Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yehowa Ji Mibobaahe kɛ Mihewalɛ

Yehowa Ji Mibobaahe kɛ Mihewalɛ

Wala Shihilɛ He Sane

Yehowa Ji Mibobaahe kɛ Mihewalɛ

TAAKƐ MARCEL FILTEAU GBA

“Kɛ okɛ lɛ bote gbalashihilɛ mli lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, abaawo bo tsuŋ.” Nakai ji bɔ ni mɛi kɛɛ yoo ni mitoɔ gbɛjianɔ akɛ mikɛ lɛ baabote gbalashihilɛ mli lɛ. Ha matsɔɔ nɔ hewɔ ni amɛkɛɛ nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ lɛ mli.

BENI afɔ́ mi yɛ afi 1927 lɛ, no mli lɛ Canada maŋ Quebec ji he ni Katolik jamɔ ehe shi waa yɛ. Aaafee afii ejwɛ sɛɛ lɛ, Cécile Dufour ni ji Yehowa Odasefonyo be-fɛɛ sɔɔlɔ ko bɔi wɔshia baa yɛ Montreal maŋtiase lɛ mli. Enɛ hewɔ lɛ, bei pii lɛ wɔkutsoŋbii lɛ woɔ ehe gbeyei. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɔ lɛ ni afee lɛ niseniianii shii abɔ yɛ Biblia mli shɛɛ sane ni eshiɛɔ lɛ hewɔ. No hewɔ lɛ etsɛɛɛ ni wɔkase bɔ ni Yesu wiemɔi lɛ ji anɔkwale ha, nɔ ni kɛɛ: “Migbɛi lɛ hewɔ lɛ jeŋmaji fɛɛ aaanyɛ̃ nyɛ.”—Mateo 24:9.

No mli lɛ, mɛi babaoo buɔ akɛ nilee bɛ mli akɛ weku ni amɛsɛɛ jɛ French kɛ Canada lɛ aaashi amɛ Katolik jamɔ lɛ. Eyɛ mli akɛ mifɔlɔi ebatsɔɔɔ Odasefoi ni abaptisi amɛ moŋ, shi etsɛɛɛ ni amɛmu sane naa akɛ Katolik Sɔlemɔ lɛ kɛ Biblia lɛ kpãaa gbee. No hewɔ lɛ amɛwo amɛbii kpaanyɔ lɛ hewalɛ koni amɛkane wolo ni Odasefoi lɛ kalaa lɛ, ni amɛfĩ wɔteaŋ mɛi ni fĩ shi shiŋŋ lɛ asɛɛ yɛ Biblia mli anɔkwale lɛ ni wɔkaseɔ lɛ hewɔ.

Shi ni Afĩɔ yɛ Bei ni Mli Wawai Amli

Yɛ afi 1942, beni miyaa skul lolo lɛ, mibɔi Biblia lɛ kasemɔ he miishɛɛ namɔ waa diɛŋtsɛ. No mli lɛ agu Yehowa Odasefoi anitsumɔ lɛ yɛ Canada, ejaakɛ amɛnyiɛ mra be mli Kristofoi lɛ anɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ ni amɛkɛ amɛhe wooo tai ni maji lɛ wuɔ lɛ amli. (Yesaia 2:4; Mateo 26:52) Akɛ minyɛmi nuu onukpa Roland yawo gboklɛfoi ni tsuɔ nii dɛŋdɛŋ lɛ atsuŋwoohe ko, ejaakɛ esumɔɔɔ ni ekɛ ehe woɔ jeŋ ta ni awuɔ yɛ nakai beaŋ lɛ mli.

Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, Ataa ha mi French wolo ko ni wieɔ piŋmɔi ni akɛbaa Germany Odasefoi lɛ anɔ yɛ sɛɛfimɔ ni amɛsumɔɔɔ ni amɛkɛhaa asraafoi atawuu nifeemɔi ni Adolph Hitler kɛtsuɔ nii lɛ hewɔ. * Awo mi hewalɛ koni mi hu mafee minii ni kɛ emuuyeli mlihiɛmɔ he nɔkwɛmɔnii ni ekãafeemɔ yɔɔ mli nɛɛ baakpã gbee, ni mibɔi Yehowa Odasefoi akpeei ni afeɔ yɛ mɔ ko shia mli lɛ yaa. Etsɛɛɛ ni afɔ̃ nine atsɛ́ mi akɛ mikɛ mihe awo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Mikpɛlɛ ninefɔ̃ɔ lɛ nɔ ni mile ojogbaŋŋ diɛŋtsɛ akɛ abaanyɛ amɔ mi ni awo mi tsuŋ.

Beni misɔle ni mibi ekãa sɛɛ lɛ, mitswa miklɛŋklɛŋ shinaa lɛ. Oblayoo ko ni mli jɔ bahere nɔ, ni beni mitsɔɔ lɛ mɔ ni mi ji sɛɛ lɛ, mikane wiemɔi ni yɔɔ 2 Timoteo 3:16 lɛ mitsɔɔ lɛ, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛŋ lɛ ehi.”

Mibi akɛ: “Ani obaasumɔ ni okase Biblia lɛ he nii babaoo?”

Oblayoo lɛ ha hetoo akɛ: “Hɛɛ.”

No hewɔ lɛ mikɛɛ lɛ akɛ mikɛ minaanyo ko ni le Biblia lɛ mli fe mi baaba, ni mifee nakai enɔ otsi lɛ. Yɛ nakai klɛŋklɛŋ niiashikpamɔ lɛ sɛɛ lɛ, miná nɔmimaa babaoo, ni miná mile akɛ jeee wɔ diɛŋtsɛ wɔ hewalɛ naa wɔtsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Taakɛ bɔfo Paulo kɛɛ lɛ, wɔfeɔ nakai yɛ Yehowa yelikɛbuamɔ naa. Lɛɛlɛŋ, ehe miihia ni wɔyɔse akɛ “hewalɛ ní fá kɛteke nɔ [lɛ ji] Nyɔŋmɔ nɔ̃ ni jeee wɔnɔ̃.”—2 Korintobii 4:7.

No sɛɛ lɛ, shiɛmɔ nitsumɔ lɛ batsɔ̃ mishihilɛ mli nɔ ko ni mitsuɔ daa ni nakai nɔŋŋ mɔmɔ ni amɔ mi kɛ tsuŋ ni awo mi lɛ hu fee. Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ akɛɛ yoo ni mikɛ lɛ baahi shi lɛ akɛ, “Kɛ okɛ lɛ bote gbalashihilɛ mli lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, abaawo bo tsuŋ”! Ni kɛlɛ, niiashikpamɔi ni tamɔ nɛkɛ jeee nɔ ni mli wa tsɔ̃. Bei pii lɛ, kɛ́ wɔhi tsuŋ nyɔɔŋ lɛ, naanyo Odasefonyo ko bawoɔ shika ni abiɔ koni ajie wɔ kɛjɛ tsuŋ.

Yiŋkpɛi ni He Hiaa

Yɛ April 1943 lɛ, mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa ni mikɛ nu mli baptisimɔ fee he okadi. Kɛkɛ ni yɛ August 1944 lɛ, mitee miklɛŋklɛŋ kpee wulu yɛ Buffalo, New York yɛ U.S.A. yɛ Canada husu lɛ naa. Mɛi 25,000 ji mɛi ni ba, ni wiemɔ he gbɛjianɔtoo lɛ kanya suɔmɔ ni miyɔɔ akɛ matsɔ gbɛgbalɔ, taakɛ atsɛ́ɔ Yehowa Odasefoi be-fɛɛ sɔɔlɔi lɛ. Akɛ hegbɛ lɛ ha Yehowa Odasefoi ni yɔɔ Canada lɛ koni amɛtsu nii ekoŋŋ yɛ May 1945, ni mije gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ nyɔŋ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.

Shi kɛlɛ, be mli ni shiɛmɔ nitsumɔ ni mikɛ mihe woɔ mli lɛ yaa hiɛ lɛ, belɛ nakai nɔŋŋ amɔɔ mi kɛyawoɔ tsuŋ shii abɔ ji no. Be ko lɛ akɛ mi kɛ Mike Miller ni ji Yehowa tsulɔ anɔkwafo ni kɛ be kakadaŋŋ esɔmɔ lɛ wo tsuŋ. No mli lɛ sɛmɛnti nɔ wɔtaraa ni wɔgbaa sane. Wɔ mumɔŋ sanegbaa ni tswaa mɔ emaa shi lɛ wo mi hewalɛ waa diɛŋtsɛ. Shi no sɛɛ lɛ, sanebimɔ lɛ ba mijwɛŋmɔŋ, ni no ji, ‘Ni kɛ́ béi eba wɔteŋ ni wɔkɛ wɔhe ewieee hu?’ Be ni mikɛ nɛkɛ suɔmɔ nyɛmi nuu nɛɛ ye yɛ tsuŋwoo mli lɛ tsɔɔ mi nibii ni hi jogbaŋŋ fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome yɛ mishihilɛ mli—wɔnyɛmimɛi lɛ ahe miihia wɔ, ni yɛ no hewɔ lɛ esa akɛ wɔkɛ wɔhe eshai akekee wɔhe ni wɔjie mlihilɛ kpo wɔtsɔɔ wɔhe. Kɛ jeee nakai lɛ, nɔ ni bɔfo Paulo ŋma lɛ baaba mli akɛ: “Kɛ́ nyɛkɔ̃mɔkɔ̃mɔɔ nyɛhe ni nyɛyeyeɔ nyɛhe lɛ, nyɛkakwɛa ní nyɛfitea nyɛhe!”—Galatabii 5:15.

Yɛ September 1945 lɛ, afɔ̃ nine atsɛ́ mi koni mibasɔmɔ yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Toronto yɛ Canada, he ni wɔtsɛ́ɔ jɛmɛ akɛ Betel lɛ. Mumɔŋ wiemɔ he gbɛjianɔ ni ato yɛ jɛmɛ lɛ tswaa mɔ emaa shi ni ewoɔ mɔ hemɔkɛyeli hewalɛ waa diɛŋtsɛ. Yɛ afi ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, akɛ nitsumɔ ha mi koni matsu nii yɛ Betel ŋmɔ lɛ mli, nɔ ni kɛ nitsumɔhe nine lɛ kooyigbɛ lɛ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 40 lɛ. Beni mi kɛ Anne Wolynec ni edako lɛ halaa alugutuguŋi lɛ, jeee ehefɛo lɛ pɛ miyɔse, shi suɔmɔ kɛ ekãa ni eyɔɔ kɛha Yehowa lɛ hu. Wɔbaná suɔmɔ wɔha wɔhe, ni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ January 1947.

Yɛ afii enyɔ kɛ fã ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, wɔkɛ wɔhe wo gbɛgbamɔ lɛ mli yɛ London, Ontario, ni yɛ no sɛɛ lɛ, wɔkɛ wɔhe wo mli yɛ Cape Breton Island, he ni wɔye wɔbua ni akɛto asafo ko lɛ. Kɛkɛ ni yɛ afi 1949 lɛ, afɔ̃ nine atsɛ́ wɔ akɛ wɔya Buu Mɔɔ Biblia Gilead Skul klas ni ji 14 lɛ, he ni atsɔse wɔ ni wɔbatsɔmɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ.

Maŋsɛɛ Sanekpakpa Shiɛmɔ Nitsumɔ yɛ Quebec

Akɛ nitsumɔ wo Canadabii ni gbe Gilead skul lɛ naa kɛtsɔ hiɛ lɛ adɛŋ koni amɛje shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ Quebec. Yɛ afi 1950 lɛ, wɔ kɛ mɛi krokomɛi 25 ni jɛ mɛi ni wɔkɛ amɛ tee klas ni ji 14 lɛ ateŋ lɛ yafata amɛhe. Bɔ ni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ tee hiɛ waa lɛ kɛ yiwaa ni naa wa ba wɔnɔ, ni basabasafeelɔi hu tutua wɔ, ni mɛi ni kanya enɛ ji Roma Katolik Sɔlemɔ lɛ hiɛnyiɛlɔi lɛ.

Beni wɔyashɛ klɛŋklɛŋ maŋ ni ji Rouyn maŋtiase kɛha wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ gbii enyɔ sɛɛ lɛ, amɔ Anne ni akɛ lɛ wo polisifoi akar ko sɛɛ. Enɛ ji klɛŋklɛŋ niiashikpamɔ ni ená, akɛni ejɛ akrowa bibioo ko yɛ Manitoba maŋ lɛ mli yɛ Canada, he ni efɔɔɔ polisifonyo namɔ yɛ lɛ hewɔ. Taakɛ eji lɛ, etsui fã ni ekai wiemɔi nɛɛ ni ji, “Kɛ okɛ lɛ bote gbalashihilɛ mli lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, abaawo bo tsuŋ” lɛ. Shi kɛlɛ, dani polisifoi lɛ aaafã kar lɛ, amɛna mi hu ni amɛkɛ mi wo kar lɛ mli kɛfata Anne he. Ejaje akɛ: “Kwɛ bɔ ni eŋɔɔ minaa akɛ mina bo!” Ni kɛlɛ, naakpɛɛ sane ji akɛ efee dioo, ni ekɛɛ akɛ: “Ojogbaŋŋ, nakai nɔŋŋ ba bɔfoi lɛ anɔ yɛ Yesu he shiɛmɔ lɛ hewɔ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 4:1-3; 5:17, 18) Sɛɛ mli yɛ nakai gbi lɛ nɔ nɔŋŋ lɛ, awo shika ni abiɔ lɛ ni ajie wɔ kɛjɛ tsuŋ.

Yɛ nɔ ni ba lɛ sɛɛ afi kome sɛɛ, beni mikɛ mihe miiwo shia kɛ shia nitsumɔ lɛ mli yɛ Montreal he ni aha wɔ nitsumɔ hee yɛ lɛ, minu ni aafee hoo yɛ gbɛ lɛ nɔ, ni mina basabasafeelɔi ni mli ewo la ni miifɔfɔi tɛi. Beni mitee koni miyaye mabua Anne kɛ mɔ ni fata ehe lɛ, polisifoi bapue yɛ jɛmɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni polisifoi lɛ aaamɔmɔ basabasafeelɔi lɛ, amɛmɔ Anne kɛ mɔ ni fata ehe lɛ! Beni amɛyɔɔ tsuŋwoohe lɛ, Anne kai Odasefonyo hee lɛ akɛ amɛmiina anɔkwale ni Yesu wiemɔi lɛ ji lɛ mlibaa, nɔ ni kɛɛ akɛ: “Mɛi fɛɛ aaanyɛ̃ nyɛ yɛ migbɛi lɛ hewɔ.”—Mateo 10:22.

Yɛ be ko mli lɛ, no mli lɛ eshwɛ fioo ni abaaye naafolɔmɔi aaashɛ 1,700 ni akɛshi Yehowa Odasefoi lɛ he sane yɛ Quebec. Bei pii lɛ, afolɔɔ wɔnaa akɛ wɔmiijara woji ni teɔ shi ewoɔ nɔyeli aloo wɔmiijara woji yɛ be mli ni wɔbɛ gbɛŋmɛɛ wolo. Enɛ hewɔ lɛ, Buu Mɔɔ Asafo lɛ Mla Nitsumɔhe lɛ kɛ Quebec nɔyeli lɛ ye sane. Beni akɛ afii babaoo ewu ta yɛ mla naa lɛ, Yehowa ha wɔná kunimyelii wuji enyɔ yɛ Canada Saneyelihe Wulu Fe Fɛɛ lɛ hiɛ. Yɛ December 1950 lɛ, ajie naafolɔmɔ ni tsɔɔ akɛ wɔwoji lɛ teɔ shi ewoɔ nɔyeli lɛ kɛje jɛi, ni yɛ October 1953 lɛ, afĩ hegbɛ ni wɔyɔɔ lɛ sɛɛ akɛ wɔbaanyɛ wɔjara Biblia he woji yɛ be mli ni wɔhiɛɛɛ gbɛŋmɛɛ wolo. Kɛtsɔ enɛ nɔ lɛ wɔna yɛ faŋŋ mli lɛɛlɛŋ akɛ Yehowa ji “wɔbobaahe kɛ wɔhewalɛ, wɔbuamɔ ni wa ni wɔnáa yɛ fĩmɔi amli.”—Lala 46:2.

Nɔ ni sa kadimɔ ji akɛ, Odasefoi ni yɔɔ Quebec lɛ ayi efa kɛjɛ 356 yɛ afi 1945 beni mibɔi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ kɛbashɛ nɔ ni fá fe 24,000 ŋmɛnɛ! Lɛɛlɛŋ, efee taakɛ Biblia gbalɛ lɛ gba efɔ̃ shi lɛ pɛpɛɛpɛ, nɔ ni kɛɛ akɛ: “Tawuu nii ní asɔ̃ɔ ashiɔo lɛ eko eko nyɛŋ nɔ ko afee, ni lilɛi fɛɛ lilɛi ní aaate shi ní ekɛo akojo lɛ, ooobu lɛ fɔ́.”—Yesaia 54:17.

Nii ni Wɔtsu yɛ France

Yɛ September 1959 lɛ, afɔ̃ nine atsɛ́ mi kɛ Anne koni wɔyasɔmɔ yɛ Betel yɛ Paris, France, he ni akɛ nitsumɔ wo midɛŋ koni mikwɛ woji akalamɔ nitsumɔ lɛ nɔ lɛ. Dani wɔɔbashɛ shi yɛ January 1960 lɛ, no mli lɛ jarayeli nitsumɔ ko ji mɛi ni kalaa woji lɛ. Akɛni no mli lɛ, agu Buu-Mɔɔ lɛ yɛ France hewɔ lɛ, wɔkala woji tɛtrɛbii lɛ daa nyɔŋ nɔ tamɔ wolo bibioo ni hiɛ baafai 64. Atsɛ́ɔ wolo bibioo lɛ akɛ The Interior Bulletin of Jehovah’s Witnesses (Yehowa Odasefoi Ateemɔŋ Adafitswaa Wolo), ni saji ni abaakase yɛ asafoi lɛ amli yɛ nyɔŋ lɛ mli lɛ yɛ mli. Mɛi abɔ ni kɛ amɛhe woɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ France kɛjɛ afi 1960 kɛyashi afi 1967 lɛ tee hiɛ kɛjɛ 15,439 kɛtee 26,250.

Yɛ naagbee lɛ, asaa aha maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi babaoo nitsumɔ yɛ hei krokomɛi, mɛi komɛi tee Afrika maji ni awieɔ French yɛ mli lɛ amli ni mɛi krokomɛi ku amɛsɛɛ kɛtee Quebec. Akɛni Anne he miiye ni ehe miihia ni afee lɛ opireshɛn hewɔ lɛ, wɔku wɔ sɛɛ kɛtee Quebec. Beni akɛ afii etɛ etsu Anne hela lɛ he nii sɛɛ lɛ, ená hewalɛ ekoŋŋ. No sɛɛ lɛ aha miyatsu nii akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ, ni miyasaraa asafoi srɔtoi daa otsi koni mawo amɛ hewalɛ yɛ mumɔŋ.

Maŋsɛɛ Sanekpakpa Shiɛmɔ Nitsumɔ ni Atsu yɛ Afrika

Afii fioo komɛi asɛɛ yɛ afi 1981 lɛ, wɔná miishɛɛ akɛ aaaha wɔ maŋ kroko ni ji Zaire ní amrɔ nɛɛ, atsɛ́ɔ jɛmɛ akɛ Democratic Republic of Congo lɛ koni wɔyatsu nii yɛ jɛmɛ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi. Gbɔmɛi lɛ miiye ohia ni amɛna amanehului babaoo. Beni wɔyashɛ lɛ, no mli lɛ Odasefoi 25,753 yɔɔ jɛmɛ, shi ŋmɛnɛ nakai yibɔ lɛ etee hiɛ fe 113,000, ni mɛi 446,362 tee Kristo Gbele lɛ Kaimɔ lɛ yɛ afi 1999!

Yɛ afi 1984 lɛ, wɔná shikpɔŋ ni dalɛ shɛɔ hɛktai 200 ni wɔkɛbaama nitsumɔhe nine hee. Kɛkɛ ni yɛ December 1985 lɛ, afee majimaji ateŋ kpee yɛ Kinshasa maŋtiase lɛ mli, ni gbɔi ni jɛ je lɛŋ hei srɔtoi babaoo amɛba lɛ ayibɔ ji 32,000. No sɛɛ lɛ, osɔfoi lɛ ha akɛ shitee-kɛ-woo ba wɔnitsumɔ lɛ nɔ yɛ Zaire. Yɛ March 12, 1986 lɛ, akɛ wolo ni aŋma ni jajeɔ akɛ Yehowa Odasefoi asafo lɛ teɔ shi ewoɔ Zaire maŋ mla lɛ ha nyɛmimɛi hii ni akɛ gbɛnaa nii ewo amɛdɛŋ lɛ. Nakai beaŋ maŋ lɛ hiɛnyiɛlɔ ni ji Mobutu Sese Seko ni gbo nyɛsɛɛ nɛɛ ji mɔ ni kɛ ewaonaa gbɛi wo wɔnitsumɔ fɛɛ ni agu lɛ shishi.

Yɛ nakai nifeemɔi ni ba trukaa lɛ hewɔ lɛ, ehe bahia ni wɔkɛ Biblia mli ŋaawoo lɛ atsu nii, nɔ ni kɛɛ: “Hiɛtɛ̃lɔ naa efɔŋ ní baa, ni eteeɔ ehe; shi mɛi ni náko jwɛŋmɔ lɛ batsɔɔ he kɛhoɔ, ni amɛnaa nɔ̃.” (Abɛi 22:3) Wɔkwɛ bɔ ni wɔɔfee wɔná woji, inki, nɔ ni akɛwoɔ mfonirishamɔ tsɔne mli, nibii fɛtɛfɛtɛi ni akɛ mfonirii woɔ nɔ, kɛ tsofai kɛjɛ maŋsɛɛ koni akɛkala wɔwoji lɛ yɛ Kinshasa. Wɔto wɔ diɛŋtsɛ wɔwoji amajemɔ he gbɛjianɔ hu. Beni wɔto gbɛjianɔ be ko lɛ, gbɛjianɔ ni wɔto lɛ tsu nii jogbaŋŋ fe nɔyeli lɛ woji amajemɔ he gbɛjianɔtoo lɛ!

Amɔmɔ Odasefoi akpei abɔ, ni apiŋ amɛteaŋ mɛi babaoo waa diɛŋtsɛ. Ni kɛlɛ, kɛ́ wɔjie mɛi fioo pɛ kɛjɛ mli lɛ, mɛi ni eshwɛ lɛ damɔ niseniianii ni tamɔ nɛkɛ naa ni amɛtee nɔ amɛhiɛ amɛnɔkwayeli lɛ mli. Amɔ mi hu ni mina shihilɛi gbohii ni nyɛmimɛi lɛ tsɔ mli yɛ tsuŋwoohei lɛ. Yɛ bei babaoo mli lɛ teemɔŋ polisifoi lɛ kɛ nɔyelɔi lɛ nyɛɔ wɔnɔ yɛ he fɛɛ he, shi Yehowa gbeleɔ gbɛ ehaa wɔ be fɛɛ be koni wɔje mli.—2 Korintobii 4:8.

Wɔkɛ woji adekai ni woji yɔɔ mli aaafee 3,000 lɛ étee yɛ nuu ko ni ji jarayelɔ lɛ nitoohe lɛ. Shi kɛlɛ, yɛ naagbee lɛ, enitsulɔi lɛ ateŋ mɔ kome yakɛɛ teemɔŋ polisifoi lɛ, ni amɛmɔ nuu jarayelɔ lɛ. Beni amɛyaa tsuŋwoohe lɛ, trukaa ni amɛna mi yɛ mikar lɛ mli. Nuu jarayelɔ lɛ kɛɛ amɛ akɛ mi ji mɔ ni kɛ lɛ to gbɛjianɔ koni akɛ woji lɛ ato lɛ. Polisifoi lɛ wa kɛdamɔ shi ni amɛbi mi he sane, ni amɛfolɔ minaa akɛ mikɛ woji ni kɛ mla kpãaa lɛ eyato nuu nɛɛ nitoohe lɛ.

Mibi akɛ, “Ani nyɛhiɛ woji lɛ eko?”

Amɛha hetoo akɛ, “Eka shi faŋŋ akɛ, hɛɛ.”

Mibi akɛ, “Nyɛbaanyɛ nyɛkɛtsɔɔ mi?”

Amɛbaha mi ekome, ni mikɛ baafa ni yɔɔ mli lɛ tsɔɔ lɛ, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Buu Mɔɔ Biblia kɛ Woji Bibii Asafo lɛ kala yɛ United States, Amerika.”

Mikai amɛ akɛ: “Amerikabii anii nyɛhiɛ lɛ, shi jeee Zairebii anii. Nyɛ nɔyeli lɛ egu Yehowa Odasefoi asafo lɛ mla naa nitsumɔ ni yɔɔ Zaire lɛ, shi amɛguko Buu Mɔɔ Biblia kɛ Woji Bibii Asafo ni yɔɔ United States lɛ. No hewɔ lɛ, nyɛkwɛa jogbaŋŋ diɛŋtsɛ yɛ nɔ ni nyɛkɛ woji nɛɛ feɔ lɛ he.”

Aŋmɛ gbɛ ni mitee ejaakɛ amɛbɛ hegbɛ ni jɛ saneyelihe ko ni tsɔɔ akɛ amɛbaamɔ mi. Nakai nyɔɔŋ lɛ, wɔkɛ tsɔnei wuji enyɔ tee nitoohe lɛ ni wɔyaloo woji lɛ fɛɛ yɛ jɛmɛ. Beni maŋ onukpai lɛ ba enɔ jetsɛremɔ lɛ, amɛfee basaa tsɔ̃ akɛ amɛnaaa nɔ ko kwraa yɛ jɛmɛ. No mli lɛ amɛmiitao mi, ejaakɛ kpaako amɛná hegbɛ ni jɛ saneyelihe ko ni tsɔɔ akɛ aba koni abamɔ mi. Amɛna mi, ni akɛni amɛbɛ kar hewɔ lɛ, mi diɛŋtsɛ mikudɔ tsɔne lɛ kɛtee he ni tsuŋwoohe lɛ yɔɔ lɛ! Odasefonyo kroko hu fata mihe koni ekɛ mikar lɛ aba ní amɛkahe yɛ midɛŋ.

Beni amɛkɛ ŋmɛlɛtswai kpaanyɔ ebibii mi saji amɛgbe naa lɛ, amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaashwie mi kɛjɛ maŋ lɛ mli. Shi mikɛ wolo ko ni aŋma ni jɛ nɔyeli lɛ dɛŋ lɛ eko ni mifee yɛ wolo nɔ lɛ tsɔɔ amɛ, nɔ ni maa nɔ mi akɛ ahala mi koni mikɛ Yehowa Odasefoi asafo ni agu bianɛ yɛ Zaire lɛ nibii awo nibii komɛi ahe nyɔmɔ. Enɛ hewɔ lɛ aŋmɛ gbɛ koni maya nɔ matsu nii yɛ Betel.

Beni mikɛ afii ejwɛ esɔmɔ yɛ nɔnyɛɛi ni nitsumɔ ni agu yɛ Zaire kɛba lɛ shishi sɛɛ lɛ, miná musuŋ fala ni gbooo ni hoɔ lá ni woɔ mɔ wala he gbeyei lɛ. Yiŋkpɛɛ ni afee ji akɛ, esa akɛ maya koni ayatsá mi yɛ South Africa, ni nitsumɔhe nine lɛ kwɛ mi ojogbaŋŋ ni miná hewalɛ ekoŋŋ. Beni wɔkɛ afii kpaanyɔ esɔmɔ yɛ Zaire ní eji niiashikpamɔ ni sa kaimɔ kɛ nɔ ni yɔɔ miishɛɛ lɛɛlɛŋ lɛ, wɔfã kɛtee South Africa nitsumɔhe nine lɛ yɛ afi 1989. Yɛ afi 1998 lɛ, wɔku wɔ sɛɛ kɛtee wɔjakumaŋ, ni kɛjɛ no beaŋ kɛbaa nɛɛ wɔsɔmɔ aahu ekoŋŋ yɛ Canada Betel.

Mihiɛ Esɔ akɛ Misɔmɔ

Kɛ mikai afii 54 ni mikɛhi be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli lɛ, mináa hiɛsɔɔ waa diɛŋtsɛ akɛ mikɛ miblahiiaŋ hewalɛ lɛ etsu nii yɛ Yehowa sɔɔmɔ ni hi jogbaŋŋ lɛ mli. Eyɛ mli akɛ ehe bahia ni Anne aŋmɛ etsui shi yɛ shihilɛi babaoo ni kaa mɔ lɛ mli moŋ, shi egbigbiliko emli, ni etee nɔ eye ebua mi jogbaŋŋ aahu yɛ wɔ nitsumɔi lɛ fɛɛ mli. Wɔ fɛɛ wɔná hegbɛ akɛ wɔye wɔbua mɛi babaoo koni amɛbale Yehowa, ni amrɔ nɛɛ amɛteŋ mɛi komɛi kɛ amɛhe ewo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Eji miishɛɛ sane waa akɛ aaana akɛ, amɛbii lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ amɛnabii lɛ po miisɔmɔ wɔ Nyɔŋmɔ, Yehowa kpeteŋkpele lɛ!

Miheɔ miyeɔ akɛ, nɔ ko kwraa bɛ ni nɛkɛ je nɛɛ baanyɛ ekɛha ni abaanyɛ akɛto hegbɛi kɛ jɔɔmɔi ni Yehowa kɛha wɔ lɛ he. Lɛɛlɛŋ, wɔŋmɛ wɔtsui shi yɛ kaai babaoo mli, shi fɛɛ eye ebua kɛtswa wɔhemɔkɛyeli kɛ hekɛnɔfɔɔ ni wɔyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ ema shi. Etsɔɔ lɛɛlɛŋ akɛ, mɔɔ ni tsɔɔ hewalɛ, abobaahe, kɛ yelikɛbuamɔ lɛɛlɛŋ ni nine baanyɛ ashɛ enɔ amrɔ nɔŋŋ yɛ amanehulu bei amli ji lɛ.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 9 Akala wolo lɛ yɛ Germany wiemɔ mli klɛŋklɛŋ akɛ Kreuzzug gegen das Christentum (Ta ni Awuɔ Ashiɔ Kristojamɔ). Atsɔɔ shishi kɛtee French wiemɔ kɛ Poland wiemɔ mli, shi atsɔɔɔ shishi kɛyaaa Blɔfo wiemɔ mli.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 26]

Afi 1947, beni wɔkɛ wɔhe woɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli; mi kɛ Anne ŋmɛnɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]

Mɛi ni wɔkɛ amɛ kpe yɛ Zaire lɛ sumɔɔ Biblia mli anɔkwale lɛ