Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Obaanyɛ Oná Mligbɛ Toiŋjɔlɛ?

Ani Obaanyɛ Oná Mligbɛ Toiŋjɔlɛ?

Ani Obaanyɛ Oná Mligbɛ Toiŋjɔlɛ?

Yɛ afi 1854 mli tɔɔ lɛ, Amerika niŋmalɔ Henry Thoreau ŋma akɛ: “Adesai babaoo yɛ shihilɛ ni yɔɔ kpoo ni nijiaŋwujee yɔɔ mli lɛ mli.”

Eyɛ faŋŋ akɛ, yɛ ebeaŋ lɛ mɛi babaoo náaa mligbɛ toiŋjɔlɛ mli miishɛɛ. Shi, no miihe ashɛ afii 150 ni eho nɛ. Ani nibii yɛ srɔto ŋmɛnɛ? Aloo Thoreau wiemɔi lɛ kã he eji anɔkwale? Ni bo akɛ mɔ aŋkro hu? Ani otsui nyɔɔ omli, oyɛ toiŋjɔlɛ? Aloo obɛ shweshweeshwe, obɛ nɔmimaa yɛ wɔsɛɛ he, ‘ofee kpoo kɛ nijiaŋwujee,’ kɛ́ aaawie Thoreau wiemɔi lɛ yɛ gbɛ kroko nɔ?

DƆLƐ sane ji akɛ, nibii babaoo yɛ je lɛŋ ni haaa gbɔmɛi aná mligbɛ toiŋjɔlɛ. Nyɛhaa wɔtsĩaa fioo komɛi pɛ atã. Yɛ shikpɔji babaoo anɔ lɛ nitsumɔ ni bɛ kɛ nyɔmɔwoo ni faaa lɛ kɛ ohia kɛ shika helɛtemɔ mli nijiaŋwujee baa. Yɛ shikpɔji krokomɛi anɔ lɛ, mɛi babaoo kɛ amɛhewalɛ babaoo diɔ ninamɔ kɛ heloonaa nibii asɛɛ. Shi bei pii lɛ, shihilɛ gbɛ ni akaŋshii yɔɔ mli ni fata he lɛ kɛ yeyeeyefeemɔ baa, jeee toiŋjɔlɛ. Hela, tawuu, awuiyeli, jalɛ sane ni ayeee, kɛ nɔnyɛɛ hu haaa gbɔmɛi aná toiŋjɔlɛ.

Amɛtao Mligbɛ Toiŋjɔlɛ

Mɛi pii nyɛɛɛ amɛkpee bɔ ni je lɛŋ shihilɛ lɛ ji diɛŋtsɛ lɛ naa. Antônio * ji nitsumɔ ko hiɛnyiɛlɔ yɛ nibii afeemɔ nitsumɔhe wulu ko ni yɔɔ São Paulo, yɛ Brazil. Akɛni eetao eha shihilɛ kpakpa aya hiɛ hewɔ lɛ, ekɛ ehe wo wiemɔ kɛ shimɔ kɛ basabasafeemɔ mli, shi enɛ haaa ená mligbɛ toiŋjɔlɛ.

Mɛi komɛi ahiɛ kã nɔ akɛ gbalashihilɛ kɛ toiŋjɔlɛ falɛ ko baaba amɛshihilɛ mli, shi amɛnijiaŋ baanyɛ aje wui. Marcos ji nitsumɔtsɛ ko ni eye omanye. Ekɛ ehe wo maŋkwramɔ saji amli ni ebatsɔ maŋ onukpa yɛ jarayeli maŋ ko mli. Kɛlɛ, enine enyɛ shi kwraa yɛ eshia shihilɛ mli. Beni ebii lɛ shi shia lɛ, ekɛ eŋa gbala mli yɛ béi ni yaa nɔ ni amɛnyɛɛɛ amɛba gbeekpamɔ yɛ he lɛ hewɔ.

Gerson, ni ji gbekɛ ko ni da yɛ gbɛjegbɛ nɔ yɛ Salvador, Brazil lɛ, miitao koni ekpa nibii ashi waa. Ekpa shi kɛkɛ kɛjɛ maŋ kome nɔ kɛtee maŋ kroko nɔ, ni ekɛ tsɔnei wuji akudɔlɔi fãa gbɛ. Etsɛɛɛ kwraa ni ebatsɔ mɔ ni kɛ tsofai fɔji tsuɔ nii, ni ebɔi ojotswaa koni ekɛwo enɔ fɔŋ lɛ he nyɔmɔ. Polisifoi lɛ mɔ lɛ shii abɔ. Kɛlɛ, yɛ basabasafeemɔ kɛ tutuamɔ subaŋ ni Gerson hiɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, eshwe akɛ eeená mligbɛ toiŋjɔlɛ. Ani ebaanyɛ ená kɛ̃?

Be mli ni Vania ji gbekɛ lolo lɛ, enyɛ gbo, ni Vania batsɔ mɔ ni kwɛɔ shia lɛ, nɔ ni fata he ji enyɛmi yoo fioo ni bɛ hewalɛ lɛ kwɛmɔ. Vania yaa sɔlemɔ shi enu he akɛ Nyɔŋmɔ ekwa lɛ. Eka shi faŋŋ akɛ ebɛ jwɛŋmɔŋ toiŋjɔlɛ.

Agbɛnɛ Marcelo hu yɛ. Nɔ pɛ ni Marcelo tao ji miishɛɛnamɔ. Eesumɔ ni ekɛ oblahii kɛ oblayei krokomɛi aŋmɛ okpɔlɔ—ni amɛmiijo, amɛmiinu dãa, ni amɛkɛ tsofai miitsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Be ko lɛ, eyanɔ ni epila oblanyo kroko lɛ. No sɛɛ lɛ, eshwa ehe yɛ nɔ ni efee lɛ hewɔ ni esɔle eha Nyɔŋmɔ kɛha yelikɛbuamɔ. Lɛ hu eetao jwɛŋmɔŋ toiŋjɔlɛ.

Nɛkɛ niiashikpamɔi nɛɛ feɔ shihilɛi komɛi ni baanyɛ afite jwɛŋmɔŋ toiŋjɔlɛ lɛ he mfoniri. Ani gbɛ ko yɛ ni nitsumɔ hiɛnyiɛlɔ lɛ, maŋkwralɔ lɛ, gbekɛ ní da yɛ gbɛjegbɛ nɔ lɛ, biyoo ni tsuɔ nii fe nine lɛ, kɛ mɔ ni yaa okpɔlɔŋmɛɛ shishi lɛ anine baanyɛ ashɛ mligbɛ toiŋjɔlɛ ni amɛtaoɔ lɛ nɔ? Ani nɔ ni ba amɛnɔ lɛ tsɔɔ wɔ nɔ ko? Hetoo kɛha sanebimɔi enyɔ lɛ fɛɛ ji hɛɛ, taakɛ wɔbaana yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 6 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

Ani oshweɔ ni oná mligbɛ toiŋjɔlɛ?