Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Wɔfee Ekome Kɛtsu Nii

Wɔfee Ekome Kɛtsu Nii

Wala Shihilɛ He Sane

Wɔfee Ekome Kɛtsu Nii

TAAKƐ MELBA BARRY GBA

Mi kɛ miwu yɛ Yehowa Odasefoi ahenaabuamɔ wulu ko shishi yɛ July 2, 1999, taakɛ eji shii akpei abɔ ni wɔkɛhi wɔ gbalashihilɛ lɛ mli afii 57 lɛ. No mli lɛ, Lloyd miiha naagbee wiemɔ lɛ yɛ kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ shishi yɛ Hawaii nakai Sohaa lɛ. Trukaa lɛ, nɔ̃ nyɔ enɔ. Yɛ mɔdɛŋ ni abɔ koni atsiɛ ehiɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, egbo. *

KWƐ bɔ ni nakai nyɛmimɛi hii kɛ yei Kristofoi ni yɔɔ Hawaii ni gbá kɛbɔle mi ni amɛye amɛbua mi koni madamɔ amanehulu ni mikɛkpeɔ nɛɛ naa lɛ ajara wa ha! Lloyd ená amɛteŋ mɛi babaoo kɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ je lɛŋ fɛɛ lɛ hu ashihilɛ nɔ hewalɛ.

Aaafee egbele lɛ sɛɛ nɔ ni aaashɛ afii enyɔ lɛ, misusu afii abɔ ni jara wa ni wɔkɛfee ekome kɛhi shi lɛ he—babaoo yɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ mli, kɛ agbɛnɛ yɛ Yehowa Odasefoi ajeŋ fɛɛ nitsumɔhe yitso ni yɔɔ Brooklyn yɛ New York lɛ. Mikaiɔ mi mra be mli shihilɛ ni tee nɔ yɛ Sydney, Australia kɛ kaai ni Lloyd kɛ mi kɛkpe bɔni afee ni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ Jeŋ Ta ll lɛ mra be mli lɛ hu. Shi klɛŋklɛŋ lɛ, ha magba bo bɔ ni fee ni mibatsɔ Odasefonyo kɛ bɔ ni fee ni mikɛ Lloyd kpe yɛ afi 1939 tɔ̃ɔ lɛ.

Bɔ ni Fee ni Mibatsɔ Odasefonyo

James kɛ Henrietta Jones ji mifɔlɔi ni yɔɔ suɔmɔ ni susuɔ mɔ he. Beni migbe skul naa yɛ afi 1932 lɛ, no mli lɛ miye afii 14 pɛ. No mli lɛ je lɛ ebote Shika Helɛtemɔ Mli Nɔnyɛɛ Kpeteŋkpele be lɛ teŋgbɛ lɛ mli. Mibɔi nitsumɔ koni mikɛye mibua weku ni minyɛmimɛi yei bibii enyɔ yɔɔ mli lɛ. Afii fioo ko sɛɛ lɛ, miná nitsumɔ ni nyɔmɔwoo babaoo yɔɔ mli ni oblayei babaoo yɛ mishishi ni mikɛ amɛ tsuɔ nii.

Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ yɛ afi 1935 lɛ, Awo hé Biblia he wolo ko kɛjɛ Yehowa Odasefonyo ko ŋɔɔ, ni etsɛɛɛ ni ená nɔmimaa akɛ ena anɔkwale lɛ. Wɔteŋ mɛi ni eshwɛ lɛ susu akɛ eeye sɛkɛ. Shi kɛlɛ, gbi ko lɛ, mina wolo bibioo ni yitso ji Where Are the Dead? (Nɛgbɛ Gbohii lɛ Yɔɔ?), ni minyá saneyitso ni yɔɔ nɔ lɛ he. No hewɔ lɛ mikane wolo bibioo lɛ yɛ teemɔŋ. No kɛ tsakemɔ ba! Amrɔ nɔŋŋ kɛkɛ ni mi kɛ Awo bɔi otsi teŋ kpee ni atsɛɔ lɛ Model Study (Nikasemɔ Nɔkwɛmɔnɔ) lɛ yaa. Wolo bibioo ni yitso ji Model Study—sɛɛ mli lɛ aná emli etɛ—yɛ sanebimɔi kɛ hetooi kɛ ŋmalɛi hu ni fĩɔ hetooi lɛ asɛɛ.

Aaafee nakai be mli yɛ April yɛ afi 1938 lɛ, Joseph F. Rutherford ni ji najiaŋdamɔlɔ ni jɛ Yehowa Odasefoi ajeŋ fɛɛ nitsumɔhe yitso lɛ basara Sydney. Emaŋshiɛmɔ lɛ ji klɛŋklɛŋ nɔ̃ ni mibo toi. Kulɛ esa akɛ aha yɛ Sydney Town Hall, shi shitee-kɛ-wolɔi te shi wo ni amɛhaaa akɛha wɔ dɔŋŋ. Yɛ no najiaŋ lɛ, aha wiemɔ lɛ yɛ Sydney Sports Ground ni da kwraa fe jɛmɛ lɛ mli. Akɛni shitee-kɛ-woo lɛ ha maŋshiɛmɔ lɛ he sane gbɛ eshwã babaoo hewɔ lɛ, aaafee mɛi 10,000 ba, ni enɛ ji yibɔ ni da waa diɛŋtsɛ kɛ́ asusu he akɛ Odasefoi 1,300 pɛ yɔɔ Australia yɛ nakai be lɛ mli lɛ.

No sɛɛ lɛ, etsɛɛɛ ni mikɛ mihe wo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli klɛŋklɛŋ kwraa—ní mináko tsɔsemɔ ko kwraa yɛ mli. Beni wɔkuu lɛ yashɛ wɔ shiɛmɔ shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ, mɔ ni nyiɛɔ hiɛ lɛ kɛɛ mi akɛ, “Oshia yɔɔ jɛmɛ lɛ.” Mitsui fã aahu akɛ, beni awula lɛ ba shinaa lɛ naa lɛ, mibi akɛ, “Ofainɛ, ani ooonyɛ otsɔɔ mi bɔ ni atswa?” Ebote mli, eyakwɛ bɔ ni atswa, ni eku esɛɛ kɛba agbó lɛ naa ebakɛɛ mi. Naagbee ji no. Mitee tsɔne lɛ he ekoŋŋ.

Shi kɛlɛ, minijiaŋ ejeee wui, ni etsɛɛɛ kwraa ni mibɔi mɛi krokomɛi Maŋtsɛyeli sanekpakpa lɛ shiɛmɔ daa. (Mateo 24:14) Yɛ March 1939 lɛ, mikɛ baptisimɔ yɛ hejuunii amli ni yɔɔ Dorothy Hutchings shia ni bɛŋkɛ wɔ lɛ fee mihenɔjɔɔmɔ kɛha Yehowa lɛ he okadi. Akɛni nyɛmimɛi hii bɛ yɛ nakai beaŋ hewɔ lɛ, yɛ mibaptisimɔ lɛ sɛɛ lɛ, etsɛɛɛ ni akɛ asafoŋ gbɛnaa nii ni bei pii lɛ akɛhaa Kristofoi hii pɛ lɛ ha mi.

Bei pii lɛ, wɔfeɔ wɔkpeei lɛ yɛ mɛi ashiai amli, shi bei komɛi lɛ wɔhaiɔ asa kɛha maŋshiɛmɔi. Nyɛminuu oblanyo fɛfɛo ko ni jɛ Betel ni ji wɔ nitsumɔhe nine lɛ ba wɔ asafo bibioo lɛ mli koni ebaha wiemɔ. Asomoaŋ, yiŋtoo kroko hewɔ eba—koni ebale mihe sane babaoo. Hɛɛ, bɔ ni fee ni mikɛ Lloyd kpe nɛ.

Mikɛ Lloyd Fɔlɔi kɛ Enyɛmimɛi lɛ Kpe

Etsɛɛɛ ni miná suɔmɔ akɛ masɔmɔ Yehowa be-fɛɛ. Shi kɛlɛ, beni mikɛ gbɛbimɔ wolo ha akɛ masumɔ ni mafee gbɛgbalɔ (mihe ni mikɛaawo be-fɛɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli) lɛ, abi kɛji masumɔ ni masɔmɔ yɛ Betel. No hewɔ lɛ, yɛ September 1939 ni ji nyɔŋ ni Jeŋ Ta ll je shishi lɛ mli lɛ, mibatsɔ Betel weku lɛ mlinyo yɛ Strathfield, yɛ Sydney maŋtiase lɛ mli hé ko.

Mifã gbɛ kɛtee New Zealand kɛha kpee yɛ December 1939. Akɛni Lloyd jɛ New Zealand hewɔ lɛ, lɛ hu eeya jɛmɛ. Wɔkɛ meele kome too lɛ nɔŋŋ fã gbɛ, ni wɔbale wɔhe jogbaŋŋ. Lloyd to gbɛjianɔ jogbaŋŋ koni mana emami kɛ epapa kɛ enyɛmimɛi yei yɛ kpee ni afee yɛ Wellington lɛ shishi, ni yɛ sɛɛ mli lɛ yɛ amɛshia yɛ Christchurch.

Wɔnitsumɔ lɛ ni Agu

Maŋ Onukpai lɛ ta tsɔnei diji fɛfɛji aaashɛ ekpaa mli kɛba nitsumɔhe nine lɛ yɛ Hɔɔ, January 18, 1941 koni amɛbashɔ̃ nibii lɛ. Akɛni miitsu nii yɛ bulɔi atsũ bibioo ni yɔɔ gbɛ ni atsɔɔ mli kɛboteɔ Betel lɛ naa lɛ mli hewɔ lɛ, miji klɛŋklɛŋ mɔ ni na amɛ. Áha wɔle nitsumɔ ni agu lɛ he sane aaafee ŋmɛlɛtswai 18 ní etsɔ hiɛ lɛ, no hewɔ lɛ, wɔtsɔ hiɛ wɔloo nɔ ni aaashɛ woji lɛ fɛɛ kɛ woji ni nibii hɔlɔ mli lɛ fɛɛ kɛjɛ nitsumɔhe nine lɛ. Enɔ otsi lɛ, ayawo Betel weku lɛ mli bii enyɔ ni Lloyd fata he lɛ tsuŋ.

Mile akɛ nɔ ni he hiaa nyɛmimɛi hii ni yɔɔ tsuŋ lɛ titri ji mumɔŋ niyenii. Bɔni afee ni maye mabua Lloyd lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ maŋma lɛ “suɔmɔ he woji.” Mikɛ nɔ ni akpaa gbɛ yɛ woloŋmaa ni tamɔ nɛkɛ he lɛ jeɔ shishi, shi yɛ nakai feemɔ mli lɛ, miŋmalaa Buu-Mɔɔ mli saji, kɛkɛ lɛ mikɛ wolo lɛ eba naagbee kɛ wiemɔ ni tsɔɔ esuɔlɔ. Yɛ nyɔji ejwɛ kɛ fã sɛɛ lɛ, ajie Lloyd kɛjɛ tsuŋ.

Gbalashihilɛ kɛ Sɔɔmɔ ni Tee Nɔ

Yɛ afi 1940 lɛ, Lloyd mami tee Australia, ni Lloyd kɛɛ lɛ akɛ wɔmiisusu gbalashihilɛ mlibotemɔ he. Ewo lɛ ŋaa ni ekafee nakai ejaakɛ etamɔ nɔ ni nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee ebɛŋkɛ. (Mateo 24:3-14) Etsĩ eyiŋkpɛɛ lɛ tã etsɔɔ enanemɛi lɛ hu, shi amɛkɛ ŋaawoo teɔ shi amɛwoɔ gbalashihilɛ ni eeebote mli lɛ be fɛɛ be. Sɛɛ mli gbi ko yɛ February 1942 lɛ, Lloyd kɛ mi tee nigii—ni Odasefoi ejwɛ ni ewo shi akɛ amɛjieŋ teemɔŋ sane nɛɛ kpo amɛtsɔɔŋ mɛi krokomɛi fata he—kɛtee nitsumɔhe ni akɛ waonaa gbɛi woɔ woji ashishi yɛ jɛmɛ lɛ, ni wɔbote gbalashihilɛ mli. No mli lɛ, atoko gbɛjianɔ ko kwraa yɛ Australia ahako Yehowa Odasefoi akɛ amɛkɛ gbalashihilɛi awo woji amli.

Eyɛ mli akɛ aŋmɛɛɛ wɔ gbɛ koni wɔya nɔ wɔtsu wɔ Betel sɔɔmɔ lɛ akɛ mɛi ni ebote gbalashihilɛ mli moŋ, shi abi kɛji wɔbaasumɔ ni wɔkɛ wɔhe awo gbɛgbalɔ krɛdɛɛ nitsumɔ lɛ mli. Wɔkɛ miishɛɛ kpɛlɛ nitsumɔ ni akɛha wɔ koni wɔyatsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ maŋ bibioo ko ni gbɛi ji Wagga Wagga lɛ mli. No mli lɛ agu wɔ nitsumɔ lɛ lolo, ni wɔbɛ shika, no hewɔ lɛ esa akɛ wɔshɛ wɔjatsu lɛ wɔfɔ̃ Yehowa nɔ lɛɛlɛŋ.—Lala 55:23.

Wɔtaa baisikel nɔ kɛyaa akrowai amli ni mɔ kome ta mɔ kroko lɛ sɛɛ, ni wɔkɛ gbɔmɛi kpakpai komɛi kpeɔ, ni wɔkɛ amɛ wieɔ be kakadaŋŋ. Mɛi fioo pɛ haa akɛ amɛ kaseɔ Biblia lɛ. Shi kɛlɛ, shwapo nɔkwɛlɔ ko mii shɛ wɔnitsumɔ lɛ he aahu akɛ ehaa wɔ aduawai kɛ baai daa otsi. Beni wɔye nyɔji ekpaa yɛ Wagga Wagga lɛ, afɔ̃ wɔ nine ekoŋŋ kɛtee Betel.

Betel weku lɛ eshi Strathfield ɔfis lɛ mli yɛ May 1942 ni amɛyaje mɛi ashiai amli ekoŋŋ. Amɛshiɔ shia kome mli kɛyaa ekroko mli daa otsii enyɔ loo nɔ̃ bɔni afee ni akayoo amɛ sɛɛ. Beni Lloyd kɛ mi ku sɛɛ kɛtee Betel yɛ August lɛ, wɔyafata amɛhe yɛ nɛkɛ hei nɛɛ eko mli. Nitsumɔ ni akɛha wɔ yɛ gbi muu mli ji ni wɔtsu nii yɛ woji akalamɔ nitsumɔhei ni ato shishi yɛ shikpɔŋ shishi lɛ ateŋ eko mli. Sɛɛ mli yɛ June 1943 lɛ, ajie naatsii ni akɛgu wɔ nitsumɔ lɛ.

Hesaamɔ Kɛha Maŋsɛɛ Sɔɔmɔ Nitsumɔ

Yɛ April 1947 lɛ, aha wɔ gbɛbimɔ woji koni wɔya Buu Mɔɔ Biblia Gilead Skul, ni yɔɔ South Lansing yɛ New York, U.S.A. lɛ. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, aha wɔtee koni wɔyasara asafoi ni yɔɔ Australia lɛ koni wɔyawo amɛ hewalɛ yɛ mumɔŋ. Nyɔji fioo komɛi asɛɛ lɛ, wɔnine shɛ ninefɔɔ nɔ akɛ wɔya Gilead klas ni ji 11 lɛ. Aha wɔ otsii etɛ koni wɔkɛto wɔ gbɛjianɔ jogbaŋŋ ní wɔbua wɔnibii anaa. Wɔshi weku kɛ nanemɛi yɛ December 1947 ni wɔkɛ mɛi krokomɛi 15 ni jɛ Australia ni afɔ̃ amɛ nine kɛmiiya nakai klas kome too lɛ nɔŋŋ lɛ shi kɛtee New York.

Nyɔji fioo ní wɔye yɛ Gilead Skul lɛ ho kɛ foi, ni aha wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ yɛ Japan. Akɛni etsɛ dani wɔnine shɛ woji ni wɔkɛbaaya Japan lɛ anɔ hewɔ lɛ, akɛ nitsumɔ ha Lloyd shikome ekoŋŋ koni eyatsu nii akɛ Yehowa Odasefoi anɔkwɛlɔ gbɛfalɔ. Asafoi ni akɛha wɔ koni wɔyasara amɛ lɛ ji kɛjɛ Los Angeles maŋtiase lɛ mli aahu kɛyashi Mexico husu lɛ naa. Wɔbɛ tsɔne, no hewɔ lɛ daa otsi lɛ, Odasefoi lɛ jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛholeɔ wɔ kɛjɛɔ asafo kome mli kɛyaa ekroko mli. Agbɛnɛ akutso ni feɔ nakai kpokpaa ni da lɛ feɔ Ŋleshi kɛ Spain wiemɔ kpokpai wuji etɛ fai, ni kpokpaa wulu fɛɛ kpokpaa wulu feɔ aaashɛ kpokpai bibii nyɔŋma!

Amrɔ nɔŋŋ ni wɔkɛ meele ni tsutsu ko lɛ akɛholeɔ asraafoi lɛ shi kɛtee Japan yɛ October 1949. Meele lɛ afãgbɛ kome lɛ yɛ kɛha hii, ni afã kroko lɛ yɛ kɛha yei kɛ gbekɛbii. Beni eshwɛ gbi kome pɛ ni wɔbaashɛ Yokohama lɛ, wɔkɛ lasuogbele ko kpe. Yɛ anɔkwale mli lɛ eha kɔɔyɔɔ lɛ mli tse, ejaakɛ beni hulu lɛ je enɔjetsɛremɔ yɛ October 31 lɛ, wɔnyɛ wɔna bɔ ni Fuji Gɔŋ lɛ yɔɔ fɛo waa ha lɛ jogbaŋŋ. Kwɛ miishɛɛ babaoo ni wɔná yɛ wɔnitsumɔ hee lɛ he!

Nii ni Wɔkɛ Japanbii lɛ Tsu

Beni wɔbɛŋkɛɔ meelei amaamɔhe lɛ, wɔna gbɔmɛi ohai abɔ kɛ amɛyiteŋ tsɔi diji. Beni wɔnu hoofeemɔ kɛ bolɔmɔ ni naa wa waa lɛ, wɔsusu akɛ ‘Kwɛ bɔ ni amɛyɔɔ hoo ha!’ Mɔ fɛɛ mɔ wo tso aspaaterei ni gbɛ́ɛɔ yɛ tso ni atsɔɔ nɔ kɛbaa hei ni ajieɔ nibii yɛ lɛ anɔ. Beni wɔwɔ Yokohama lɛ, wɔta oketeke mli kɛtee wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ Kobe. Jɛmɛ ji he ni Don Haslett, ni ji mɔ ni fata wɔhe kɛtee Gilead ni ebahi Japan nyɔji fioo komɛi kɛtsɔ hiɛ lɛ ehai maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ashia yɛ. Eji ŋwɛitsu nsɔɔdoi enyɔ shia fɛfɛo ni da, ni áma lɛ tamɔ Anaigbɛbii anɔ̃—ni nɔ ko nɔ ko bɛ mli kwraa!

Bɔni afee ni wɔná saa wɔwɔ nɔ lɛ, wɔfolɔ jwɛi kakadaji yɛ yale lɛ mli ni wɔkɛha shikpɔŋ yɛ tsũ lɛ mli. Enɛ ji nɔ ni kɛ wɔ je wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ shihilɛ lɛ shishi, ni wɔbɛ nɔ ko nɔ ko akɛ ja nibii ni wɔyɔɔ yɛ wɔjatsu lɛ mli. Wɔná nibii bibii ni akɛ ŋãi woɔ mli akɛshɛreɔ la, ni atsɛɔ lɛ akɛ hibachi, koni eha wɔná dɔlɛ koni wɔnyɛ wɔhoo nii. Gbi ko gbɛkɛ lɛ, Lloyd na akɛ nɔ̃ enyɔ Percy kɛ Ilma Iszlaub ni ji nanemɛi maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi enyɔ lɛ anɔ. Enyɛ eha amɛhiɛ tserɛ amɛ yɛ samfɛji lɛ ni egbele koni kɔɔyɔɔ ŋanii kpakpa ko abote mli lɛ hewɔ. Mi hu be ko lɛ nɔ̃ nyɔ minɔ beni mikɛ nibii ni akɛ ŋãi woɔ mli kɛshɛreɔ la lɛ hooɔ nii lɛ. Nibii komɛi yɛ ni eheɔ be fioo dani anyɛɔ akɛtsuɔ nii!

Wiemɔ lɛ kasemɔ ji nɔ ni wɔkɛma wɔhiɛ klɛŋklɛŋ, ni wɔkɛ ŋmɛlɛtswai 11 kase Japan wiemɔ daa gbi yɛ nyɔŋ kome mli. No sɛɛ lɛ, wɔyi mli kɛtee wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ wiemɔ kakadaŋŋ kome loo enyɔ ni aŋmala koni wɔkɛ no atsu nii kɛje shishi. Klɛŋklɛŋ be kwraa ni mitee shiɛmɔ lɛ, mikɛ oblayoo fɛfɛo Miyo Takagi kpe, ni ehere mi hiɛmɛɛ. Kɛ wɔtee sɛɛsaramɔi lɛ, wɔmiaa wɔhiɛ kɛ Japan kɛ Ŋleshi wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ woji kɛ nitsumɔ kɛyashiɔ beni wɔjeɔ Biblia mli nikasemɔ ni ŋɔɔ shishi. Beni miyaa kɛha nitsumɔhe nine ni yɔɔ Japan lɛ mlilɛɛmɔ naagbelemɔ yɛ afi 1999 lɛ, mina Miyo ekoŋŋ kɛ mɛi krokomɛi hu ni misumɔɔ amɛ ní mikɛ amɛ kase nii lɛ. No mli lɛ afii 50 eho, shi amɛji Maŋtsɛyeli jajelɔi ni yɔɔ ekãa lolo, ni amɛfeɔ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛaanyɛ koni amɛsɔmɔ Yehowa.

Aaafee mɛi 180 ba kɛha wɔ Kristo gbele lɛ Kaimɔ lɛ yeli yɛ Kobe yɛ April 1, 1950. Nɔ ni fee wɔ naakpɛɛ ji akɛ, enɔ leebi lɛ, mɛi 35 ba koni amɛkɛ wɔ aya shiɛmɔ. Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ kome fɛɛ mɔ kome kɛ mɛi heei nɛɛ ateŋ mɛi etɛ loo ejwɛ fata ehe kɛtee shiɛmɔ. Shiatsɛmɛi kɛ mi ewieee—maŋsɛɛnyo ni Japan wiemɔ fioo ko pɛ enuɔ—shi moŋ Japanbii ni ba Kaimɔ lɛ ni fata mihe lɛ. Sanegbaai lɛ tee nɔ aahu, shi minuuu nɔ ni he ni amɛwieɔ lɛ. Eji miishɛɛ sane kɛha mi akɛ makɛɛ akɛ nɛkɛ mɛi heei nɛɛ ateŋ mɛi komɛi ná nilee babaoo ni amɛ́tee nɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli aahu kɛbashi ŋmɛnɛ.

Hegbɛi kɛ Nitsumɔi Babaoo

Wɔtsu wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ Kobe aahu kɛyashi afi 1952, ni yɛ nakai be lɛ mli lɛ aha wɔ nitsumɔ yɛ Tokyo he ni akɛ nitsumɔhe nine nɔkwɛmɔ nitsumɔ wo Lloyd dɛŋ yɛ lɛ. Etsɛɛɛ ni enitsumɔ ni akɛwo edɛŋ lɛ kɛ lɛ yakpa Japan fɛɛ kɛ maji krokomɛi amli. Sɛɛ mli yɛ saramɔi ni kɛ lɛ tee Tokyo lɛ eko mli lɛ, Nathan H. Knorr ni jɛ jeŋ fɛɛ nitsumɔhe yitso lɛ kɛɛ mi akɛ: “Ha makɛɛ bo nɔ ko, ani ole he ni owu baaya yɛ eshikpɔŋ wulu nɔkwɛmɔ gbɛfaa ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli? Australia kɛ New Zealand.” Ekɛfata he akɛ: “Bo hu obaanyɛ oya eko, kɛ́ owo nyɔmɔ oha ohe.” Mɛɛ miishɛɛ sane nɛ! Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, afii nɛɛhu nɛ ni wɔshi shia.

Nɔ ni nyiɛ sɛɛ ba ji woji ni aŋmala lɛ babaoo oyayaayai. Mimami ye ebua mi ni miná shika kɛhe tikiti. Mi kɛ Lloyd fɛɛ naaa dekã yɛ wɔnitsumɔi lɛ amli, ni wɔbɛ shika kɛha wɔ wekui lɛ asaramɔ. No hewɔ lɛ, enɛ ji hetoo kɛha misɔlemɔi lɛ. Taakɛ obaanyɛ osusu lɛ, Awo ná miishɛɛ waa akɛ ena mi. Ekɛɛ akɛ, “Ojogbaŋŋ, mikɛ shika baato maha bo koni oba ekoŋŋ afii etɛ mli.” Wɔgbala mli beni enɛ yɔɔ wɔjwɛŋmɔ mli, shi awerɛho sane ko ji akɛ, eje mli July ni nyiɛ sɛɛ lɛ. Kwɛ ekomefeemɔ ni yɔɔ naakpɛɛ ni mihiɛ kã nɔ akɛ mikɛ lɛ baaná ekoŋŋ yɛ jeŋ hee lɛ mli!

Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ji nitsumɔ pɛ ni mitsuɔ kɛyashi afi 1960, shi kɛkɛ ni minine shɛ woloŋmaa ko nɔ ni tsɔɔ akɛ: “Gbɛjianɔ ni atoɔ kɛjɛ ŋmɛnɛ kɛyaa ji koni ofɔ nii ahe ni otoo nii anɔ oha Betel weku muu lɛ fɛɛ.” No mli lɛ mɛi ni yɔɔ wɔ weku lɛ mli ji aaafee mɛi nyɔŋma kɛ enyɔ pɛ, no hewɔ lɛ minyɛ mitsu nitsumɔ nɛɛ kɛfata mi maŋsɛɛ sanekpakpa nitsumɔ lɛ he.

Akumɔ wɔ shia ni ama lɛ tamɔ Japanbii anɔ̃ lɛ yɛ afi 1962, ni enɔ afi lɛ, agbe Betel Shia nsɔɔdoi ekpaa ni amaa yɛ tsumaahe lɛ naa. Aha mi nitsumɔ akɛ miye mibua Betel nyɛmimɛi oblahii heei lɛ koni amɛha amɛtsũi lɛ amli atse ni amɛhiɛ amɛhe falefale. Taakɛ eji yɛ Japan lɛ, átsɔɔɔ gbekɛbii hii lɛ nɔ ko nɔ ko feemɔ yɛ shia. Nɔ ni aha amɛkɛ amɛhe wo mli waa ji je lɛŋ wolokasemɔ, ni amɛnyɛmɛi tsu nɔ fɛɛ nɔ amɛha amɛ. Etsɛɛɛ ni amɛná amɛle akɛ mitsuŋ nɔ fɛɛ nɔ mihaŋ amɛ taakɛ amɛnyɛmɛi fee eha amɛ lɛ. Etsɛɛɛ ni amɛteŋ mɛi babaoo ná gbɛnaa nii heei ni amɛbaatsu he nii yɛ asafo lɛ mli.

Gbi ko beni hulu lɛ tsoɔ waa lɛ, Biblia mli nikaselɔ ko yashara shi yɛ wɔ nitsumɔhe lɛ, ni ena akɛ miisha hejuuhei lɛ. Ekɛɛ akɛ, “Ofainɛ ni okɛɛ mɔ fɛɛ mɔ ni kwɛɔ nyɛnɔ lɛ akɛ masumɔ ni mawo abaawa ko nyɔmɔ koni ebatsu nitsumɔ nɛɛ eha bo.” Mitsɔɔ mli miha lɛ akɛ, eyɛ mli akɛ mihiɛ esɔ esuɔmɔ susumɔ lɛ moŋ, shi miyɛ he miishɛɛ aahu akɛ matsu nɔ fɛɛ nɔ ni akɛaaha mi tsumɔ yɛ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ mli lɛ.

Aaafee nɛkɛ be nɛɛ mli ni Lloyd kɛ mi ná ninefɔɔ ko kɛha Gilead klas ni ji 39 lɛ yaa! Kwɛ hegbɛ ni eji akɛ yɛ afi 1964 beni miye afii 46 lɛ miiya skul ekoŋŋ! Ato nikasemɔ lɛ he gbɛjianɔ kɛha mɛi ni sɔmɔɔ yɛ nitsumɔhe niji lɛ amli lɛ titri koni amɛtsu amɛ gbɛnaa nii ahe nii. Yɛ nyɔji nyɔŋma nikasemɔ lɛ sɛɛ lɛ, akɛ nitsumɔ ha koni wɔyatsu nii ekoŋŋ yɛ Japan. Beni shɛɔ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, wɔná nɔ ni fa fe Maŋtsɛyeli jajelɔi 3,000 yɛ nakai maŋ wulu lɛ mli.

Hiɛyaa lɛ tee nɔ oyayaayai aahu akɛ beni shɛɔ afi 1972 lɛ, no mli lɛ aná Odasefoi 14,000 ni ama nitsumɔhe nine nsɔɔdoi enumɔ yɛ Numazu yɛ Tokyo wuoyigbɛ. Kɛ wɔyɛ wɔtsũi lɛ amli lɛ wɔnaa Fuji Gɔŋ ni yɔɔ fɛo lɛ. Akɛ woji akalamɔ tsɔne wulu hee lɛ bɔi woji tɛtrɛbii ni fa fe akpe toi akpe kome lɛ kalamɔ daa nyɔŋ nɔ yɛ Japan wiemɔ mli. Shi etsɛŋ ni tsakemɔ ko baaba aha wɔ.

Kɛmiiya afi 1974 naagbee gbɛ lɛ, Lloyd nine shɛ wolo nɔ kɛjɛ Yehowa Odasefoi anitsumɔhe yitso ni yɔɔ Brooklyn lɛ ni miifɔ̃ lɛ nine koni eyasɔmɔ yɛ Nɔyeli Kuu lɛ mli. Klɛŋklɛŋ lɛ, misusu nɛkɛ akɛ: ‘Ojogbaŋŋ, akɛ wɔ egbe naa. Akɛni Lloyd yɛ ŋwɛi hiɛnɔkamɔ ni miyɛ shikpɔŋ nɔ hiɛnɔkamɔ lɛ hewɔ lɛ, etsɛŋ aloo yɛ sɛɛ mli lɛ ehe baahia ni wɔgbala wɔmli. Ekolɛ esa akɛ Lloyd aya Brooklyn ni mifataaa he.’ Shi etsɛɛɛ ni mitsake miyiŋ susumɔ, ni mijɛ misuɔmɔ mli mikɛ Lloyd fã kɛtee yɛ March 1975.

Jɔɔmɔi ni Minine Shɛ Nɔ yɛ Nitsumɔhe Yitso Lɛ

Beni wɔyɔɔ Brooklyn po lɛ, Lloyd tsui yɛ Japan shikpɔŋ lɛ he waa diɛŋtsɛ, ni ewieɔ niiashikpamɔi ni wɔná yɛ jɛmɛ lɛ he be fɛɛ be. Shi amrɔ nɛɛ, aná hegbɛi ni wɔɔtsɔ nɔ wɔkɛ mɛi babaoo abɔ. Yɛ Lloyd wala shihilɛ mli naagbee afii 24 lɛ mli lɛ, akɛ lɛ tsu nii waa diɛŋtsɛ kɛha shikpɔŋ wulu nɔ nitsumɔ lɛ, ni enɛ tsɔɔ gbɛ ni afãa kɛyaa je lɛŋ hei srɔtoi. Mifata ehe kɛfã gbɛ kɛtee je lɛŋ hei srɔtoi shii abɔ.

Wɔ nyɛmimɛi Kristofoi ni yɔɔ maji krokomɛi amli lɛ ye amɛbua mi ni maná shihilɛi ni amɛteŋ mɛi babaoo yɔɔ ni amɛtsuɔ nii yɛ mli lɛ he miishɛɛ. Mihiɛ kpaŋ Entellia ni eye afii nyɔŋma, ni ji gbekɛ yoo ni mikɛ lɛ kpe yɛ Afrika kooyigbɛ lɛ nɔ kɔkɔɔkɔ. Esumɔɔ Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ ni enyiɛɔ ŋmɛlɛtswaa kome kɛ fã kɛyaa Kristofoi akpeei ni ekɛ nakai nɔŋŋ baa. Yɛ yiwaa ni naa wa ni Entellia weku lɛ kɛbaa enɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ejɔɔ ehe nɔ eha Yehowa. Beni wɔtee wɔyasara lɛ yɛ asafo ni eyɔɔ mli lɛ mli lɛ, no mli lɛ kane kome pɛ ni kpɛ́ɛɛ jogbaŋŋ ji nɔ ni tsotsoro wielɔ lɛ woji ni ekaneɔ lɛ yiteŋgbɛ—kɛ́ jeee nakai lɛ, he ni afeɔ kpee lɛ yɛ lɛ baahi duŋ kpii mli. Yɛ nakai duŋ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, eji miishɛɛ sane akɛ ooonu nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ alamɔ ni ŋɔɔŋɔi lɛ.

Miishɛɛ sane ni fe fɛɛ ni ba wɔshihilɛ mli ji nɔ ni ba yɛ December 1998 beni mi kɛ Lloyd fɛɛ fata mɛi krokomɛi ahe ákɛ kuu ni yaa “Nyɔŋmɔ Shihilɛ Gbɛ” Kpokpaa Wulu nɔ Kpeei ni afee yɛ Cuba lɛ. Kwɛ bɔ ni wɔná miishɛɛ yɛ hiɛsɔɔ kɛ mlifilimɔ ni nyɛmimɛi hii kɛ yei ni yɔɔ jɛmɛ lɛ jie lɛ kpo lɛ hewɔ akɛni amɛha mɛi komɛi jɛ Brooklyn nitsumɔhe yitso lɛ ba basara amɛ lɛ! Mibuɔ nibii babaoo ni mikai yɛ suɔlɔi ni mikɛ amɛ kpe ni amɛyɔɔ ekãa lɛ ahe yɛ bolɔmɔ yijiemɔ ni naa wa ni amɛkɛhaa Yehowa lɛ hewɔ.

Miná Hejɔlɛ yɛ Nyɔŋmɔ Webii lɛ Ateŋ

Eyɛ mli akɛ Australia maŋ lɛ fɔmɔbi ji mi moŋ, shi mibasumɔ mɛi ni yɔɔ he fɛɛ he ni Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ kɛ mi yaa jɛmɛ lɛ. Nakai eji yɛ Japan, ni amrɔ nɛɛ ni mihi United States nɔ ni fa fe afii 25 lɛ, minaa lɛ nakai pɛpɛɛpɛ yɛ biɛ. Beni miwu gbo lɛ, misusumɔ ji akɛ misumɔŋ ni maku misɛɛ kɛya Australia, shi moŋ ni mahi Brooklyn Betel he ni Yehowa kɛ mi eba lɛ.

Amrɔ nɛɛ miyɛ mifii 80 lɛ mli. Yɛ afii 61 ni mikɛ́hi be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, miisumɔ lolo akɛ masɔmɔ Yehowa yɛ he fɛɛ he ni ena akɛ esa. Ekwɛ minɔ jogbaŋŋ lɛɛlɛŋ. Mibuɔ nɔ ni fa fe afii 57 ni minyɛ mikɛ suɔlɔ hefatalɔ ni sumɔɔ Yehowa lɛ ená mishihilɛ mli gbɛfaŋnɔ lɛ akɛ ejara wa waa. Miyɛ nɔmimaa yɛ jɔɔmɔ ni Yehowa yaa nɔ ekɛjɔɔ wɔ lɛ he, ni mile akɛ E-hiɛ kpaŋ wɔnitsumɔ lɛ kɛ suɔmɔ ni wɔjie lɛ kpo wɔha egbɛi lɛ nɔ.—Hebribii 6:10.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 4 Kwɛmɔ October 1, 1999 Buu-Mɔɔ lɛ baafa 16 kɛ 17.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Mi kɛ awo yɛ afi 1956

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Mi kɛ Lloyd kɛ Japan shiɛlɔi akuu ko yɛ afi 1950 mra be afii lɛ amli

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 26]

Mi kɛ miklɛŋklɛŋ Biblia mli nikaselɔ ni ji Miyo Takagi ni miná yɛ Japan yɛ afi 1950 mra be afii lɛ amli kɛ afi 1999

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Mi kɛ Lloyd yɛ woji tɛtrɛbii kɛhamɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ Japan