Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Esaaa akɛ Okpaa Emuuyeli Gbɛ Kɛjɛɔ Mɔ ko Dɛŋ?

Mɛni Hewɔ Esaaa akɛ Okpaa Emuuyeli Gbɛ Kɛjɛɔ Mɔ ko Dɛŋ?

Mɛni Hewɔ Esaaa akɛ Okpaa Emuuyeli Gbɛ Kɛjɛɔ Mɔ ko Dɛŋ?

Ani omiaa ohiɛ waa be fɛɛ be koni ofee nɔ ni hi fe fɛɛ bɔ ni ooonyɛ? Eyɛ faŋŋ akɛ, bo kɛ mɛi ni okɛ amɛ yɔɔ lɛ baanyɛ aná nakai ni ooofee lɛ he sɛɛ yɛ gbɛ̀i babaoo nɔ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, mɛi komɛi etsu saji ahe nii kɛteke nɔ, ni amɛtsɔmɔ mɛi ni kpaa emuuyeli gbɛ kɛjɛɔ mɛi adɛŋ. Mɛni ji nɔ ni no tsɔɔ?

OJOGBAŊŊ, wiemɔ ni ji “emuuyeli ni akpaa gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ” lɛ shishitsɔɔmɔ kome ji “henumɔ ni anáa akɛ aaabu nɔ fɛɛ nɔ ni shɛɛɛ emuuyeli he lɛ akɛ nɔ ni ejaaa.” Ekolɛ okɛ mɛi ni yɔɔ henumɔ ni tamɔ nakai lɛ ekpe pɛŋ. Onyɛɔ onaa akɛ, nibii ni amɛtaoɔ babaoo tsɔ̃ kɛjɛɔ mɛi krokomɛi adɛŋ lɛ baanyɛ ekɛ naagbai babaoo aba, ní ekɛ shihilɛ ko ni haaa mɔ tsui anyɔ emli ni jeɔ mɔ nijiaŋ wui aba. Mɛi babaoo ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ lɛ yɔseɔ akɛ emuuyeli ni akpaa gbɛ babaoo tsɔ̃ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ yɛ gbɛ ni shishinumɔ bɛ mli nɔ yɛ saji fɛɛ mli lɛ jeee nɔ ni anáa he miishɛɛ diɛŋtsɛ. Eji nɔ ko ni esa akɛ aye nɔ. Shi kɛlɛ, naagba ko ji akɛ kɛ́ aawie bɔ ni wɔ diɛŋtsɛ wɔsusuɔ nii ahe wɔhaa loo wɔnuɔ nii ahe wɔhaa he lɛ, ekolɛ ebaafee nɔ ni wa akɛ wɔɔkpɛlɛ nɔ akɛ wɔyɛ henumɔ ni haa akpaa emuuyeli gbɛ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ nɔ, no hewɔ lɛ eji kaa akɛ aaaye nɔ.

Nelson yɛ gbɛnaa nii babaoo kɛ naagbai babaoo ni esa akɛ etsu he nii. Ebuɔ nii ni etsuɔ lɛ he akɔntaa be fɛɛ be, ni ebuɔ jarayeli nibii ni efeɔ lɛ akɛ no ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ. Bei pii lɛ, abuɔ emuuyeli ni akpaa gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ lɛ akɛ nɔ ko ni he hiaa ni haa ayeɔ omanye yɛ akaŋ ni ashiɔ yɛ jarayeli nitsumɔ mli lɛ mli. Eyɛ mli akɛ ekolɛ mɛi komɛi hiɛ baasɔ nitsumɔ ni Nelson tsuɔ waa lɛ moŋ, shi emuuyeli ni ekpaa gbɛ kɛjɛɔ mɛi adɛŋ lɛ haa enáa gbɔmɔtsoŋ naagbai, tamɔ yitsogbamɔ kɛ nɔnyɛɛ. Ani onaa akɛ ofeɔ onii tamɔ Nelson?

Emuuyeli ni akpaa gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ lɛ náa oblahii kɛ oblayei bibii hu anɔ hewalɛ. Ákɛ gbekɛ lɛ, Rita ni jɛ Rio de Janeiro lɛ sumɔɔ ni eya skul. Ebɔ mɔdɛŋ koni ekafee tamɔ mɔ ni taoɔ hiɛnyam, ni kɛlɛ ehaoɔ kɛ́ ebɔɔɔ mɔdɛŋ waa diɛŋtsɛ yɛ kaa mli lɛ. Rita kɛɛ: “Kɛjɛ migbekɛbiiashi lɛ, mikɛ mihe toɔ mɛi krokomɛi ni náa be babaoo lɛ ahe, yɛ be mli ni mikɛ nɔnyɛɛ kɛ gidigidifeemɔ tsuɔ nii. Minuuu he gbi ko gbi ko akɛ miyɛ be ni mikɛaajɔɔ mihe ejaakɛ nibii pii yɛ ni esa akɛ mafee.”

Ákɛ gbekɛ yoo bibioo lɛ, Maria foɔ kɛ awerɛho kɛ́ enyɛɛɛ etɛŋ nii tamɔ bɔ ni mɛi krokomɛi tɛŋɔ nii lɛ pɛpɛɛpɛ lɛ. Kɛfata he lɛ, yɛ be mli ni etaoɔ koni ehe asa jogbaŋŋ kɛmɔ shi yɛ lalatswaa mli lɛ, ená nɔnyɛɛ yɛ bei babaoo mli ni ehao yɛ nɔ najiaŋ ni esa akɛ ená lala ni etswaa loo lala ni elaa lɛ mli miishɛɛ lɛ. Brazil gbekɛ yoo kroko ni atsɛɔ lɛ Tânia ni bɔ mɔdɛŋ koni ekɛ nilee atsu nii koni ekwa akaŋshii lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ ekɛ otii ni nɔ kwɔlɔ tsɔ̃ mamɔɔ ehiɛ yɛ skul kɛ shia. Enu he akɛ mɛi sumɔŋ esane waa kɛ́ nii ni efeɔ lɛ ehiii jogbaŋŋ kɛmɔɔɔ shi. Kɛfata he lɛ, Tânia kpaa babaoo tsɔ̃ gbɛ kɛjɛɔ mɛi krokomɛi adɛŋ yɛ bei komɛi amli, ni enɛ ha enijiaŋ je wui, ni enii hu fee mɔbɔ.

Eyɛ mli akɛ mɔdɛŋbɔɔ, ekãa, kɛ henumɔ ni anáa akɛ tsui enyɔ mɔ mli lɛ he hiaa moŋ, shi henumɔi ni ejaaa, tamɔ gbeyei ni asheɔ akɛ nine baanyɛ shi lɛ baanyɛ ajɛ otii ni nine nyɛŋ ashɛ nɔ, ni akɛmamɔɔ hiɛ lɛ mli aba. Ekolɛ fɔlɔi loo mɛi krokomɛi baanyɛ amɛkɛ emuuyeli he taomɔ nii ni ebaawa dani nine baashɛ nɔ yɛ skul nifeemɔi loo kpɔiaŋgbɔlemɔ nifeemɔi amli afɔ̃ oblahii kɛ oblayei ahiɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Ricardo nyɛ kpa nibii ni nɔ kwɔlɔ gbɛ kɛjɛ edɛŋ, ni eesumɔ ni ebatsɔ datrɛfonyo, etswa saŋku, ni ewie wiemɔi babaoo. Ani obaanyɛ ona akɛ nifeemɔ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ ni ahaa etekeɔ nɔ waa tsɔ̃ lɛ kɛ naagbai loo nijiaŋwujei baa?

Mɛni Hewɔ Esaaa akɛ Okpaa Emuuyeli Gbɛ Kɛjɛɔ Mɔ ko Dɛŋ?

Asumɔɔ nitsumɔ ni hi jogbaŋŋ kɛmɔ shi, ni shɛɔ taomɔ nii ni nɔ kwɔlɔ lɛ he pɛpɛɛpɛ, ni nɔ bɛ kwraa lɛ waa. No hewɔ lɛ ehe bahiaa ni mɛi ashi akaŋ yɛ jarayeli nitsumɔ lɛ mli. Nɔ kroko hu ni haa mɛi babaoo miaa amɛhiɛ waa be fɛɛ be ji gbeyei ni amɛsheɔ akɛ amɛdaaŋ ŋmãa baaje amɛ dɛŋ lɛ. Nitsulɔi komɛi batsɔmɔɔ tamɔ kpɔiaŋgbɔlelɔ ni kɛ ehe shãa afɔle waa koni enyɛ efee nɔ ko ni afeko pɛŋ. Kɛkɛ lɛ, kɛ́ ekɛ ehe wo akaŋshii ni mli wa mli lɛ, ekolɛ no baatsirɛ lɛ koni etsɔse ehe babaoo diɛŋtsɛ, ekolɛ ní ekɛ tsofai atsu nii koni eya hiɛ—kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ—koni eye kunim. Yɛ nɔ najiaŋ ni emuuyeli ni akpaa gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ lɛ baaha sɛɛnamɔ aba nii ni afeɔ lɛ jogbaŋŋ lɛ he lɛ, ehaa gbɔmɛi feɔ mɛi ni “gbeyei ni asheɔ akɛ nine baanyɛ anyɛ shi lɛ kanyaa amɛ” aloo “ehaa amɛsumɔɔ koni amɛbaje klɛŋklɛŋ gbɛhe.”—The Feeling Good Handbook.

Nɔ ni akpɛlɛɔ nɔ ji akɛ, mɛi komɛi susuɔ akɛ nɔ ni amɛbaanyɛ amɛfee yɛ nitɛŋmɔi aloo kpɔiaŋgbɔlemɔi amli lɛ baanyɛ aya hiɛ be fɛɛ be. Ni kɛlɛ, taakɛ Datrɛfonyo Robert S. Eliot tsɔɔ lɛ, “emuuyeli ni akpaa gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ lɛ ji gbɛkpamɔ ko ni baaa mli kɔkɔɔkɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Nɔ ni yɔɔ mli ji fɔ́yeli, hefamɔ nifeemɔ, kɛ gbeyei ni asheɔ akɛ abaaye mɔ he fɛo.” No hewɔ lɛ, kwɛ bɔ ni nilelɔ Maŋtsɛ Salomo wiemɔi lɛ ji anɔkwale ha, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Misaa mina deŋmegbomɔ fɛɛ, kɛ nitsumɔ mli shweremɔ fɛɛ hu, akɛ no hewɔ gbɔmɔ he tsɛ̃ɔ enaanyo. Enɛ hu yakayakanɔ ko kɛ kɔɔyɔɔ hakumɔ ni.”—Jajelɔ 4:4.

Mɛni obaanyɛ ofee kɛ́ oohe ofee mɔ ni kpaa emuuyeli gbɛ kɛjɛɔ mɔ dɛŋ? Ani eji anɔkwale akɛ, shii abɔ ni omiaa ohiɛ waa lɛ, shii abɔ ni onijiaŋ jeɔ wui babaoo hu ji no? Ani obaasumɔ ni ofee mɔ ni kpaaa nibii babaoo gbɛ ni ofee mɔ ni bɛ kpɛŋŋ? Te emuu ni mɔ ko aaaye lɛ tsɔɔ tɛŋŋ? Ani oshweee akɛ okɛ onyɛmɔi ni fe fɛɛ lɛ aaatsu nii be mli ni okpaaa emuuyeli gbɛ kɛjɛɛɛ odɛŋ? Kɛ adesai ni yeee emuu lɛ baanyɛ amɛkɛ nyɛmɔi ni Nyɔŋmɔ kɛha amɛ lɛ afee nibii ni he baaba sɛɛnamɔ aha mɛi krokomɛi lɛ, belɛ feemɔ nɔ ni adesai anine baanyɛ ashɛ nɔ yɛ shihilɛi ni yeɔ emuu shishi kɛ ŋwɛi gbɛtsɔɔmɔ lɛ he mfoniri okwɛ!

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Ekolɛ fɔlɔi loo mɛi krokomɛi baakpa emuuyeli ni gbekɛbii anine nyɛŋ ashɛ nɔ lɛ gbɛ kɛbaajɛ amɛdɛŋ