Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hegbɛ ni Oyɔɔ akɛ Ooohe Oye

Hegbɛ ni Oyɔɔ akɛ Ooohe Oye

Hegbɛ ni Oyɔɔ akɛ Ooohe Oye

Ekolɛ osumɔɔ hegbɛ ni oyɔɔ akɛ ooohe nɔ fɛɛ nɔ ni osumɔɔ lɛ oye lɛ. Nakai nɔŋŋ hu ebaa lɛ yɛ mɔ fɛɛ mɔ hu gbɛfaŋ. Akɛni shikpɔŋ nɔ gbɔmɛi akpekpei toi akpekpei ekpaa lɛ kɛ hegbɛ nɛɛ tsuɔ nii hewɔ lɛ, amɛkɛ hemɔkɛyelii srɔtoi babaoo ni yɔɔ naakpɛɛ eba. Taakɛ anaa srɔtofeemɔi yɛ bɔ ni nɔ ko su yɔɔ, eshɔ̃ɔ su, ehiɛ su, eŋɔɔmɔ, eŋma, kɛ egbɛɛmɔ ni jeɔ kpo yɛ adebɔɔ nibii ahe lɛ ji lɛ, bei pii lɛ srɔtofeemɔi ni yɔɔ hemɔkɛyelii amli lɛ kɛ miishɛɛ, mlifilimɔ, kɛ ŋɔɔmɔ baa shihilɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, srɔtofeemɔ ni tamɔ nakai baanyɛ aha shihilɛ afee miishɛɛ waa diɛŋtsɛ.—Lala 104:24.

SHI ehe miihia ni atsɔ hiɛ akwɛ jogbaŋŋ. Jeee akɛ esoro hemɔkɛyelii lɛ ekomɛi kɛkɛ, shi eyɛ oshara hu. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ afii ohai 20 lɛ mra be mli lɛ, mɛi komɛi bahe amɛye akɛ Yudafoi kɛ Freemasonbii yɛ gbɛjianɔ ni amɛto koni “amɛkɛfite Kristofoi ahiŋmɛigbelemɔ koni amɛfee jeŋ gbɛjianɔtoo ko yɛ nɔyeli ni amɛfee ekome kɛto he gbɛjianɔ lɛ shishi.” Hei ni hemɔkɛyeli nɛɛ jɛ lɛ ateŋ ekome ji dɛhiɛmɔ wolo ni teɔ shi woɔ Yudafoi lɛ ni yitso ji Protocols of the Learned Elders of Zion lɛ. Dɛhiɛmɔ wolo lɛ jaje akɛ nɔ ni fata gbɛjianɔtoi lɛ ahe ji tooyeli ni fa babaoo ni afiɔ sɛɛ, tawuu nibii afeemɔ ni ahaa eyaa hiɛ, jarayeli nitsumɔi fɛɛ anɔkwɛmɔ ni awoɔ he hewalɛ bɔni afee ni ‘anyɛ afite Jeŋmajiaŋbii aninámɔ lɛ yɛ be kome pɛ mli.’ Naafolɔmɔi lɛ ekomɛi hu ji wolokasemɔ he gbɛjianɔtoo lɛ ni akudɔɔ koni ‘aha Jeŋmajiaŋbii lɛ atsɔmɔ kooloi ni susuuu nii ahe,’ ní aafee oketeke gbɛjegbɛi yɛ shikpɔŋ shishi po kɛyabote maŋtiasei lɛ amli koni Yuda onukpai lɛ anyɛ ‘aye shitee-kɛ-wolɔi fɛɛ anɔ kwraa kɛtsɔ jiemɔ ni amɛaajie amɛ kɛjɛ shihilɛ mli kwraa lɛ nɔ.’

Shi enɛɛmɛi fɛɛ ji amale—ni ato he gbɛjianɔ koni akɛha henumɔi ni akɛteɔ shi awoɔ Yudafoi lɛ amli awa. Mark Jones ni yɔɔ British Museum lɛ kɛɛ akɛ: ‘Nɛkɛ adesã ni jwɛŋmɔ bɛ mli nɛɛ jɛ Russia,’ ni ji he ni eje kpo yɛ klɛŋklɛŋ yɛ adafitswaa wolo mli niŋmaa mli yɛ afi 1903 lɛ, ‘ni egbɛ eshwã hei srɔtoi.’ Eyaje London adafitswaa wolo The Times lɛ mli yɛ May 8, 1920. Yɛ nɔ ni fa fe afi kome sɛɛ lɛ, The Times lɛ kpá wolo lɛ he mama akɛ eji nɔ ni anɔkwale bɛ mli. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, nifitemɔ lɛ eba mli momo. Jones kɛɛ akɛ: ‘Ewa akɛ aaatsĩmɔ amalei ni tamɔ nɛkɛ nɔ.’ Kɛ gbɔmɛi kpɛlɛ amalei nɛɛ anɔ lɛ, enɛɛmɛi kɛ hemɔkɛyelii ni ehiii kwraa, ní ebɔɔ yɔɔ mli, ní oshara yɔɔ mli baa—ni bei pii lɛ nɔ ni fataa he ji hiɛkpatamɔi taakɛ afii ohai 20 lɛ mli yinɔsane tsɔɔ lɛ.—Abɛi 6:16-19.

Hemɔkɛyeli kɛ Anɔkwale Mpleshii

Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee amalei ni ajeɔ gbɛ akɛhaa lɛ ji nɔ ni haa anáa hemɔkɛyelii ni tɔmɔ yɔɔ he. Bei komɛi lɛ, wɔnuuu nibii komɛi ni wɔkaneɔ lɛ shishi. Mɛi enyiɛ egboi kpatu gbele be mli ni amɛfeɔ nɔ ko ni amɛsusuɔ akɛ eja? Agbɛnɛ hu, bei pii lɛ, wɔheɔ nɔ ko wɔyeɔ akɛni wɔsumɔɔ ni wɔhe wɔye hewɔ. Nilelɔ ko kɛɛ akɛ, jeŋ nilelɔi po “náa nitsɔɔmɔi ni amɛkɛbaa lɛ ahe miishɛɛ waa diɛŋtsɛ yɛ bei babaoo mli.” Amɛhemɔkɛyelii lɛ hàa bɔ ni amɛkwɛɔ nibii amli fitsofitso amɛhaa lɛ anɔ. Kɛkɛ lɛ ekolɛ amɛkɛ amɛshihilɛ be fɛɛ baabɔ mɔdɛŋ ni amɛkɛfĩ hemɔkɛyelii ni ejaaa lɛ asɛɛ ni omanyeyeli ko kwraa jɛɛɛ mli baaa.—Yeremia 17:9.

Nibii komɛi ni tamɔ nakai ebote jamɔŋ hemɔkɛyelii amli—he ni wiemɔi ni teɔ shi woɔ amɛhe waa yɔɔ mli lɛ. (1 Timoteo 4:1; 2 Timoteo 4:3, 4) Nuu ko yɛ Nyɔŋmɔ mli hemɔkɛyeli ni mli wa waa. Mɔ kroko hu kɛɛ akɛ gbɔmɛi bɛ odaseyeli ko kwraa ni baatsɔɔ hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ mli. Mɔ ko kɛɔ akɛ oyɛ susuma ni gbooo ni hiɔ shi yɛ gbele sɛɛ. Mɔ kroko hu heɔ eyeɔ akɛ kɛ́ ogbo lɛ, okpáa shihilɛ kwrakwra. Eka shi faŋŋ akɛ, hemɔkɛyelii ni teɔ shi woɔ amɛhe tamɔ enɛɛmɛi lɛ fɛɛ nyɛŋ afee anɔkwale. Belɛ, ani ejeee nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ oookwɛ koni nɔ ni oheɔ oyeɔ lɛ afee anɔkwale diɛŋtsɛ ni jeee nɔ ni osumɔɔ ni ohe oye kɛkɛ? (Abɛi 1:5) Te obaafee tɛŋŋ otsu he nii yɛ nakai gbɛ nɔ? Sane ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ baapɛi sane nɛɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

Sane ko ni aŋma yɛ afi 1921 ni miikpá “Protocols of the Learned Elders of Zion” lɛ he mama