Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Tawuu Mli Pilamɔi Lɛ

Tawuu Mli Pilamɔi Lɛ

Tawuu Mli Pilamɔi Lɛ

TSUTSU asraafonyo ko ni wuu Jeŋ Ta II lɛ eko lɛ kɛɛ akɛ: “Abɛ kunimyelɔi yɛ tawuu mli. Mɛi ni ayɔɔ pɛ ji mɛi ni ayeɔ amɛnɔ kunim.” Mɛi babaoo kɛ lɛ baakpã gbee. Nibii ni tawuu fiteɔ lɛ yɛ gbeyei waa diɛŋtsɛ; kunimyelɔi lɛ kɛ mɛi ni ayeɔ amɛnɔ kunim lɛ hu yajeɔ shihilɛ ni naa wa waa mli. Beni tawuu eba naagbee po lɛ, mɛi akpekpei abɔ náa tawuu mli pilamɔi ni naa wa waa mli amanehulu lolo be fɛɛ be.

Mɛɛ pilamɔi? Tawuu baanyɛ agbe mɛi ni fa babaoo diɛŋtsɛ, ní eha aná awusai kɛ okulafoi ni fa babaoo. Mɛi ni jeɔ mli shweshweeshwe lɛ ateŋ mɛi babaoo náa henumɔŋ pilamɔi ni naa wa kɛ agbɛnɛ naagbai ni kaa amɛjwɛŋmɔ mli ni fata he. Anyɛɔ ashiɔ mɛi akpekpei abɔ ni amɛhe nibii fɛɛ etã loo ekolɛ amɛbafeɔ abobalɔi ni jeee yɛ amɛsuɔmɔ naa. Ani wɔɔnyɛ wɔfee nyɛ̃ɛ kɛ awerɛho ni baahi mɛi ni je tawuui ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ atsuii amli aahu lɛ he mfoniri yɛ wɔjwɛŋmɔŋ?

Pilamɔ Faji ni Shaa ni Waa Mɔ He

Pilamɔi ni tawuu kɛwoɔ mɛi atsuii amli lɛ yaa nɔ ewaa mɔ he beni akpa tawuu lɛ sɛɛ be kakadaŋŋ, ni akpa tui lɛ atswiamɔ, ni asraafoi lɛ etee shia. Ekolɛ yinɔbii ni baa yɛ sɛɛ lɛ baaná nyɛ̃ɛ ni naa wa waa amɛha amɛhe. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, tawuu kome mli pilamɔi lɛ ji nɔ ni baanyɛ ekɛ tawuu kroko ni baanyiɛ sɛɛ lɛ aba.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Treaty of Versailles (Versailles Kpaŋmɔ) lɛ ni akɛ waonaa gbɛi wo shishi yɛ afi 1919 koni akɛ Jeŋ Ta I lɛ aba naagbee yɛ mla naa lɛ kɛ Germany wo shihilɛi komɛi amli ni ha maŋbii lɛ bu enɛ akɛ nɔ ko ni naa wa ni teeɔ oweletɔɔ shi yɛ amɛmli. Taakɛ The Encyclopædia Britannica lɛ tsɔɔ lɛ, nibii ni kpaŋmɔ ni afee lɛ kɛshwie amɛhiɛ lɛ “ha mlifu te shi yɛ Germanybii lɛ ateŋ, ni no ji nɔ ni fata he kɛkanya bɔ ni amɛaafee amɛtɔ owele.” Afii komɛi asɛɛ lɛ, “toiŋjɔlɛ kpaŋmɔ lɛ he mlifu lɛ ha Hilter je nɔ ko feemɔ shishi,” ni no ji nibii komɛi ni kɛ Jeŋ Ta II lɛ ba lɛ ateŋ ekome.

Jeŋ Ta II lɛ je shishi yɛ Poland ni ekpã mli kɛtee Balkans. Pilamɔi ni wiemɔ kui ni yɔɔ kpokpaa lɛ nɔ lɛ kɛba amɛhe nɔ yɛ afi 1940 afii lɛ amli lɛ fata he ni egbele gbɛ kɛha ta ni awuu yɛ Balkans yɛ afi 1990 afii lɛ amli lɛ. Germany adafitswaa wolo Die Zeit wie akɛ: “Nii ni ehiii kwraa ni ji nyɛ̃ɛ ni kɛ oweletɔɔ baa yɛ sɛɛ mli lɛ etee hiɛ aahu kɛbashi wɔŋmɛnɛŋmɛnɛ be nɛɛ mli.”

Eka shi faŋŋ akɛ, kɛ́ adesai baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ, esa akɛ atsá tawuu mli pilamɔi lɛ. Te abaafee tɛŋŋ anyɛ atsu enɛ he nii? Mɛni abaanyɛ afee koni akɛjie nyɛ̃ɛ kɛ awerɛho kɛjɛ shihilɛ mli? Namɔ baanyɛ atsá tawuu mli pilamɔi lɛ?

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

COVER: Fatmir Boshnjaku

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

U.S. Coast Guard photo; UN PHOTO 158297/J. Isaac