Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Miishɛjemɔ He Ehia Babaoo Diɛŋtsɛ!

Miishɛjemɔ He Ehia Babaoo Diɛŋtsɛ!

Miishɛjemɔ He Ehia Babaoo Diɛŋtsɛ!

“Naa, mɛi ni awaa amɛ yi lɛ ayaafonui, ni amɛbɛ miishɛjelɔ ko, ni amɛyiwalɔi lɛ anineshi wa yɛ amɛnɔ, shi amɛbɛ miishɛjelɔ ko.”—JAJELƆ 4:1.

ANI ootao miishɛjemɔ? Ani oosumɔ ni ashɛje omii koni okɛye nijiaŋwujee ni woɔ mɔ he gbeyei lɛ nɔ kunim? Ani oosumɔ ni oná miishɛjemɔ fioo koni okɛba shihilɛ ni piŋmɔ ni naa wa kɛ niiashikpamɔi ni eŋɔɔɔ efite lɛ lɛ shi?

Yɛ be kɛ bei amli lɛ, miishɛjemɔ kɛ hewalɛwoo he hiaa wɔ fɛɛ waa diɛŋtsɛ. Nɔ hewɔ ji akɛ, nibii babaoo yɛ shihilɛ mli ni haa wɔnii feɔ mɔbɔ. Wɔ fɛɛ wɔmiisumɔ ni abu wɔhe, aná wɔhe miishɛɛ, ni asumɔ wɔ. Wɔteŋ mɛi komɛi egbɔlɔ ni amɛbɛ no he miishɛɛ. Mɛi krokomɛi hu anijiaŋ eje wui waa diɛŋtsɛ akɛ shihilɛ lɛ eyatamɔɔɔ bɔ ni amɛkpa gbɛ lɛ. Ni kɛlɛ, mɛi krokomɛi feɔ basaa yɛ amaniɛbɔɔ ni ejɛ helai amlikwɛmɔhe kɛba lɛ hewɔ.

Kɛfata he lɛ, mɛi fioo baaje he ŋwane akɛ nibii ni yɔɔ wɔ be nɛɛ mli lɛ eha miishɛjemɔ kɛ hiɛnɔkamɔ he ebahia waa diɛŋtsɛ. Yɛ afii oha ni eho lɛ mli pɛ lɛ, gbɔmɛi ni fa fe akpekpei oha egboi yɛ ta mli. * Etamɔ nɔ ni amɛ fɛɛ amɛshi wekui—nyɛmɛi kɛ tsɛmɛi, nyɛmimɛi yei kɛ hii, okulafoi kɛ awusãi—ni miiye awerɛho yɛ amɛ sɛɛ ni miishɛjemɔ he miihia amɛ waa diɛŋtsɛ. Ŋmɛnɛ, gbɔmɛi ni fa fe akpekpei akpei abɔ miiye ohia futaa. Gbɔmɛi ni yɔɔ je lɛ mli mlijaa fã nine shɛɛɛ tsofafeemɔ kɛ tsofai ni he hiaa lɛ anɔ daa. Gbekɛbii akpekpei abɔ ni akpoo amɛ nyiɛ maŋtiasei wuji ni awo mli muji lɛ agbɛjegbɛi anɔ, ni amɛteŋ mɛi babaoo kɛ tsofai fɔji tsuɔ nii, ni amɛbɔɔ ahoshwi. Abobalɔi akpekpei abɔ miipiŋ yɛ nsrai ni yɔɔ gbeyei amli.

Shi kɛlɛ, yibɔi—bɔ fɛɛ bɔ ni amɛgbalaa mɔ jwɛŋmɔ amɛhaa lɛ—ewieee piŋmɔ kɛ nɔnaa ni aŋkroaŋkroi komɛi naa yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshihilɛ mli lɛ he. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ Svetlana, ni ji oblayoo fioo ko ni jɛ Balkans, ni afɔ́ lɛ awo ohia futaa mli lɛ he okwɛ. * Ekɛɛ akɛ: “Bɔni afee ni wɔná shika lɛ, mifɔlɔi tsu mi koni miyaba nii loo miyaju. Weku shihilɛ lɛ fite kɛshɛ he ni miwekunyo ko kɛ mi ná bɔlɛ. Miná nitsumɔ akɛ yoo ni ŋmɛɔ mɛi okpɔlɔ, ni minyɛ, ni heɔ shika ni mináa lɛ kɛɛ akɛ, kɛ minitsumɔ lɛ je midɛŋ lɛ, ebaagbe ehe. Enɛɛmɛi fɛɛ ha mikɛ mihe wo ahoshwibɔɔ mli koni mikɛná shika. No mli lɛ miye afii 13 pɛ. Yɛ be ko sɛɛ lɛ, miná musu ni mifite lɛ. Beni miná afii 15 lɛ, no mli lɛ mitamɔ mɔ ko ni eye afii 30.”

Laimonis, ni ji oblanuu ni jɛ Latvia lɛ gba bɔ ni miishɛjemɔ he ehia lɛ kɛ bɔ ni niiashikpamɔi ni eŋɔɔɔ kwraa eha efee mɔ ni nijiaŋ eje wui lɛ he sane. Beni eye afii 29 lɛ, ená kar mli oshara ni ha ekumɔ kɛjɛ ehɛ kɛbayi shi. Enijiaŋ je wui waa ni ebɔi dãa ni naa wa numɔ. Afii enumɔ sɛɛ lɛ, ekumɔ kwraa—ni etsɔ obubuafo dãatɔlɔ ko ni bɛ wɔsɛɛ be he hiɛnɔkamɔ ko. Nɛgbɛ ebaanyɛ ená miishɛjemɔ kɛjɛ?

Aloo susumɔ Angie he okwɛ. Afee ewu jwɛŋmɔ mli opireshɛn shii etɛ, ni klɛŋklɛŋ nɔ lɛ ha ekumɔ fioo. Kɛkɛ lɛ, beni afee naagbee opireshɛn lɛ afii enumɔ sɛɛ lɛ, ená oshara ni yɔɔ gbeyei waa, nɔ ni kulɛ ebaanyɛ egbe lɛ po. Beni eŋa bote tsũ ni akwɛɔ mɛi ni ená oshara trukaa lɛ mli ni ena ewu kã shi ni nɔ̃ enyɔ̃ enɔ yɛ be mli ni ená pilamɔ ni naa wa waa yɛ eyitso he lɛ, ele akɛ oshara ko nyiɛ gbɛ kɛmiiba. Lɛ kɛ eweku lɛ wɔsɛɛ shihilɛ ebafeŋ nɔ ni hi kwraa. Te eeefee tɛŋŋ ená yelikɛbuamɔ kɛ hewalɛwoo?

Kɛha Pat lɛ, fɛ̃ibe yɛ afii komɛi ni eho lɛ mli lɛ tamɔ be kpakpa shishijee. Shi kɛlɛ, ekaiii afii etɛ ni nyiɛ sɛɛ lɛ. Ewu kɛɛ lɛ yɛ sɛɛ mli akɛ, be mli ni etsui he eshã lɛ waa sɛɛ lɛ, etsui lɛ kpa tswaa kwraa. Etsui bɔi tswaa oyayaayai bɔ ni akpaaa gbɛ, kɛkɛ ni sɛɛ mli lɛ ekpa tswaa kwraa. Ekpa muu. Pat kɛɛ akɛ: “Yɛ tsofafeemɔ naa lɛ, migbo kwraa.” Shi eje mli yɛ gbɛ ko nɔ kɛ̃. Ewie yɛ be babaoo ni ekɛhi helatsamɔhe lɛ akɛ: “Mishe gbeyei yɛ niiamlipɛimɔ babaoo ni amɛfee lɛ hewɔ, titri lɛ beni amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛha mitsui ashi ní ekpa lɛ, taakɛ efee yɛ shishijee lɛ.” Mɛni baanyɛ aha lɛ miishɛjemɔ kɛ yelikɛbuamɔ ni he hiaa lɛ yɛ be ni jaraa nɛɛ mli?

Joe kɛ Rebecca bi nuu ni eye afii 19 gbo yɛ tsɔne oshara ko mli. Amɛkɛɛ akɛ: “Wɔkɛ nɔ ko ni shãa mɔ waa nɛkɛ ekpeko dã. Eyɛ mli akɛ, tsutsu ko lɛ, wɔkɛ mɛi ni agbo yɛ amɛnɔ lɛ ye awerɛho moŋ, shi wɔnuuu nii ni shãa mɔ waa he babaoo tamɔ bɔ ni wɔnuɔ he amrɔ nɛɛ.” Mɛni baanyɛ ajɔɔ “nii ni shãa mɔ waa” ni tamɔ nɛkɛ—ni ji awerɛho ni naa wa ni oyeɔ yɛ mɔ ni osumɔɔ lɛ ni egbo lɛ he lɛ he?

Aŋkroaŋkroi nɛɛ fɛɛ, kɛ mɛi krokomɛi akpekpei abɔ ní fata he lɛ ená miishɛjemɔ jɛɛhe diɛŋtsɛ ni fe fɛɛ. Bɔni afee ni ona bɔ ni ooofee ni bo hu oná nakai jɛɛhe lɛ he sɛɛ lɛ, ofainɛ kanemɔ nɔ ni tsa nɔ lɛ.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 5 Aleee asraafoi kɛ maŋbii ni egboi lɛ ayibɔ diɛŋtsɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, afi 1998 wolo ni ji Facts About the American Wars wie yɛ Jeŋ Ta II lɛ pɛ he akɛ: “Woji babaoo kɛ gbɔmɛi fɛɛ ni gboi lɛ ayibɔ ha yɛ Jeŋ Ta II (asraafoi kɛ maŋbii) lɛ hewɔ akɛ akpekpei 50, shi mɛi babaoo ni ekase sane lɛ jogbaŋŋ lɛ heɔ amɛyeɔ akɛ yibɔ lɛ diɛŋtsɛ lɛ fa kwraa fe nakai—kɛyashi nakai yibɔ lɛ toi enyɔ.”

^ kk. 6 Atsake gbɛi lɛ.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

UNITED NATIONS/PHOTO BY J. K. ISAAC

UN PHOTO 146150 BY O. MONSEN