Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Teemɔŋ Kadimɔ Nii ko Yɛ Biblia lɛ Mli?

Ani Teemɔŋ Kadimɔ Nii ko Yɛ Biblia lɛ Mli?

Ani Teemɔŋ Kadimɔ Nii ko Yɛ Biblia lɛ Mli?

BENI agbe Israel Maŋsɔɔlɔ Nukpa Yitzhak Rabin yɛ afi 1995 lɛ, aaafee afii enyɔ sɛɛ lɛ, adafitswaa saneŋmalɔ ko jaje akɛ ekɛ kɔmpiuta nilee tsu nii ni ekɛna nakai nii ni ba lɛ he gbalɛ ni akɛto yɛ blema Hebri Biblia ŋmalɛ lɛ mli. Michael Drosnin ni ji saneŋmalɔ lɛ ŋma akɛ, ekɛ nɔ ni fe afi bɔ mɔdɛŋ koni ebɔ maŋsɔɔlɔ nukpa lɛ kɔkɔ dani agbe lɛ, shi fɛɛ fee efolo.

Amrɔ nɛɛ, aŋmala woji kɛ saji krokomɛi ni jajeɔ akɛ nɛkɛ teemɔŋ kadimɔ nii nɛɛ kɛ odaseyeli ni mli wa waa haa ni tsɔɔ akɛ ajɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli aŋma Biblia lɛ. Ani kadimɔ nii ko yɛ ni tamɔ nɛkɛ? Ani esa akɛ teemɔŋ kadimɔ nii ko afee nɔ ni adamɔɔ nɔ aheɔ ayeɔ akɛ ajɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli aŋma Biblia lɛ?

Ani Eji Susumɔ Hee?

Susumɔ ni ayɔɔ akɛ teemɔŋ kadimɔ nii ko yɛ Biblia ŋmalɛ lɛ mli lɛ jeee sane hee. Eji nɔ ko ni atsɔɔ titri yɛ Cabala, loo Yudafoi ablemasane teemɔŋ sane lɛ mli. Taakɛ Cabala lɛ tsɔɔlɔi tsɔɔ lɛ, jeee nɔ ni aŋma yɛ Biblia lɛ mli ji eshishitsɔɔmɔ diɛŋtsɛ. Amɛheɔ amɛyeɔ akɛ, Nyɔŋmɔ kɛ Hebri Biblia lɛ mli ŋmalɛ mli niŋmaa okadii lɛ tsu nii akɛ kadimɔ nii, nɔ ni kɛ́ anu shishi jogbaŋŋ lɛ, ejieɔ anɔkwalei babaoo kpo lɛ. Yɛ amɛjwɛŋmɔ naa lɛ, Nyɔŋmɔ ji mɔ ni kɛ Hebri niŋmaa okadii lɛ eko fɛɛ eko wo egbɛhe yɛ Biblia ŋmalɛ lɛ mli, ni eyɛ yiŋtoo pɔtɛɛ ko hewɔ ni efee nakai yɛ ejwɛŋmɔ mli.

Taakɛ Jeffrey Satinover ni ji Biblia mli kadimɔ nii amlitaolɔ lɛ tsɔɔ lɛ, nɛkɛ Yudafoi ateemɔŋ saji ahe nikaselɔi nɛɛ heɔ yeɔ akɛ, Hebri niŋmaa okadii ni akɛŋma nibɔɔ he sane lɛ awo Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli lɛ hiɛ teemɔŋ hewalɛ ko ni yɔɔ naakpɛɛ. Eŋma akɛ: “Yɛ kukufoo mli lɛ, Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ jeee nɔ ko kɛkɛ ni tsɔɔ bɔ ni nɔ ko ji; eji adebɔɔ lɛ diɛŋtsɛ he saji, eji gbɛjianɔ ni Nyɔŋmɔ to ni yɔɔ ejwɛŋmɔ mli ni afee lɛ faŋŋ ni anaa.”

Afii ohai 13 lɛ mli Cabala rabi, Bachya ben Asher ni yɔɔ Saragossa yɛ Spain lɛ ŋma nɔ ko ni kɔɔ sane ko he, nɔ ni akɛto ni ena beni ekaneɔ niŋmaa okadi fɛɛ okadi ni ji 42 nɔ̃ yɛ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ he ko lɛ. Nɛkɛ niŋmaa okadii ni atekeɔ yɛ bɔ ni akpɛ yiŋ akɛ abaafee lɛ naa lɛ koni abɔ mɔdɛŋ ni akɛna teemɔŋ saji lɛ ji nɔ ni kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ Biblia mli teemɔŋ kadimɔ nii he jwɛŋmɔ ni ahiɛ lɛ ba.

Kɔmpiutai “Jie” Teemɔŋ Kadimɔ Nii lɛ “Kpo”

Dani kɔmpiuta be lɛ aaaba lɛ, no mli lɛ nyɛmɔ ni gbɔmɔ yɔɔ ni ekɛaapɛi Biblia ŋmalɛ lɛ mli yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ faaa. Shi kɛlɛ, yɛ August 1994 lɛ, adafitswaa wolo ni ji Statistical Science lɛ ŋma sane ko, ni Eliyahu Rips ni yɔɔ Jerusalem’s Hebrew University lɛ kɛ enanemɛi niiamlitaolɔi lɛ kɛɛ nɔ ko ni yɔɔ naakpɛɛ yɛ mli. Amɛtsɔɔ mli akɛ ní amɛtsĩmɔ gbɛ̀i fɛɛ ni kamɔ niŋmaa okadii lɛ ateŋ, ni amɛkɛ gbɛ ni amɛbaashi lɛ kɛlɛmɔ kome too tsu nii, ni amɛkɛteke Hebri niŋmaa okadii lɛ ni yɔɔ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli lɛ, amɛna rabifoi 34 ni ale amɛ waa lɛ agbɛi ni aŋma yɛ teemɔŋ awo ŋmalɛ lɛ mli, kɛfata he lɛ, ana saji krokomɛi, tamɔ amɛfɔmɔ gbii loo gbele gbii yɛ amɛgbɛi lɛ ahe. * Beni niiamlitaolɔi lɛ ka amɛkwɛ shii abɔ lɛ, amɛŋma akɛ, yɛ akɔntaabuu naa lɛ, saji ni akɛtee ni yɔɔ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli lɛ nyɛŋ afee nɔ ko ni ba trukaa kɛkɛ kwraa—odaseyeli yɛ ni tsɔɔ akɛ eji sane ni jɛ mumɔŋ ni afii akpei abɔ ni eho nɛɛ, aje gbɛ akɛtee yɛ okadii anaa yɛ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli.

Beni adafitswaa ŋmalɔ Drosnin tsuɔ nii koni ekɛha nifeemɔ gbɛ nɛɛ aya hiɛ lɛ, lɛ diɛŋtsɛ eka ekwɛ, ni etao saji ni akɛto yɛ Hebri Biblia lɛ mli klɛŋklɛŋ woji enumɔ lɛ mli lɛ. Taakɛ Drosnin tsɔɔ lɛ, ena akɛ akɛ niŋmaa okadii 4,772 fɛɛ 4,772 ni ato naa lɛ ekadi Yitzhak Rabin gbɛi awo Biblia ŋmalɛ lɛ mli. Akɛni ato Biblia ŋmalɛ lɛ naa kɛ niŋmaa okadii 4,772 yɛ liamɔ fɛɛ liamɔ nɔ hewɔ lɛ, ena Rabin gbɛi (ni akaneɔ kɛjɛɔ ŋwɛigbɛ kɛbaa shi) ni liamɔ ko tsɔɔ mli kɛbahoɔ (ni ji 5 Mose 4:42, kɛjɛ abɛkugbɛ kɛyaa ninejurɔgbɛ) ni Drosnin tsɔɔ shishi akɛ “gbɔmɔgbelɔ ni baagbe mɔ ko.”

Yɛ anɔkwale mli lɛ, Mose Wolo ni Ji Enumɔ, yitso 4, kuku 42 lɛ wieɔ gbɔmɔgbelɔ ko ni egbe mɔ ko ni jeee gbɛ eje efee lɛ he. Enɛ hewɔ lɛ, mɛi babaoo ewie eshi nɔ ni Drosnin jɛ lɛ diɛŋtsɛ esuɔmɔ mli efee ni ekɛɛ akɛ abaanyɛ akɛ enifeemɔ gbɛ̀i ni jeŋ nilee fĩii sɛɛ lɛ atsu nii koni akɛná saji komɛi ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ mli. Shi Drosnin fee shiŋŋ, ni ekɛ mpoatswaa nɛɛ ha: “Kɛ mɛi ni wieɔ shiɔ mi lɛ na okadi ko ni kɔɔ Maŋsɔɔlɔ Nukpa ko ni agbe lɛ yɛ [adesã wolo] Moby Dick mli lɛ, mahe amɛ maye.”

Ani Eji Odaseyeli ni Tsɔɔ akɛ Ejɛ Mumɔ Mli?

Nilelɔ Brendan McKay ni yɔɔ Department of Computer Science yɛ Australian National University lɛ kɛ ehe wo Drosnin mpoatswaa lɛ mli ni ekɛ kɔmpiuta tao nibii babaoo amli yɛ Moby Dick lɛ mli nii ni aŋma yɛ Blɔfo mli lɛ mli. * McKay kɛ nifeemɔ gbɛ ni Drosnin tsɔɔ lɛ nɔŋŋ tsu nii ni ekɛɛ akɛ ena “gbalɛi” ni tsɔɔ Indira Gandhi, Martin Luther King, Jr., John F. Kennedy, Abraham Lincoln kɛ mɛi krokomɛi ni agbe amɛ lɛ he sane. Taakɛ McKay tsɔɔ lɛ, ena akɛ Moby Dick hu “gba” Yitzhak Rabin gbee lɛ he sane.

Beni Nilelɔ McKay kɛ ehefatalɔi lɛ saa amɛkwɛ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ ni aŋma yɛ Hebri mli lɛ ekoŋŋ lɛ, amɛwie amɛshi nɔ ni Rips kɛ ehefatalɔi lɛ fee ni amɛna lɛ hu. Wiemɔ ni amɛkɛshi lɛ lɛ ji akɛ, nɔ ni amɛna lɛ kɔɔɔ teemɔŋ sane ni ajɛ mumɔ mli akɛha lɛ he tsɔ tamɔ bɔ ni ekɔɔ gbɛ ni niiamlitaolɔ lɛ tsɔ nɔ efee nii lɛ he—niiamlitaolɔ lɛ kɛ nilee tsu he nii. Nilelɔi miitao sane nɛɛ mli lolo.

Sane kroko hu ni te shi beni awie akɛ aje gbɛ akɛ saji ni tamɔ nɛkɛ tee yɛ Hebri ŋmalɛ “kome pɛ” loo “blema nɔ̃” lɛ mli lɛ. Rips kɛ enanemɛi niiamlitaolɔi lɛ kɛɛ akɛ amɛkɛ “Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli ŋmalɛ lɛ pɛ ni akpɛlɛɔ nɔ yɛ he fɛɛ he” lɛ fee amɛ niiamlitaomɔ lɛ. Drosnin ŋma akɛ: “Bibliai fɛɛ ni aŋma yɛ blema Hebri wiemɔ lɛ mli, ní yɔɔ amrɔ nɛɛ lɛ, ji nɔ ni akwɛ nɔ ni akɛŋma nɔ fɛɛ nɔ pɛpɛɛpɛ.” Shi ani nakai ji sane lɛ? Yɛ nɔ najiaŋ ni akɛ ŋmalɛ “kome pɛ” aaatsu nii lɛ, akɛ Hebri Biblia lɛ srɔtoi pii krokomɛi ní damɔ blema nɔ ni akɛ niji ŋmala lɛ nɔ lɛ tsuɔ nii ŋmɛnɛ. Eyɛ mli akɛ srɔtofeemɔ bɛ Biblia lɛ shɛɛ sane lɛ he moŋ, shi jeee nɔ kome too aŋmala awo nɛkɛ woji ni akɛ niji ŋmala nɛɛ amli.

Shishitsɔɔmɔi babaoo ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ damɔ Leningrad Codex—ni ji Hebri Mosoretic niŋmaa ni etsɛ fe fɛɛ ni fɛɛ eshɛ lɛ nɔ lɛ—ni akwɛ eko nɔ aŋma aaafee afi 1000 Ŋ.B. lɛ mli. Shi Rips kɛ Drosnin kɛ ŋmalɛ kroko ni ji Koren nɔ̃ lɛ tsu nii. Shlomo Sternberg ni ji Ɔtodɔks rabi kɛ akɔntaabulɔ ni yɔɔ Harvard University lɛ tsɔɔ mli akɛ, “niŋmaa okadii 41 ni yɔɔ Mose Wolo ni Ji Enumɔ lɛ mli lɛ pɛ ekɛsoro” Leningrad Codex lɛ “yɛ Koren nɔ̃ ni Drosnin kɛtsuɔ nii lɛ he.” Nɔ ni fata Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ ahe ji Biblia lɛ fãi komɛi ni akwɛ eko nɔ aŋmala, ni eye fe afii 2,000. Esoro bɔ ni aspɛli wiemɔi nɛɛ babaoo yɛ wolokpoi nɛɛ amli kwraa kɛ akɛto Masoretic ŋmalɛi ni ba yɛ sɛɛ mli lɛ ahe. Yɛ wolokpoi komɛi amli lɛ, akɛ gbeeŋ gbɛɛmɔ niŋmaa okadii pii woɔ mli, ejaakɛ no mli lɛ afeko gbeeŋ gbɛɛmɔ wiemɔi lolo. Akɛ niŋmaa okadii fioo komɛi tsu nii yɛ wolokpoi krokomɛi amli. Bibliai ni akɛ niji ŋmala lɛ fɛɛ ni yɔɔ lolo ni akɛ eko to eko he lɛ tsɔɔ akɛ Biblia ŋmalɛ lɛ shishinumɔ ja pɛpɛɛpɛ lolo. Ni kɛlɛ, etsɔɔ faŋŋ hu akɛ nibii aspɛlimɔ kɛ niŋmaa okadii afalɛ lɛ yɛ srɔto yɛ ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ nɔ̃ he.

Nɔ ni asusuɔ akɛ eji teemɔŋ shɛɛ sane lɛ taomɔ damɔ ŋmalɛ ni tsakeee kwraa nɔ. Kɛ atsake niŋmaa okadi kome lɛ, ebaanyɛ efite bɔ ni ato naa aha lɛ—kɛ shɛɛ sane lɛ kwraa, kɛ́ eko yɛ. Nyɔŋmɔ ebaa eshɛɛ sane lɛ yi kɛtsɔ Biblia lɛ nɔ. Shi ebaako niŋmaa okadi fɛɛ okadi yi pɛpɛɛpɛ, tamɔ nɔ ni eesusu saji bibii ni tamɔ nibii aspɛlimɔ ni tsakeɔ lɛ he tsɔ fe nine yɛ be mli ni afii ohai abɔ lɛ hoɔ yaa lɛ. Ani enɛ etsɔɔɔ akɛ etsĩmɔko teemɔŋ sane ko naa ewoko Biblia lɛ mli?—Yesaia 40:8; 1 Petro 1:24, 25.

Ani Teemɔŋ Biblia Kadimɔ Nii ko He Miihia Wɔ?

Bɔfo Paulo ŋma yɛ faŋŋ mli diɛŋtsɛ akɛ “ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛŋ lɛ ehi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔsaamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli lɛ, koni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ lɛ aye emuu, ni asaa lɛ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.” (2 Timoteo 3:16, 17) Biblia mli shɛɛ sane ni yɔɔ faŋŋ ni ja jogbaŋŋ lɛ jeee nɔ ni wa tsɔ akɛ aaanu shishi loo ni akɛaatsu nii, shi mɛi babaoo sumɔɔ ni amɛku amɛhiɛ amɛshwie nɔ. (5 Mose 30:11-14) Gbalɛi ni akɛha faŋŋ yɛ Biblia lɛ mli lɛ haa anáa nɔ ni hi jogbaŋŋ ni aaadamɔ nɔ ahe aye akɛ ejɛ mumɔŋ. * Ákɛ nɔ ni tamɔɔɔ teemɔŋ kadimɔ nii lɛ, Biblia gbalɛi jeee nɔ ni mɔ ko kɛ lɛ diɛŋtsɛ ejwɛŋmɔ aaatsɔɔ shishi, ni asaŋ ‘amɛjɛɛɛ gbɔmɔ ko shishitsɔɔmɔ mli.’—2 Petro 1:19-21.

Bɔfo Petro ŋma akɛ “jeee adesãi ni atã yɛ ŋaa mli asɛɛ wɔnyiɛ wɔjaje wɔ-Nuntsɔ Yesu Kristo hewalɛ kɛ ebaa lɛ he sane wɔtsɔɔ nyɛ.” (2 Petro 1:16) Susumɔ ni ahiɛ ni kɔɔ Biblia mli okadi ko he lɛ ná eshishifãi kɛjɛ Yudafoi ateemɔŋ saji amli, ni amɛkɛ “ŋaa mli” nifeemɔ gbɛ̀i ni baatsĩmɔ loo ebaatsake Biblia ŋmalɛ ni jɛ mumɔŋ lɛ shishinumɔ hiɛ lɛ tsuɔ nii. Hebri Ŋmalɛi lɛ diɛŋtsɛ bu teemɔŋ nifeemɔ nɛɛ fɔ́ yɛ faŋŋ mli.—5 Mose 13:1-5; 18:9-13.

Kwɛ bɔ ni wɔyɔɔ miishɛɛ akɛ wɔyɛ Biblia lɛ shɛɛ sane kɛ ŋaawoo ni yɔɔ faŋŋ ni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔle Nyɔŋmɔ! Enɛ hi kwraa fe nɔ ni wɔɔbɔ mɔdɛŋ wɔkase wɔ-Bɔlɔ lɛ he nii kɛtsɔ teemɔŋ shɛɛ saji ni jɛ gbɔmɔ diɛŋtsɛ ko shishitsɔɔmɔ mli kɛ susumɔ ni damɔ kɔmpiuta nɔ nii amlitaomɔ nɔ.—Mateo 7:24, 25.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 9 Yɛ Hebri mli lɛ, abaanyɛ akɛ niŋmaa okadii adamɔ shi aha yibɔ okadii hu. No hewɔ lɛ, niŋmaa okadii ni yɔɔ Hebri ŋmalɛ lɛ mli lɛ nɔ atsɔɔ aleɔ be buu moŋ fe nɔ ni aaatsɔ yibɔ okadii anɔ akɛna.

^ kk. 13 Hebri ji wiemɔ ko ni bɛ gbeeŋ gbɛɛmɔ niŋmaa okadi. Nikanelɔ lɛ ji mɔ ni kɛ gbeeŋ gbɛɛmɔ niŋmaa okadii lɛ hɔlɔɔ mli, ni edamɔɔ sane he ni awieɔ lɛ nɔ efeɔ nakai. Kɛ aku hiɛ ashwie sane he ni awieɔ lɛ nɔ lɛ, no lɛ, abaanyɛ atsake eshishinumɔ lɛ kwraa yɛ gbeeŋ gbɛɛmɔi niŋmaa okadii ni ejaaa ni akɛaawo mli lɛ hewɔ. Yɛ Blɔfo wiemɔ gbɛfaŋ lɛ, akɛ gbeeŋ gbɛɛmɔi okadii lɛ ehɔlɔ mli momo, no hewɔ lɛ emlitaomɔ wa waa, ni anyɛɛɛ akɛ nɔ ko afata he kwraa.

^ kk. 19 Kɛha Biblia ni jɛ mumɔŋ kɛ emli gbalɛi lɛ ahe saji babaoo lɛ, kwɛmɔ wolo bibioo ni ji Wolo Kɛha Gbɔmɛi Fɛɛ ni Watchtower Bible and Tract Society of Pennsylvania, Inc. fee lɛ mli.