Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 39

Kɛ́ Omli Jɔ Lɛ, Belɛ Ohe Wa!

Kɛ́ Omli Jɔ Lɛ, Belɛ Ohe Wa!

“Nuŋtsɔ lɛ nyɔŋ lɛ esaaa akɛ enɔɔ, shi moŋ esa akɛ efee mɔ ni mli jɔ hã mɛi fɛɛ.”—2 TIM. 2:24.

LALA 120 Kristo He Jɔ—Nyɛhãa Wɔkasea Lɛ

NƆ NI ABAASUSU HE a

1. Kɛ́ wɔtee nitsumɔ loo skul lɛ, mɛni he sane mɛi baanyɛ abi wɔ?

 KƐ́ MƆ ko ni okɛtsuɔ nii loo mɔ ko ni okɛyaa skul lɛ bi bo ohemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ, te onuɔ he ohãa tɛŋŋ? Ani otsui fãa? Kɛ́ nakai lɛ, jeee okome. Wɔteŋ mɛi pii hu atsui fãa. Ni kɛ̃lɛ, ani ole akɛ, kɛ́ mɔ ko bi wɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ, no baanyɛ ahã wɔna nɔ ni esusuɔ loo eheɔ eyeɔ ni no baanyɛ aye abua wɔ ni wɔshiɛ wɔhã lɛ? Shi bei komɛi lɛ, bɔ ni mɛi komɛi biɔ wɔ saji lɛ amɛhãa lɛ baanyɛ ekɛ naataamɔ aba. Esaaa akɛ enɛ feɔ wɔ naakpɛɛ, ejaakɛ mɛi komɛi yɛ ni akɛɛ amɛ nibii gbohii yɛ wɔhe. (Bɔf. 28:22) Agbɛnɛ hu, wɔyɛ “naagbee gbii lɛ” amli, ni wɔle akɛ mɛi baatsɔmɔ “mɛi ni anyɛɛɛ akɛ amɛ afee kpaŋmɔ” kɛ “mɛi ni hiɛ yɔɔ la.”—2 Tim. 3:​1, 3.

2. Mɛni hewɔ mlijɔlɛ ji su ko ni he hiaa waa?

2 Ekolɛ obaabi ohe akɛ, ‘Kɛ́ mɔ ko bi mi sane ko ni baanyɛ ekɛ naataamɔ aba lɛ, te mafee tɛŋŋ mikɛ naajɔlɛ ahã lɛ hetoo?’ Su ko ni baanyɛ aye abua wɔ ji, mlijɔlɛ. Mɔ ko ni mli jɔ lɛ nyɛɔ emɔɔ etsui mli kɛ́ mɔ ko wo emli la loo eleee nɔ ni ebaafee yɛ shihilɛ ko mli. (Abɛi 16:32) Shi jeee be fɛɛ be enɛ feemɔ yɔɔ mlɛo. No hewɔ lɛ, mɛni baaye abua wɔ ni wɔmli ajɔ? Kɛ́ mɔ ko bi wɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane bɔ ni baanyɛ ekɛ naataamɔ aba lɛ, te wɔbaafee tɛŋŋ wɔkɛ naajɔlɛ ahã lɛ hetoo? Ni kɛ́ fɔlɔ ji bo lɛ, te obaafee tɛŋŋ oye obua obii lɛ ni amɛnyɛ amɛjɛ mlijɔlɛ mli amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ mɛi? Nikasemɔ nɛɛ baatsɔɔ wɔ.

MƐNI BAAYE ABUA WƆ NI WƆMLI AJƆ?

3. Mɛni hewɔ kɛ́ mɔ ko mli jɔ lɛ, no etsɔɔɔ akɛ ehiɛ waaa lɛ? (2 Timoteo 2:​24, 25)

3 Kɛ́ mɔ ko mli jɔ lɛ, no etsɔɔɔ akɛ ehiɛ waaa loo ehe waaa, ejaakɛ ja mɔ ko hiɛ wa dani ebaanyɛ edamɔ shihilɛ ko ni mli wa naa ni efeee nɔ ko ni esaaa. Mlijɔlɛ fata “yibii ni mumɔ lɛ woɔ lɛ” ahe. (Gal. 5:​22, 23) Yɛ Greek mli lɛ, kɛ́ akɛ wiemɔ ni akɛtsu nii yɛ Biblia lɛ mli ni atsɔɔ shishi akɛ “mlijɔlɛ” lɛ tsu nii lɛ, nɔ ni baa mɛi ajwɛŋmɔ mli ji, okpɔŋɔ ko ni hiɛ yɔɔ laŋlaŋ ni ajɔɔ ehe. Nakai okpɔŋɔ lɛ he wa lolo, shi akɛni atsɔse lɛ hewɔ lɛ, ehiɛ bɛ laŋlaŋ dɔŋŋ. Shi wɔ lɛ, jeee okpɔŋɔi ji wɔ. No hewɔ lɛ, mɛni baaye abua wɔ ni wɔmli ajɔ? Wɔnyɛŋ wɔfee enɛ yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔhewalɛ naa. No hewɔ lɛ, nɔ ni esa akɛ wɔfee ji, ni wɔsɔle wɔbi Nyɔŋmɔ ni edro wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, koni no aye abua wɔ ni wɔmli ajɔ. Mɛi babaoo efee nakai ni amɛná su nɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Odasefoi pii yɛ ni mɛi ewie nibii ni kulɛ ebaanyɛ ewo amɛmli la loo ehã amɛkɛ amɛ ataa saji anaa, shi amɛfeee nakai, ni enɛ ehã mɛi babaoo ebasumɔ Odasefoi asane waa. (Kanemɔ 2 Timoteo 2:​24, 25.) Mɛni baaye abua bo ni otsɔ mɔ ko ni mli jɔ?

4. Mɛɛ gbɛ nɔ Isak tsɔɔ akɛ emli jɔ? Ni mɛni wɔkaseɔ yɛ mli?

4 Saji pii yɛ Biblia lɛ mli ni hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ wɔmli jɔ lɛ, wɔnáa he sɛɛ. Ekome ji Isak sane lɛ. Be ni eyahi Filistibii akpokpaa ko ni atsɛɔ lɛ Gerar lɛ nɔ lɛ, Filistibii lɛ ahe tsɛ̃ lɛ, ni amɛtsĩmɔ nubui fɛɛ ni epapa tsuji lɛ etsa lɛ. Shi nɔ najiaŋ ni Isak kɛ amɛ baanɔ ni ebaahe nubui lɛ yɛ amɛdɛŋ lɛ, ekɛ eweku muu lɛ fɛɛ fã ni amɛyahi he kroko ni amɛtsa nubui hei. (1 Mo. 26:​12-18) Shi Filistibii lɛ yanina amɛ yɛ he ni amɛtee lɛ, ni amɛkɛɛ nui ni yɔɔ nakai nubui lɛ hu amli lɛ amɛnɔ. Kulɛ Isak baanyɛ ekɛ amɛ apele he, shi efeee nakai. (1 Mo. 26:​19-25) Mɛni hã ekɛ Filistibii nɛɛ ye yɛ mlijɔlɛ mli yɛ nibii ni amɛfee kɛwo emli la lɛ fɛɛ sɛɛ? Ekã shi faŋŋ akɛ, nɔ kome ni ye ebua lɛ ji, ekase nii kɛjɛ bɔ ni epapa Abraham tiu toiŋjɔlɛ sɛɛ kɛ bɔ ni emami Sara tsɔɔ akɛ ‘eyɛ kpoo ni ehe jɔ’ lɛ mli.—1 Pet. 3:​4-6; 1 Mo. 21:​22-34.

5. Gbaa niiashikpamɔ ko ni tsɔɔ akɛ fɔlɔi baanyɛ aye abua amɛbii ni amɛbatsɔmɔ mɛi ni mli jɔ.

5 Fɔlɔi, nyɛ hu nyɛbaanyɛ nyɛye nyɛbua nyɛbii lɛ ni amɛna akɛ, mlijɔlɛ ji su ko ni nɔ bɛ. Naa oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Maxence ni eye afii 17 lɛ niiashikpamɔ. Bei komɛi lɛ, ekɛ mɛi ni tsui shaa amɛ kpeɔ yɛ skul kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Efɔlɔi to amɛtsui shi ni amɛye amɛbua lɛ fiofio koni ebatsɔ mɔ ko ni mli jɔ. Amɛwie akɛ, “Amrɔ nɛɛ Maxence ebanu shishi akɛ, mɛi ni hiɛ waaa lɛ, kɛ́ mɔ ko fee nɔ ko ni ewo amɛmli la lɛ, amɛmli fuɔ loo amɛfeɔ basabasa. Shi mɛi ni hiɛ wa lɛ, amɛmɔɔ amɛtsui mli.” Miishɛɛ sane ji, Maxence ebatsɔ mɔ ko ni mli jɔ.

6. Mɛɛ gbɛ nɔ sɔlemɔ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni mli jɔ?

6 Kɛ́ mɔ ko wie nɔ ko fɔŋ yɛ Yehowa loo Biblia lɛ he loo nɔ kroko ni tamɔ nakai ni ewo wɔmli la lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee? Esa akɛ wɔbi Yehowa ni edro wɔ emumɔ lɛ kɛ hiɛshikamɔ koni wɔmɔ wɔtsui mli ni wɔkawie loo wɔfee nɔ ko ni esaaa. Ni kɛ́ sɛɛ mli lɛ wɔna akɛ bɔ ni wɔfee wɔnii wɔhã lɛ esaaa hu? Esa akɛ wɔsɔle ekoŋŋ yɛ sane lɛ he, ni wɔkwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔtsu shihilɛ lɛ he nii jogbaŋŋ be kroko kɛ́ wɔkɛkpe. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, Yehowa baadro wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ koni wɔnyɛ wɔye wɔhe nɔ ni wɔtsɔɔ akɛ wɔmli jɔ.

7. Kɛ́ wɔkase ŋmalɛi komɛi wɔwo wɔyitsoŋ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ amɛbaanyɛ amɛye amɛbua wɔ ni wɔkawie nɔ ko ni esaaa kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni woɔ mɔ mli la kpe? (Abɛi 15:​1, 18)

7 Ŋmalɛi pii yɛ Biblia lɛ mli ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkawie nɔ ko ni esaaa kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ko ni woɔ mɔ mli la lɛ kpe. Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkai ŋmalɛi nɛɛ. (Yoh. 14:26) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, shishitoo mlai pii yɛ Abɛi awolo lɛ mli ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkɛ naajɔlɛ awie. (Kanemɔ Abɛi 15:​1, 18.) Abɛi awolo nɛɛ nɔŋŋ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa akɛ, sɛɛnamɔ yɛ he akɛ wɔbaamɔ wɔtsui mli.—Abɛi 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

SƐƐYOOMƆ YEƆ EBUAA WƆ NI WƆFEƆ MƐI NI MLI JƆ

8. Kɛ́ mɔ ko bi wɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ dani wɔhã lɛ hetoo?

8 Kɛ́ wɔyoɔ nii asɛɛ lɛ, no hu baanyɛ aye abua wɔ ni wɔmli ajɔ. (Abɛi 19:11) Kɛ́ abi mɔ ko ni yoɔ nii asɛɛ lɛ ehemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ, eteee shi kɛkɛ ni ebaahã hetoo. Nɔ hewɔ lɛ ji akɛ, bei pii lɛ, kɛ́ mɛi bi wɔ sane lɛ, amɛtsɔɔɔ wɔ nɔ hewɔ ni amɛbiɔ. No hewɔ lɛ, kɛ́ abi mɔ ko ni yoɔ nii asɛɛ lɛ sane, ni eetao ehã hetoo lɛ, ehãa ehiɔ ejwɛŋmɔ mli akɛ, eleee nibii fɛɛ ni hɔ nakai sanebimɔ lɛ sɛɛ.—Abɛi 16:23.

9. Mɛɛ gbɛ nɔ bɔ ni Gideon kɛ Efraim hii lɛ ye ehã lɛ hãa wɔnaa akɛ eyoɔ nii asɛɛ ni emli jɔ?

9 Nɔ ko ni Gideon fee lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔnu sane nɛɛ shishi. Be ko lɛ, Efraim hii lɛ kɛ hiɛdɔɔ yabi lɛ nɔ hewɔ ni etsɛɛɛ amɛ mra mli be ni ekɛ Israelbii lɛ ahenyɛlɔi lɛ yaawu lɛ. Mɛni hewɔ amɛmli fu waa yɛ sane nɛɛ he lɛ? Ekolɛ amɛnu he akɛ Gideon eshwie amɛhiɛ ashi akɛni etsɛɛɛ amɛ mra lɛ hewɔ. Shi Gideon bɔ mɔdɛŋ eyoo nɔ hewɔ ni amɛmli efu lɛ, ni ekɛ naajɔlɛ hã amɛ hetoo. Mɛni jɛ mli kɛba? Biblia lɛ kɛɛ “amɛhe jɔ.”—Koj. 8:​1-3.

10. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔhã mɛi ni biɔ wɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ hetoo yɛ naajɔlɛ mli? (1 Petro 3:15)

10 Wɔ hu kɛ́ ekolɛ mɔ ko ni wɔkɛyaa nitsumɔ loo wɔkɛyaa skul lɛ bi wɔ nɔ hewɔ ni wɔhiɔ shi yɛ Biblia mli shishitoo mlai anaa lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee? (Kanemɔ 1 Petro 3:15.) Eyɛ mli akɛ esa akɛ wɔgbála nɔ ni wɔheɔ wɔyeɔ lɛ mli wɔtsɔɔ lɛ moŋ, shi esa akɛ wɔhã ena hu akɛ, wɔsusuɔ bɔ ni enuɔ he ehãa lɛ he. Bei pii lɛ, kɛ́ wɔna sane ni mɔ lɛ ebi lɛ akɛ nɔ ko ni baaye abua wɔ ni wɔle nɔ ni esusuɔ lɛ, no baaye abua wɔ, moŋ fe ni wɔbaana lɛ akɛ nɔ ko ni eetao ekɛtee naataamɔ shi. Fɛɛ mli lɛ, ekɔɔɔ he eko nɔ hewɔ ni mɔ lɛ bi wɔ sane lɛ, esa akɛ wɔkɛ lɛ awie yɛ naajɔlɛ mli. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no baanyɛ ahã esusu jwɛŋmɔ ni ehiɛ lɛ he ekoŋŋ ni ekolɛ etsake ejwɛŋmɔ. Kɛ́ mɔ lɛ kɛ wɔ wie bɔ ni esaaa loo ejɛ wɔ po lɛ, esa akɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔkɛ lɛ baawie yɛ naajɔlɛ mli.—Rom. 12:17.

Kɛ́ mɔ ko fɔ̃ wɔ nine kɛhã fɔmɔgbiyeli, ni klɛŋklɛŋ lɛ wɔsusu nɔ hewɔ ni ekolɛ efɔ̃ɔ wɔ nine lɛ he lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔle nɔ ni wɔbaawie (Kwɛmɔ kuku 11-12)

11-12. (a) Kɛ́ mɔ ko bi wɔ sane ko ni baanyɛ ekɛ naataamɔ aba lɛ, mɛni esa akɛ wɔsusu he dã? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.) (b) Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ bɔ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ sane ni mɔ ko ebi wɔ lɛ nɔ wɔkɛ lɛ agba Biblia lɛ he sane yɛ naajɔlɛ mli.

11 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko ni okɛtsuɔ nii lɛ bi bo nɔ hewɔ ni oyeee fɔmɔ gbi lɛ, obaanyɛ obi ohe akɛ: ‘Ani esusuɔ akɛ ekolɛ aŋmɛɛɛ wɔ gbɛ ni wɔná wɔhewɔŋ miishɛɛ hewɔ ni ebiɔ sane nɛɛ? Loo ani enuɔ he akɛ yiŋ ni mikpɛ lɛ baanyɛ afite ekomefeemɔ ni yɔɔ nitsumɔhe lɛ?’ Kɛ́ nakai lɛ, ekolɛ klɛŋklɛŋ lɛ, obaanyɛ ojie eyi yɛ bɔ ni esusuɔ bo kɛ nitsulɔi krokomɛi lɛ ahe lɛ he, ni ohã ele akɛ bo hu oosumɔ ni nyɛná miishɛɛ ni nyɛfee ekome. Enɛ baanyɛ agbele etsui naa ni ebo nɔ ni obaajɛ Biblia lɛ mli otsɔɔ lɛ yɛ fɔmɔgbiyeli he lɛ toi.

12 Wɔbaanyɛ wɔfee nɔ ko ni tamɔ nakai nɔŋŋ kɛ́ mɔ ko bi wɔ sane ko ni baanyɛ ekɛ naataamɔ aba. Ekolɛ mɔ ko ni okɛyaa skul lɛ baawie akɛ, esa akɛ Yehowa Odasefoi atsake susumɔ ni amɛhiɛ yɛ gaybii ahe. Ani eeenyɛ efee akɛ enuuu nɔ ni Yehowa Odasefoi heɔ amɛyeɔ yɛ hii kɛ hii loo yei kɛ yei ni kɛ amɛhe náa bɔlɛ lɛ he lɛ shishi jogbaŋŋ? Aloo ani eeenyɛ efee akɛ eyɛ naanyo ko loo wekunyo ko ni gay ni? Ani esusuɔ akɛ Yehowa Odasefoi nyɛɔ gaybii? Ekolɛ ehe baahia ni wɔhã ele akɛ, wɔsumɔɔ gbɔmɛi fɛɛ, ni wɔnuɔ shishi akɛ mɔ fɛɛ mɔ yɛ hegbɛ ni ehiɔ shi bɔ ni esumɔɔ. b (1 Pet. 2:17) No sɛɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔhã ele nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ, kɛ bɔ ni kɛ́ wɔnyiɛ nɔ ni ekɛɔ lɛ sɛɛ lɛ, wɔbaaná he sɛɛ wɔhã.

13. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔye wɔbua mɔ ko ni susuɔ akɛ jwɛŋmɔ bɛ mli akɛ abaahe aye akɛ Nyɔŋmɔ yɛ lɛ?

13 Kɛ́ mɔ ko kɛ wɔ kpãaa gbee yɛ wɔhemɔkɛyeli ko he lɛ, esaaa akɛ wɔmuɔ sane naa akɛ wɔle nɔ ni eheɔ eyeɔ jogbaŋŋ. (Tito 3:2) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ mɔ ko ni wɔkɛyaa skul lɛ baakɛɛ akɛ jwɛŋmɔ bɛ mli akɛ wɔbaahe wɔye akɛ Nyɔŋmɔ yɛ. Ani esa akɛ enɛ ahã wɔnu he akɛ, mɔ lɛ heɔ sutsakemɔ tsɔɔmɔ lɛ eyeɔ ni ele ehe nii babaoo? Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekolɛ nibii ni enu yɛ he lɛ kɛkɛ ni ewieɔ lɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔbaabɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaahã ena akɛ sutsakemɔ tsɔɔmɔ lɛ ejaaa lɛ, ekolɛ wɔbaanyɛ wɔkwɛ gbɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔshi nɔ ko wɔhã wɔskulnyo lɛ ni baaye abua lɛ ni esusu nii ahe jogbaŋŋ. Ekolɛ wɔbaanyɛ wɔgbala ejwɛŋmɔ kɛya saji ni kɔɔ adebɔɔ he ni yɔɔ jw.org lɛ nɔ lɛ. Ekolɛ sɛɛ mli lɛ, ebaasumɔ ni wɔkɛ lɛ agba saji loo vidioi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ eko he sane. Kɛ́ wɔtsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ wɔjie bulɛ kpo wɔtsɔɔ amɛ lɛ, no baaye abua amɛ ni amɛbaasumɔ akɛ amɛkase nibii pii yɛ Biblia lɛ mli.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ Niall kɛ wɛbsaiti lɛ tsu nii kɛye ebua eklasnyo ko ni susuɔ akɛ nibii ni Yehowa Odasefoi heɔ amɛyeɔ lɛ ejaaa lɛ?

14 Nyɛmi nuu oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Niall lɛ kɛ wɛbsaiti lɛ tsu nii kɛye ebua eklasnyo ko ni susuɔ akɛ nibii ni Yehowa Odasefoi heɔ amɛyeɔ lɛ ejaaa lɛ. Ewie akɛ: “Miklasnyo lɛ eko fɔɔ mi kɛɛmɔ akɛ, miheɔ wolo ni adesãi sɔŋŋ yɔɔ mli lɛ miyeɔ, ni no hewɔ miheee anɔkwa saji ni awie he yɛ jeŋ shikpamɔ mli lɛ miyeee lɛ.” Niall klasnyo lɛ eŋmɛɛɛ lɛ gbɛ ni egbála nibii amli etsɔɔ lɛ. No hewɔ lɛ Niall gbala ejwɛŋmɔ kɛtee jw.org lɛ fã ni ji, “Jeŋ Shikpamɔ Kɛ Biblia Lɛ” nɔ. Sɛɛ mli lɛ, Niall yɔse akɛ eklasnyo lɛ eyakane saji ni yɔɔ jw.org lɛ fã nɛɛ nɔ lɛ, ni enɛ hewɔ lɛ, Niall nyɛ etsɔɔ lɛ bɔ ni fee ni nibii ni yɔɔ wala mli lɛ ba. Ekolɛ bo hu obaanyɛ otsɔ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ nɔ oye obua mɔ ko.

FƆLƆI, NYƐYEA NYƐBUAA NYƐBII LƐ NI AMƐSAA AMƐHE AMƐTO

15. Mɛɛ gbɛ nɔ fɔlɔi baanyɛ aye abua amɛbii lɛ ni amɛjɛ mlijɔlɛ mli amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ amɛskulbii ni biɔ amɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ he saji lɛ?

15 Fɔlɔi baanyɛ aye abua amɛbii lɛ koni amɛle bɔ ni amɛbaafee amɛjɛ mlijɔlɛ mli amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ mɛi ni biɔ amɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ he saji lɛ. (Yak. 3:13) Nɔ ni fɔlɔi komɛi feɔ ji, amɛsusuɔ enɛɛmɛi ahe yɛ amɛweku jamɔ lɛ mli. Amɛsusuɔ saji ni ekolɛ abaanyɛ abi amɛbii lɛ yɛ skul lɛ ahe, ni amɛtsɔɔ nɔkwɛmɔnii srɔtoi anɔ amɛtsɔɔ amɛbii lɛ bɔ ni amɛbaafee amɛhã saji ni tamɔ nakai lɛ ahetoo. Agbɛnɛ hu, amɛtsɔɔ amɛbii lɛ bɔ ni amɛbaafee amɛjɛ mlijɔlɛ kɛ bulɛ mli amɛkɛ mɛi ni biɔ amɛ saji lɛ awie.—Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “ Okɛ Oweku Lɛ Asusu Bɔ Ni Nyɛbaahã Sanebimɔi Komɛi Ahetoo Lɛ He.”

16-17. Kɛ́ fɔlɔi kɛ amɛbii susu saji ni abaanyɛ abi amɛ yɛ skul lɛ ahe ni amɛfee he nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaanyɛ eye ebua amɛbii lɛ?

16 Saji ni tamɔ nɛkɛ ni asusuɔ he akɛ weku lɛ baanyɛ aye abua oblahii kɛ oblayei ni amɛna nɔ hewɔ ni amɛheɔ nɔ ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ amɛyeɔ, ni agbɛnɛ hu, amɛnyɛ amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi. Yɛ jw.org lɛ fã ni ji “Oblahii Kɛ Oblayei” lɛ, ayɛ nifeemɔ woji srɔtoi kɛ saji ni kɔɔ oblahii kɛ oblayei ahe ni hiɛ yitso akɛ, “Saji Ni Oblahii Kɛ Oblayei Biɔ” ni baanyɛ aye abua amɛ ni amɛna akɛ, nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ ja, ni agbɛnɛ hu, amɛnyɛ amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ mɛi yɛ gbɛ ni waaa nɔ. Kɛ́ wekui fee ekome kɛsusu saji nɛɛ ahe lɛ, ebaaye ebua amɛ fɛɛ koni amɛna bɔ ni amɛbaafee amɛjɛ mlijɔlɛ kɛ bulɛ mli amɛgbála amɛhemɔkɛyeli lɛ mli amɛtsɔɔ mɛi.

17 Naa bɔ ni saji ni asusuɔ he yɛ weku jamɔ lɛ mli lɛ ye ebua oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Matthew lɛ. Kɛ́ amɛmiifee weku jamɔ lɛ, bei pii lɛ, efɔlɔi kɛ lɛ feɔ ekome kɛtaoɔ saji ni abaanyɛ abi lɛ yɛ skul, ni amɛsusuɔ he. Ewie akɛ: “Wɔsusuɔ saji srɔtoi ni abaanyɛ abi mi yɛ skul lɛ ahe, ni wɔtaoɔ nii amli kɛnaa gbɛ ni hi fe fɛɛ ni manyɛ matsɔ nɔ mahã hetoo, ni wɔfeɔ he nɔkwɛmɔnɔ. Kɛ́ minu nɔ hewɔ ni miheɔ nɔ ko miyeɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, ehãaa mashe gbeyei, ni efeɔ mlɛo ehãa mi akɛ majɛ mlijɔlɛ mli magbála mli matsɔɔ mɔ ko.”

18. Mɛɛ sɛɛnamɔ yɔɔ ŋaawoo ni yɔɔ Kolosebii 4:6 lɛ he?

18 Jeee mɔ fɛɛ mɔ kɛ́ wɔgbála wɔhemɔkɛyeli lɛ mli faŋŋ wɔtsɔɔ lɛ lɛ, ekɛ wɔ baakpã gbee. Shi kɛ́ wɔjɛ mlijɔlɛ kɛ bulɛ mli wɔkɛ mɛi wie lɛ, eyeɔ ebuaa waa. (Kanemɔ Kolosebii 4:6.) Kɛ́ wɔmiigbála wɔhemɔkɛyeli lɛ mli wɔmiitsɔɔ mɔ ko lɛ, etamɔ ni wɔmiifɔ̃ bɔɔlu wɔmiihã lɛ. Wɔbaanyɛ wɔfɔ̃ lɛ blɛoo loo wɔfɔ̃ lɛ waa. Kɛ́ wɔfɔ̃ lɛ blɛoo lɛ, ewaaa akɛ mɔ ni wɔfɔ̃ɔ wɔhãa lɛ baanyɛ amɔ ni etsa shwɛmɔ lɛ nɔ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔjɛ bulɛ kɛ mlijɔlɛ mli wɔgbála wɔhemɔkɛyeli lɛ mli wɔtsɔɔ mɛi lɛ, ewaaa akɛ amɛbaasumɔ ni amɛbo wɔ toi ni wɔkɛ amɛ atsa sanegbaa lɛ nɔ. Shi kɛ́ mɔ ko miitao ekɛ wɔ ataa saji anaa, loo eye wɔhe fɛo yɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔfo sanegbaa lɛ sɛɛ. (Abɛi 26:4) Shi jeee be fɛɛ be mɛi baafee nakai; bei pii lɛ, mɛi boɔ wɔ toi.

19. Kɛ́ mɛi bi wɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔmli ajɔ ni wɔjɛ naajɔlɛ mli wɔhã amɛ hetoo lɛ?

19 Nikasemɔ nɛɛ ehã wɔna akɛ, kɛ́ wɔmli jɔ lɛ, wɔnáa he sɛɛ waa. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko bi bo sane ko ni baanyɛ ekɛ béi aba, loo ewie eshi bo yɛ ohemɔkɛyeli lɛ hewɔ lɛ, sɔlemɔ ohã Yehowa ni eye ebua bo ni ofee onii bɔ ni baahã ana akɛ omli jɔ. Kaimɔ akɛ kɛ́ omli jɔ lɛ, ehãŋ okɛ mɛi ataa saji anaa yɛ saji ni amɛkɛ bo kpãaa gbee yɛ he lɛ ahe. Agbɛnɛ hu, kɛ́ omli jɔ ni owie kɛ naajɔlɛ lɛ, no baanyɛ atsirɛ mɛi ni amɛtsake susumɔ ni amɛhiɛ yɛ Odasefoi kɛ nibii ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ ahe. Be fɛɛ be lɛ, ‘saamɔ ohe oto’ koni oná hetoo ohã mɔ fɛɛ mɔ ni biɔ bo ohemɔkɛyeli lɛ he sane lɛ. Shi ‘okɛ mlijɔlɛ kɛ bulɛ ni mli kwɔ afee nakai.’ (1 Pet. 3:15) Hã ehi ojwɛŋmɔ mli daa akɛ, mɔ ni mli jɔ lɛ, ehe wa!

LALA 88 Hã Male Ogbɛi Lɛ

a Nikasemɔ nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔna bɔ ni wɔbaafee wɔjɛ mlijɔlɛ mli wɔgbála wɔhemɔkɛyeli lɛ mli wɔtsɔɔ mɛi kɛ́ amɛje gbɛ amɛbi wɔ sane ni amɛkɛwo wɔmli la loo amɛkɛ wɔ ataa sane naa.

b Kɛ́ ootao ole nibii krokomɛi ni baaye abua bo ni ogbála sane nɛɛ mli lɛ, kwɛmɔ sane ni yitso “Mɛni Biblia Lɛ Kɛɔ Yɛ Bɔlɛnamɔ Nifeemɔi Ni Yaa Nɔ Yɛ Nuu Kɛ Nuu Teŋ Kɛ Yoo Kɛ Yoo Teŋ Lɛ He?” ni yɔɔ jw.org lɛ nɔ lɛ.

c Obaanyɛ ona enɛ he saji krokomɛi yɛ jw.org lɛ nɔ saji ni yitso ji, “Saji Ni Oblahii Kɛ Oblayei Biɔ” kɛ “Saji Ni Kɔɔ Yehowa Odasefoi Ahe Ni Mɛi Fɔɔ Bimɔ” lɛ amli.