɛ gbɛ kpakpa nɔ. Okaseee nibii ni esaaa ni mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa lɛ feɔ lɛ. (Luka 21:34; Yak. 4:4) Kɛ́ aye bo sane fɔŋ po lɛ, omli wooo la. “Jeee dãatɔlɔ” ji bo, ni aleee bo hu akɛ mɔ ni nuɔ dãa babaoo. Bi ohe akɛ, ‘Ani bɔ ni mihiɔ shi mihãa lɛ tsɔɔ akɛ miŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ minifeemɔi amli ni miyeɔ mihe nɔ?’

9. Mɛɛ nibii kɛ́ ofee lɛ no baatsɔɔ akɛ oji “mɔ ni jwɛŋɔ jogbaŋŋ” kɛ “mɔ ni nyiɛɔ yɛ gbɛjianɔtoo naa”?

9 Kɛ́ oji “mɔ ni jwɛŋɔ jogbaŋŋ” lɛ, no tsɔɔ akɛ ojwɛŋɔ Biblia mli shishitoo mlai ni kɔɔ saji ahe lɛ nɔ jogbaŋŋ. Onuɔ nii ashishi jogbaŋŋ ni okpɛɔ yiŋ kpakpai ejaakɛ be fɛɛ be ni ehe bahiaa ni okpɛ yiŋ ko lɛ, ojwɛŋɔ Biblia mli shishitoo mlai ni kɔɔ he lɛ nɔ jogbaŋŋ dani okpɛɔ yiŋ lɛ. Omuuu sane naa oya. Moŋ lɛ, obɔɔ mɔdɛŋ ni ole sane lɛ he anɔkwalei fɛɛ ni ehe miihia ni ole lɛ dani omuɔ sane lɛ naa. (Abɛi 18:13) No hewɔ lɛ, okpɛɔ yiŋ kpakpai ni kɛ Yehowa susumɔ kpãa gbee. Kɛ́ oji “mɔ ni nyiɛɔ yɛ gbɛjianɔtoo naa” lɛ, no tsɔɔ akɛ ofeee onii jabejabe ni ofeɔ nɔ fɛɛ nɔ yɛ be naa. Etsɔɔ hu akɛ ale bo akɛ mɔ ko ni abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ, ni kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ kɛ nitsumɔ wo odɛŋ lɛ okɛ gbɛtsɔɔmɔi ni kɔɔ he lɛ tsuɔ nii. Kɛ́ oná sui ni wɔwie he kɛjɛ kuku 4 lɛ kɛbashi bianɛ lɛ, no baahã ofee gbɛ́i kpakpa. Amrɔ nɛɛ, hã wɔsusu sui ni Biblia lɛ kɛɛ esa akɛ asafoŋ onukpa aná koni enyɛ efee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa akɛ weku yitso lɛ he wɔkwɛ.

BƆ NI OBAAFEE NI OTSƆ WEKU YITSO KPAKPA

10. Mɛni kɛ́ nuu ko fee lɛ, no baatsɔɔ akɛ eji “mɔ ni kwɛɔ lɛ diɛŋtsɛ eshĩa nɔ jogbaŋŋ”?

10 Kɛ́ oji wu, ni oosumɔ ni otsɔ asafoŋ onukpa lɛ, no lɛ ehe miihia ni oweku lɛ hu afee gbɛ́i kpakpa. No hewɔ lɛ, esa akɛ ofee “mɔ ni kwɛɔ lɛ diɛŋtsɛ eshĩa nɔ jogbaŋŋ.” Enɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ ojɛ suɔmɔ mli okwɛ oweku lɛ nɔ, ni okpɛ yiŋ kpakpai ohã oweku lɛ. Enɛ baabi ni oye obua oweku lɛ mli bii lɛ fɛɛ ni amɛkɛ amɛhe awo Nyɔŋmɔjamɔ nifeemɔi fɛɛ amli jogbaŋŋ. Mɛni hewɔ enɛ he hiaa lɛ? Bɔfo Paulo bi akɛ: “Kɛ́ mɔ ko leee bɔ ni eeefee ekwɛ lɛ diɛŋtsɛ eshĩa nɔ lɛ, te eeefee tɛŋŋ ekwɛ Nyɔŋmɔ asafo lɛ nɔ lɛ?”—1 Tim. 3:5.

11-12. Kɛ́ nyɛmi nuu ko miitao etsɔ asafoŋ onukpa lɛ, mɛni hewɔ bɔ ni eweku lɛ mli bii lɛ baa amɛjeŋ amɛhãa he hiaa lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

11 Kɛ́ oji tsɛ lɛ, no lɛ esa akɛ obii ni yeko afii 18 ni yɔɔ okwɛmɔ shishi lɛ, afee mɛi ni “boɔ [bo] toi ni amɛkɛ nibii efeee shwɛmɔ.” Esa akɛ ojɛ suɔmɔ mli otsɔɔ amɛ nii ni otsɔse amɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, obaasumɔ ni obii lɛ aná miishɛɛ ni amɛshwɛ ni amɛŋmɔ tamɔ bɔ ni gbekɛbii fɛɛ feɔ lɛ. Shi esa akɛ otsɔse amɛ ni amɛbo bo toi, amɛbu mɛi, ni amɛba amɛjeŋ jogbaŋŋ. Agbɛnɛ hu, esa akɛ ofee bɔ fɛɛ bɔ ni obaanyɛ ni owa amɛ ni wekukpaa kpakpa ahi amɛ kɛ Yehowa teŋ, amɛhi shi yɛ Biblia mli ŋaawoi lɛ anaa, ni amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛya amɛhiɛ kɛshɛ baptisimɔ he.

12 “Eyɛ bii ni heɔ yeɔ ni awieee amɛhe akɛ amɛnyiɛɔ basabasa loo amɛji atuatselɔi.” Kɛ́ tsɛ ko yɛ bi ni ji shiɛlɔ ni abaptisi lɛ loo abaptisiko lɛ, ni bi nɛɛ fee esha ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ, te no baasa ehe ehã tɛŋŋ? Kɛ́ tsɛ lɛ tsɔseee ebi lɛ ni ejajeee lɛ ni no hewɔ ni eyafee efɔŋ lɛ, no lɛ ekolɛ enyɛŋ esɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa.—Kwɛmɔ October 15, 1996 Buu-Mɔɔ lɛ bf. 21, kk. 6-7.

Nyɛmi nuu ko miitsɔse ebii lɛ koni amɛfee nibii amɛhã Yehowa kɛ asafo lɛ (Kwɛmɔ kuku 11)


NƆ NI BAAWA BO NI ONÁ HE MIISHƐƐ AKƐ OBAASƆMƆ ASAFO LƐ

13. Mɛni kɛ́ ofee lɛ no baatsɔɔ akɛ oji “mɔ ni nuɔ nii ashishi” kɛ ‘mɔ ni yeee etsuinaa sane’?

13 Nyɛmimɛi hii ni yɔɔ sui kpakpai lɛ yeɔ amɛbuaa asafo lɛ waa. “Mɔ ni nuɔ nii ashishi” lɛ kwɛɔ koni toiŋjɔlɛ ahi shi be fɛɛ be. Agbɛnɛ hu, mɔ ni nuɔ nii ashishi lɛ boɔ mɛi atoi ni ebɔɔ mɔdɛŋ ni enu bɔ ni mɛi lɛ nuɔ he amɛhãa lɛ shishi. Ŋɔɔ lɛ akɛ, oji asafoŋ onukpa ni nyɛkpe koni nyɛkpɛ yiŋ yɛ sane ko he, ni asafoŋ onukpai lɛ ateŋ mɛi babaoo ekpɛ yiŋ ko ni kɛ Biblia mli shishitoo mlai kpãa gbee, shi oná kulɛ akpɛ yiŋ kroko. Ani obaafi yiŋ ni asafoŋ onukpai babaoo lɛ ekpɛ lɛ sɛɛ? Kɛ́ oji mɔ ko ni emaaa nɔ mi doo akɛ afee nibii bɔ ni otaoɔ lɛ, no lɛ, ‘ojeee mɔ ni yeɔ etsuinaa sane.’ Ole akɛ ehe hiaa ni obo mɛi krokomɛi asusumɔi hu toi. (1 Mo. 13:​8, 9; Abɛi 15:22) Kɛ́ ofeɔ onii yɛ hiɛshikamɔ mli ni okɛ mɛi wieɔ kɛ naajɔlɛ ni obuɔ amɛ ni okɛ amɛ etaaa saji anaa lɛ, no lɛ “jeee béilɔ” loo “mɔ ni mli fuɔ mramra” ji bo. Kɛ́ okwɛɔ koni toiŋjɔlɛ ahi shi yɛ shihilɛi ni mli wawai po amli lɛ, belɛ oji nuu ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ. (Yak. 3:​17, 18) Okɛ mɛi wieɔ kɛ naajɔlɛ bɔ ni hãa amɛtsui baa shi, ni nakai nɔŋŋ ofeɔ kɛ́ okɛ mɛi ni wieɔ amɛshiɔ wɔhemɔkɛyelii lɛ miiwie.—Koj. 8:​1-3; Abɛi 20:3; 25:15; Mat. 5:​23, 24.

14. Mɛni hewɔ awooo “mɔ ni batsɔ Kristo kaselɔ etsɛko” lɛ asafoŋ onukpa lɛ? Ni mɛni kɛ́ ofee lɛ no baatsɔɔ akɛ oji “anɔkwafo”?

14 “Jeee mɔ ni batsɔ Kristo kaselɔ etsɛko” ni awoɔ lɛ asafoŋ onukpa. Enɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ abaptisi nyɛmi nuu ko lɛ, esa akɛ ewaje wekukpaa ni yɔɔ ekɛ Yehowa teŋ lɛ ni ekase bɔ ni akɛ Biblia lɛ tsuɔ nii kɛkpɛɔ yiŋ kpakpai dani awo lɛ asafoŋ, ni enɛ baahe be ko shi jeee afii pii. Dani abaawo bo asafoŋ onukpa lɛ, esa akɛ ana yɛ onifeemɔi amli akɛ obaa ohe shi tamɔ Yesu, ni egbaaa onaa akɛ obaamɛ Yehowa kɛyashi ekɛ nitsumɔi baawo odɛŋ yɛ be ni sa mli. (Mat. 20:23; Fip. 2:​5-8) Kɛ́ ohiɔ shi yɛ Yehowa gbɛtsɔɔmɔi ni ja lɛ anaa, ni okɛ gbɛtsɔɔmɔi ni esafo lɛ kɛhãa lɛ tsuɔ nii lɛ, no lɛ oji “anɔkwafo.”1 Tim. 4:15.

15. Ani doo akɛ asafoŋ onukpa afee mɔ ko ni hãa maŋshiɛmɔ ni nɔ bɛ kwraa? Tsɔɔmɔ mli.

15 Biblia lɛ hãa efeɔ faŋŋ akɛ esa akɛ asafoŋ onukpa afee “mɔ ni baanyɛ atsɔɔ nii.” Ani enɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ ofee mɔ ko ni hãa maŋshiɛmɔ ni nɔ bɛ kwraa? Dabi. Jeee asafoŋ onukpai fɛɛ hãa maŋshiɛmɔ ni nɔ bɛ kwraa, shi kɛ́ amɛmiishiɛ, amɛyasara nyɛmi ko koni amɛwo lɛ hewalɛ lɛ, esa akɛ amɛkɛ Biblia lɛ atsu nii jogbaŋŋ kɛtsɔɔ nyɛmimɛi lɛ nii ni amɛwo amɛ hewalɛ. (1 Tim. 3:2; okɛto 1 Korintobii 12:​28, 29 kɛ Efesobii 4:11 lɛ he.) Eyɛ mli akɛ ejeee doo akɛ ofee mɔ ko ni hãa maŋshiɛmɔ ni nɔ bɛ kwraa moŋ, shi esa akɛ oya nɔ obɔ ohe mɔdɛŋ koni otsɔɔ nii jogbaŋŋ fe be ko ni eho. Mɛni baawa bo koni otsɔɔ nii jogbaŋŋ fe be ko ni eho?

16. Mɛni baahã otsɔɔ nii jogbaŋŋ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

16 “Ehiɛɔ anɔkwa wiemɔ lɛ mli kpɛŋŋ.” Kɛ́ be fɛɛ be lɛ, ojɛɔ Biblia lɛ mli otsɔɔ nii ni owoɔ ŋaa lɛ, no lɛ obaatsɔɔ nii jogbaŋŋ. Dani obaanyɛ ofee nakai lɛ, esa akɛ okase Biblia lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ jogbaŋŋ. (Abɛi 15:28; 16:23) Kɛ́ ookase nii lɛ, okɛ ojwɛŋmɔ aya bɔ ni agbála ŋmalɛi lɛ amli yɛ asafo lɛ woji lɛ amli lɛ anɔ waa koni onyɛ ogbála ŋmalɛi lɛ amli jogbaŋŋ. Ni kɛ́ ootsɔɔ nii lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ waa ni oye obua otoibolɔi lɛ ni amɛsumɔ Yehowa waa ni owo amɛ hewalɛ ni amɛkɛ nɔ ni amɛkaseɔ lɛ atsu nii. Kɛ́ obi ŋaawoo yɛ asafoŋ onukpai ni le nitsɔɔmɔ jogbaŋŋ lɛ aŋɔɔ, ni okɛ amɛŋaawoo lɛ tsu nii lɛ, no hu baahã otsɔɔ nii jogbaŋŋ. (1 Tim. 5:17) Esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ “awo [nyɛmimɛi lɛ] hewalɛ,” shi bei komɛi lɛ ehe bahiaa ni amɛwo amɛ ŋaa loo ‘amɛjaje amɛ’ po. Shi kɛ́ amɛmiiwo amɛ hewalɛ jio, amɛmiijaje amɛ jio lɛ, be fɛɛ be lɛ esa akɛ amɛfee nakai kɛ naajɔlɛ. Kɛ́ omli jɔ, ni ojieɔ suɔmɔ kpo otsɔɔ mɛi, ni ojɛɔ Biblia lɛ mli otsɔɔ nii lɛ, belɛ ookase Yesu, Tsɔɔlɔ Kpele lɛ ji no, ni no baahã otsɔɔ nii jogbaŋŋ.—Mat. 11:​28-30; 2 Tim. 2:24.

Asafoŋ sɔɔlɔ ko kɛ asafoŋ onukpa ko ni le nitsɔɔmɔ jogbaŋŋ eyasara nyɛmi yoo ko, ni asafoŋ sɔɔlɔ lɛ miijɛ Biblia lɛ mli eetsɔɔ nii. Edamɔ ashwishwɛ hiɛ eehã wiemɔ ko ni ebaayahã yɛ asafoŋ kpee shishi (Kwɛmɔ kuku 16)


YAA NƆ OBƆ OHE MƆDƐŊ

17. (a) Mɛni baaye abua asafoŋ sɔɔlɔi ni amɛya nɔ amɛbɔ amɛhe mɔdɛŋ? (b) Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ miisusu nyɛmi nuu ko he kɛji esa akɛ amɛjie eyi ni awo lɛ asafoŋ onukpa lɛ, mɛni esa akɛ amɛhã ehi amɛjwɛŋmɔ mli? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “ Kɛ́ Nyɛmiisusu Nyɛmimɛi Hii Lɛ Ahe Lɛ Nyɛkafea Kpɛŋŋ.”)

17 Ekolɛ asafoŋ sɔɔlɔi komɛi baanu he akɛ amɛnyɛŋ amɛtsɔmɔ asafoŋ onukpai ejaakɛ taomɔ nii babaoo yɛ ni esa akɛ amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛshɛ he. Shi kaimɔ akɛ Yehowa kɛ esafo lɛ kpaaa gbɛ akɛ obaajie sui ni esa akɛ asafoŋ onukpai ajie lɛ kpo lɛ ateŋ eko fɛɛ eko kpo pɛpɛɛpɛ. (1 Pet. 2:21) Agbɛnɛ hu, Yehowa mumɔ lɛ, ni ji ehewalɛ kpele lɛ, ji nɔ ni baaye abua bo ni oná sui nɛɛ. (Fip. 2:13) Ani su ko yɛ ni ootao ojie lɛ kpo jogbaŋŋ fe bɔ ni ojieɔ lɛ kpo bianɛ lɛ? Sɔlemɔ ohã Yehowa yɛ he. Kasemɔ su nɛɛ he nii jogbaŋŋ, ni obi asafoŋ onukpa ko ni etsɔɔ bo bɔ ni obaafee ojie su lɛ kpo jogbaŋŋ.

18. Mɛni awoɔ asafoŋ sɔɔlɔi fɛɛ hewalɛ ni amɛfee?

18 Nyɛhãa wɔ fɛɛ, ni nyɛmimɛi hii ni miisɔmɔ momo akɛ asafoŋ onukpai lɛ fata he lɛ, aya nɔ ajie sui ni wɔsusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ kpo. (Fip. 3:16) Ani oji asafoŋ sɔɔlɔ? Yaa nɔ obɔ ohe mɔdɛŋ! Bi Yehowa ni etsɔse bo ni eshɔ̃ bo koni osɔmɔ lɛ kɛ asafo lɛ jogbaŋŋ fe bɔ ni ofeɔ bianɛ lɛ po. (Yes. 64:8) Kɛ́ ofee nakai lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, Yehowa baajɔɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni obɔɔ koni onyɛ osɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa lɛ nɔ.

LALA 101 Nyɛhãa Wɔfea Ekome Kɛtsua Nii