Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Bɔ ni Anuɔ Wiemɔ “Kristofonyo” lɛ Shishi lɛ Miitsake?

Ani Bɔ ni Anuɔ Wiemɔ “Kristofonyo” lɛ Shishi lɛ Miitsake?

Ani Bɔ ni Anuɔ Wiemɔ “Kristofonyo” lɛ Shishi lɛ Miitsake?

MƐNI atsɔɔ kɛji akɛɛ mɔ ko ji Kristofonyo? Te obaaha hetoo ohã tɛŋŋ? Abi gbɔmɛi ni ahala amɛ trukaa kɛjɛ maji srɔtoi anɔ lɛ sane nɛɛ nɔŋŋ, ni hetooi ni amɛha lɛ ekomɛi nɛ:

“Ní anyiɛ Yesu sɛɛ ni akase lɛ.”

“Ní afee gbɔmɔ kpakpa koni ake mɛi krokomɛi nii.”

“Ní akpɛlɛ Kristo nɔ akɛ Nuntsɔ kɛ Yiwalaherelɔ.”

“Ní aaaya Mass, akane Sɔlemɔ Ashinao, ni aye Nuntsɔ lɛ Niyenii lɛ.”

“Misusuuu akɛ esa akɛ oya sɔlemɔ dani otsɔ Kristofonyo.”

Wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ woji po kɛ shishitsɔɔmɔi babaoo ni futuɔ mɔ yiŋ haa. Yɛ anɔkwale mli lɛ, shishitsɔɔmɔ ko kɛ wiemɔi srɔtoi nyɔŋma etsɔɔ wiemɔ “Kristofonyo” lɛ shishi, kɛjɛ “Yesu Kristo jamɔ lɛ mli hemɔkɛyeli namɔ aloo emli nyo ni aaatsɔ” lɛ nɔ kɛyashi “gbɔmɔ kpakpa aloo mɔ ni akpɛlɛɔ enɔ lɛ” nɔ. Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ ewaa kɛhaa mɛi babaoo akɛ amɛaatsɔɔ nɔ ni Kristofonyo ní aaatsɔ lɛ shishi ji.

Subaŋ ni Ŋmɛɔ Nɔ Fɛɛ Nɔ Feemɔ Gbɛ

Ŋmɛnɛ, yɛ mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi ateŋ—yɛ mɛi po ni taa sɛi kome nɔ lɛ ateŋ—lɛ, mɔ ko baanyɛ aná susumɔi srɔtoi babaoo yɛ saneyitsei ni tamɔ Biblia ni ajɛ ŋwɛi aŋma lɛ, sutsakemɔ tsɔɔmɔ lɛ, sɔlemɔ lɛ he ni ekɛwoɔ maŋkwramɔŋ saji amli, kɛ hemɔkɛyeli ni mɔ ko yɔɔ ní eeegba mɛi krokomɛi lɛ he. Jeŋba he saji, ni tsɔɔ saneyitsei tamɔ musujiemɔ, hii kɛ hii ni náa bɔlɛ, kɛ hefatalɔi ni yɔɔ he kome shi amɛboteko gbalashihilɛ mli lɛ, bafeɔ nɔ ni bei babaoo lɛ ekɛ naataamɔ baa. Subaŋ ni akpɛlɛɔ nɔ bianɛ ji nifeemɔ ni ŋmɛɔ nɔ fɛɛ nɔ feemɔ gbɛ.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Christian Century wolo tɛtrɛɛ lɛ bɔ amaniɛ akɛ, Protestant sɔlemɔ lɛ kojomɔhe ko fɔ̃ oshiki kɛfĩ hegbɛ ni sɔlemɔ lɛ yɔɔ “ni ekɛaahala onukpa ko ni ale lɛ waa akɛ ekɛ hii náa bɔlɛ lɛ, akɛ ebafata onukpai akuu ni kwɛɔ sɔlemɔ lɛ nɔ lɛ ahe” lɛ sɛɛ. Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi komɛi po kɛ susumɔ ba akɛ hemɔkɛyeli yɛ Yesu mli lɛ he ehiaaa tsɔ kɛha yiwalaheremɔ. The New York Times lɛ mli amaniɛbɔɔ lɛ eko kɛɛ akɛ amɛheɔ amɛyeɔ akɛ “eeenyɛ ebalɛ akɛ” Yudafoi, Muslimbii, kɛ mɛi krokomɛi “baaya ŋwɛi [taakɛ eji yɛ Kristofoi agbɛfaŋ lɛ].”

Susumɔ he kɛji obaanyɛ, akɛ Marx sɛɛnyiɛlɔ ko (mɔ ko ni kpɛlɛɔ maŋkwramɔ shihilɛ kɛ shika mli mlai anɔ lɛ) miifi nɔyeli ni bɔɔ jwetri ehaa ehe lɛ sɛɛ loo demokrase sɛɛfilɔ (mɔ ni fiɔ maŋbii anɔyeli sɛɛ) ni miitee yiwalɛ nɔyeli shi aloo shihilɛhei ahebuu he nilelɔi ní miifi koo mli tsei babaoo afolɔmɔ sɛɛ. Ekolɛ obaakɛɛ akɛ: “Nakai mɔ lɛ nyɛŋ afee Marx sɛɛnyiɛlɔ diɛŋtsɛ loo demokrase sɛɛfilɔ diɛŋtsɛ aloo shihilɛhei ahebuu he nilelɔ diɛŋtsɛ,”—ni osane lɛ baanyɛ afee anɔkwale. Kɛlɛ, kɛ́ osusu srɔtofeemɔ ni yɔɔ susumɔi ni mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi ŋmɛnɛŋmɛnɛ lɛ hiɛ lɛ he lɛ, onaa hemɔkɛyelii ni teɔ shi woɔ amɛhe ni ákɛ bei pii lɛ eteɔ shi ewoɔ nɔ ni Kristojamɔ Shishitolɔ, Yesu Kristo tsɔɔ lɛ. Mɛni ji nɔ ni nakai susumɔi srɔtoi lɛ kɛɔ yɛ Kristojamɔ kuu mli ni amɛyɔɔ lɛ he?—1 Korintobii 1:10.

Hewalɛwoo ni akɛhaa koni atsake Kristofoi atsɔɔmɔi lɛ ni ekɛ susumɔ ni ahiɛ yɛ wɔ bei nɛɛ amli lɛ akpã gbee lɛ jɛ jeeŋmɔ beebe, taakɛ wɔbaana lɛ. Te Nyɔŋmɔ kɛ Yesu Kristo nuɔ tsakemɔi ni tamɔ nɛkɛ he amɛhaa tɛŋŋ? Ani sɔlemɔi ni fiɔ tsɔɔmɔi ni jɛɛɛ Kristo mli lɛ sɛɛ lɛ baanyɛ amɛtsɛ amɛhe yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ Kristofoi? Abaasusu sanebimɔi nɛɛ ahe yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.