Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Bulɛ Kɛha Nɔyeli Hegbɛ—Mɛni Hewɔ Eko Bɛ?

Bulɛ Kɛha Nɔyeli Hegbɛ—Mɛni Hewɔ Eko Bɛ?

Bulɛ Kɛha Nɔyeli Hegbɛ—Mɛni Hewɔ Eko Bɛ?

“Gbi ko baaba ni abaabu nifeemɔ diɛŋtsɛ ni yaa nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ ni ji atua ni atseɔ ashiɔ nɔyeli hegbɛ ni ato shishi yɛ jamɔ kɛ nitsumɔhei, adesai ashihilɛ mli kɛ maŋkwramɔ mli lɛ akɛ nifeemɔ ko ni sa kadimɔ waa yɛ naagbee afii nyɔŋma lɛ mli.”

AFII komɛi eho kɛjɛ afi 1960 afii lɛ nɔ kɛbaa, nɔ ni ji afii nyɔŋma ni yinɔsaneŋmalɔ kɛ nilelɔ Hannah Arendt wieɔ he yɛ yiteŋgbɛ lɛ. Ŋmɛnɛ, bulɛ ni abɛ ni baa yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ kɛha nɔyeli hegbɛ lɛ miifee nɔ ni mli wa be fɛɛ be fe be ko ni eho.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, London adafitswaa wolo The Times lɛ bɔ amaniɛ nyɛsɛɛ nɛɛ akɛ: “Fɔlɔi komɛi sumɔɔɔ ni amɛkpɛlɛɔ nɔyeli hegbɛ ni tsɔɔlɔ lɛ yɔɔ yɛ amɛbii lɛ anɔ lɛ nɔ, ni kɛ́ abɔ mɔdɛŋ ni atsɔse amɛbii lɛ amɛwieɔ amɛshiɔ.” Yɛ bei babaoo mli lɛ, kɛ́ atsɔse fɔlɔi lɛ abii yɛ skul lɛ, amɛyaa jɛmɛ, jeee koni amɛyawo tsɔɔlɔi lɛ ahe gbeyei kɛkɛ shi moŋ koni amɛyatutua amɛ.

Atsɛ́ National Association of Head Teachers (Maŋ Tsɔɔlɔi Nukpai Akuu) ni yɔɔ Britain lɛ naawielɔ ko wiemɔ sɛɛ akɛ ekɛɛ akɛ: “Maŋbii lɛ miikɛɛ akɛ ‘Miji mɔ ni yɔɔ hegbɛ lɛ,’ moŋ fe ‘Miji mɔ ni gbɛnaa nii lɛ kã minɔ.’” Yɛ bulɛ kpakpa ní aaaná kɛha nɔyeli hegbɛ ni fɔlɔi komɛi duuu amɛwooo amɛbii amli lɛ sɛɛ lɛ, amɛjajeee amɛbii lɛ—ni amɛsumɔɔɔ ni amɛhaa mɛi krokomɛi feɔ nakai. Aŋmɛɔ gbekɛbii ni biɔ koni atsu amɛ “hegbɛi” ahe nii aha amɛ lɛ gbɛ koni amɛkajie bulɛ kpo amɛtsɔɔ nɔyeli hegbɛ ni fɔlɔi kɛ tsɔɔlɔi fɛɛ yɔɔ lɛ, ni abaanyɛ atsɔɔ nɔ ni baajɛ mli kɛba—“yinɔ hee ko ni bɛ bulɛ kɛha nɔyeli hegbɛ ni nɔ ni ja kɛ nɔ ni ejaaa he nɔ ko fioo pɛ amɛle,” taakɛ adafitswaa saneŋmalɔ Margarette Driscoll ŋma lɛ.

Time wolo tɛtrɛɛ lɛ tsɔɔ faŋŋ bɔ ni Russia oblahii kɛ oblayei babaoo anine enyɛ shi eha yɛ emli sane ni ji “Lost Generation” (Yinɔ ni Efite) lɛ shishi lɛ kɛtsɔ rap lalafolɔ ko ni ehe gbɛi waa lɛ wiemɔ ni etsɛ́ sɛɛ nɛɛ nɔ: “Te aaafee tɛŋŋ ni mɔ ko ni afɔ lɛ kɛba jeŋ ni mli nɔ ko nɔ ko etsɛɛɛ aahu ni mli nɔ ko kwraa ehiii nɛɛ mli lɛ aná hemɔkɛyeli yɛ adesai ateŋ?” Adesai ashihilɛ he nilelɔ Mikhail Topalov ma jwɛŋmɔ nɛɛ nɔ mi akɛ: “Gbekɛbii nɛɛ jeee mɛi ni bɛ yitseiaŋ. Amɛ́na ni maŋ lɛ elaka amɛfɔlɔi, amɛ́na ni amɛfɔlɔi ashika ni amɛkɛtoɔ kɛ amɛnitsumɔi eje amɛ dɛŋ. Ani wɔbaanyɛ wɔkpa gbɛ akɛ amɛaajie bulɛ kpo amɛtsɔɔ nɔyeli hegbɛ?”

Shi kɛlɛ, ebaafee nɔ ni ejaaa akɛ aaamu sane naa akɛ mɛi ni darako lɛ pɛ ji mɛi ni naaa hekɛnɔfɔɔ yɛ nɔyeli hegbɛ mli. Ŋmɛnɛ, gbɔmɛi ni eye afii srɔtoi fɛɛ naaa hekɛnɔfɔɔ yɛ nɔyeli hegbɛi fɛɛ mli, amɛbɛ bulɛ po yɛ he. Ani enɛ tsɔɔ akɛ anyɛŋ akɛ he afɔ̃ nɔyeli hegbɛ ko kwraa nɔ? Kɛ akɛ nɔyeli hegbɛ ni atsɔɔ shishi akɛ “hewalɛ loo hegbɛ ni akɛkudɔɔ, akɛkojoɔ, aloo akɛtsĩɔ mɛi krokomɛi anifeemɔi anaa lɛ” tsu nii jogbaŋŋ lɛ, ebaanyɛ ená mɔ nɔ hewalɛ kpakpa. Ehe baanyɛ aba sɛɛnamɔ aha aŋkroaŋkroi kɛ akutso lɛŋ bii. Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baasusu bɔ ni enɛ ji nakai lɛ he.