Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ye Nibii ni Tsiɔ Onɔyaa Naa lɛ Anɔ Kunim!

Ye Nibii ni Tsiɔ Onɔyaa Naa lɛ Anɔ Kunim!

Ye Nibii ni Tsiɔ Onɔyaa Naa lɛ Anɔ Kunim!

FEEMƆ he mfoniri akɛ okar lɛ baanyɛ anyiɛ, ni tsɔne ni haa enyiɛɔ lɛ miitsu nii, shi esumɔɔɔ ni etsiɔ ehe kɛyaa hiɛ. Ani naagba eba tsɔne lɛ he? Dabi, tɛ agbo ko kã tsɔne lɛ tai lɛ ateŋ ekome hiɛ. Nɔ̃ nɔŋŋ ni he hiaa koni kar lɛ anyɛ anyiɛ ji ni anyɛ ajie tɛ lɛ.

Nakai nɔŋŋ hu mɛi ni kɛ Yehowa Odasefoi miikase Biblia lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ nibii ni baanyɛ atsĩ amɛmumɔŋ nɔyaa naa kpeɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu bɔ kɔkɔ akɛ nibii tamɔ “je nɛŋ he naagbamɔ kɛ nii pii ahe lakamɔ lɛ” baanyɛ ‘agbe’ anɔkwale “wiemɔ lɛ” ni etsĩ nɔyaa naa.—Mateo 13:22.

Kɛha mɛi krokomɛi lɛ, sui komɛi ni amɛná loo fatɔɔi ji nɔ ni tsiɔ amɛ nɔyaa naa lɛ. Nuu ko ni jɛ Japan ni atsɛɔ lɛ Yutaka lɛ sumɔɔ saji ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ, ni kɛlɛ naagba agbo ni eyɔɔ ji asɔshwɛmɔ. Ebɔ mɔdɛŋ shii abɔ koni eye nɛkɛ su gbonyo nɛɛ nɔ kunim shi eyeee omanye. Asɔ ni enyɛɛɛ ekpa shwɛmɔ nɛɛ eha shika babaoo, shiai etɛ, bulɛ ni eweku lɛ yɔɔ kɛha lɛ, kɛ hiɛnyam ni eyɔɔ lɛ eŋmɛɛ lɛ. Ani ebaanyɛ ejie nɛkɛ gbɛtsii nii nɛɛ koni ebatsɔ Kristofonyo?

Aloo susumɔ yoo ko ni atsɛɔ lɛ Keiko lɛ he okwɛ. Kɛtsɔ Biblia lɛ yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, etsi ehe kɛjɛ jeŋbai fɔji tamɔ wɔŋjamɔ, jeŋba shara, kɛ kalamɔ he. Shi kɛlɛ, Keiko kpɛlɛ nɔ akɛ: “Gbɛtsii nii ni mli wa fe fɛɛ kɛha mi ji tawa shɛremɔ. Mibɔ mɔdɛŋ shii abɔ akɛ makpa shɛremɔ shi minyɛɛɛ.”

Ekolɛ bo hu oyɛ nɔ ko ni tamɔ gbɛtsii nii ni miigba onaa ni anyɛɛɛ ajie ni eetsĩ onɔyaa naa. Bɔ fɛɛ bɔ ni eji lɛ, ná nɔmimaa akɛ kɛtsɔ Nyɔŋmɔ yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, abaanyɛ aye nɔ kunim.

Kaimɔ ŋaawoo ni Yesu kɛha ekaselɔi lɛ sɛɛ mli be mli ni amɛnyɛɛɛ amɛfa daimonio kɛjɛ nuu ko ni miiye gbiligbili lɛ mli lɛ. Beni Yesu etsu nɔ ni amɛnyɛɛɛ amɛtsu lɛ sɛɛ lɛ, ekɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Kɛji nyɛyɛ hemɔkɛyeli ni tamɔ sinapi wú lɛ, nyɛaakɛɛ gɔŋ nɛɛ akɛ: Faa yɛ biɛ kɛya jɛi! ni eeefa; ni nɔ ko bɛ ni nyɛnyɛŋ nyɛfee.” (Mateo 17:14-20; Marko 9:17-29) Hɛɛ, naagba ni ekolɛ ebaatamɔ gɔŋ kpeteŋkpele ko kɛha wɔ lɛ ji nɔ ko nyɛkɛsiɔɔ ni anaaa kɛha wɔ-Bɔlɔ kɛ hewalɛ fɛɛ tsɛ lɛ.—1 Mose 18:14; Marko 10:27.

Nibii ni Tsiɔ Nɔyaa Naa ní Aaayɔse

Dani obaanyɛ oye nibii ni tsĩɔ bo gbɛ lɛ anɔ lɛ, ebiɔ ni oyɔse nɔ pɔtɛɛ ni nakai gbɛtsii nibii lɛ ji. Te ooofee tɛŋŋ ofee nakai? Bei komɛi lɛ, asafo lɛ mlinyo ko, tamɔ onukpa ko loo mɔ ni kɛ bo kaseɔ Biblia lɛ, baatsɛ ojwɛŋmɔ yisɛɛ yɛ nɔ ko he. Yɛ nɔ̃ najiaŋ ni omli baafu ŋaawoo ni suɔmɔ yɔɔ mli ni tamɔ nɛkɛ lɛ, esa akɛ okɛ heshibaa ‘abo tsɔsemɔ toi ni ole nii.’ (Abɛi 8:33) Yɛ bei krokomɛi amli lɛ, ekolɛ obaaná ole ofatɔɔi kɛtsɔ Biblia lɛ ni okaseɔ lɛ nɔ. Hɛɛ, Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ “hiɛ kã ni eyɛ hewalɛ.” (Hebribii 4:12) Biblia lɛ kɛ Biblia kasemɔ woji lɛ akanemɔ lɛ baanyɛ ajie omligbɛ tɔ̃ɔ susumɔi, henumɔi kɛ jwɛŋmɔi lɛ kpo atsɔɔ. Eyeɔ ebuaa bo koni oka ohe kɛ Yehowa tɛi ni nɔ kwɔlɔ lɛ okwɛ. Ejieɔ ni etsɔɔ nibii ni ekolɛ amɛbaanyɛ amɛtsi omumɔŋ nɔyaa naa lɛ akpo.—Yakobo 1:23-25.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ Biblia kaselɔ ko ena su ni ji jeŋba shara he nii pɛ he esusuɔ. Ekolɛ enaŋ nakai feemɔ akɛ nɔ ko ni yeɔ awui, ni esusuɔ akɛ jeee nɔ ko fɔŋ diɛŋtsɛ ko efeɔ. Beni eyaa nɔ yɛ enikasemɔ lɛ mli lɛ, ekɛ wiemɔi ni yɔɔ Yakobo 1:14, 15 lɛ kpe akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ekɔnɔ ni gbalaa lɛ ni lakaa lɛ lɛ kaa lɛ. No sɛɛ lɛ akɔnɔ lɛ, kɛ́ eŋɔ hɔ lɛ, efɔɔ esha, ni esha lɛ hu, kɛ́ afee agbe naa lɛ efɔɔ gbele.” Amrɔ nɛɛ ena bɔ ni nifeemɔ gbɛ nɛɛ nɔ ni eeetsa lɛ baanyɛ aye enɔyaa awui aha! Te ebaafee tɛŋŋ ejie nɛkɛ gbɛtsii nii nɛɛ?— Marko 7:21-23.

Gbɛtsii Nibii Anɔ Kunim ni Aaaye

Ekolɛ kɛtsɔ Kristofonyo ko ni eda yɛ mumɔŋ lɛ yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, nikaselɔ lɛ baanyɛ atao saji amli kɛfata he yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli, kɛtsɔ Watch Tower Publications Index lɛ kɛ nitsumɔ nɔ. * Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, saneyitso ni ji “Susumɔi” lɛ tsɔɔ nikanelɔ lɛ gbɛ kɛyaa saji babaoo ni akala ni wieɔ bɔ ni aaafee aye yaka yiŋsusumɔi ni yeɔ awui lɛ anɔ kunim. Nɛkɛ saji nɛɛ maa Biblia mli ŋmalɛi ni yeɔ buaa lɛ anɔ mi, tamɔ Filipibii 4:8 lɛ, ni kɛɔ akɛ: “Nii abɔ ni ji anɔkwa, nii ni sa woo, nii ni ja, nii ni he tse, nii ni adɔɔ he, nii ni yɔɔ gbɛi kpakpa lɛ fɛɛ, kɛ jeŋba kpakpa ko yɛ, kɛ yijiemɔ ko hu yɛ lɛ, enɛɛmɛi anɔ nyɛjwɛŋa!” Hɛɛ, esa akɛ akɛ susumɔi ni he tse ni tswaa mɔ emaa shi ato jeŋba shara he susumɔi anajiaŋ!

Be mli ni etaoɔ saji amli lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ nikaselɔ lɛ baana Biblia shishitoo mlai krokomɛi ni baaye abua lɛ koni etsi ehe kɛjɛ enaagba lɛ mli wu ni ebaawo lɛ he. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Abɛi 6:27 kɛ Mateo 5:28 lɛ bɔɔ kɔkɔ eshiɔ nibii ni áŋmala ni teeɔ bɔlɛnamɔ shi ni akɛlɛɔ jwɛŋmɔ lɛ. Lalatsɛ lɛ sɔle akɛ: “Jiemɔ mihiɛ kɛjɛ yaka nii akwɛmɔ nɔ.” (Lala 119:37) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia mli ŋmalɛi nɛɛ akanemɔ kɛkɛ faaa. Nilelɔ lɛ wie akɛ, “jalɔ tsui jwɛŋɔ” nii anɔ. (Abɛi 15:28) Kɛtsɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ efã lɛ ni jeee no pɛ nɔ abaajwɛŋ shi moŋ ní abaajwɛŋ nɔ hewɔ ni ekɛ famɔ ni tamɔ nakai ha lɛ hu lɛ nɔ lɛ, nikaselɔ lɛ baaná shishinumɔ ni mli kwɔ ni tsɔɔ nilee kɛ shishinumɔ ni yɔɔ Yehowa gbɛ̀i lɛ ahe.

Yɛ naagbee lɛ, esa akɛ mɔ ni bɔɔ mɔdɛŋ koni eye gbɛtsii nii nɛɛ ni tsiɔ enɔyaa naa lɛ nɔ kunim lɛ kɛ oyaiyeli atao Yehowa yelikɛbuamɔ. Yɛ fɛɛ sɛɛ po lɛ, Yehowa le wɔbɔɔ su jogbaŋŋ, ele akɛ wɔyeee emuu, ni wɔjɛ sũ mli. (Lala 103:14) Sɔlemɔ ni asɔleɔ ahaa Nyɔŋmɔ daa kɛha yelikɛbuamɔ, ni mɔdɛŋ ni abɔɔ waa koni akpoo he ni akɛaawo jeŋba shara he yaka yiŋsusumɔi amli fata he lɛ, baawo yibii ni sa yɛ naagbee mli—henilee ni mli tse, ni jatsu ko kãaa nɔ.—Hebribii 9:14.

Onijiaŋ Akaje Wui

Yɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ ni mli wa ni okɛpeleɔ lɛ fɛɛ mli lɛ, kaimɔ akɛ ekolɛ obaabote nakai shihilɛ lɛ mli ekoŋŋ yɛ bei komɛi amli. Kɛji eba lɛ nakai lɛ, eji adebɔɔ su diɛŋtsɛ akɛ onijiaŋ aaaje wui ni obaahao. Shi kɛlɛ, kaimɔ Galatabii 6:9 lɛ mli wiemɔi akɛ: “Nyɛkahaa ekpakpafeemɔ miitɔa wɔ, ejaakɛ kɛ wɔnijiaŋ ejeee wui lɛ, wɔbaakpa hu yɛ be ni sa mli.” Nyɔŋmɔ tsuji ni etuu amɛhe amɛha tamɔ David kɛ Petro anine nyɛ shi waa diɛŋtsɛ yɛ nibii komɛi amli. Shi amɛnijiaŋ ejeee wui. Amɛjɛ heshibaa mli amɛkpɛlɛ ŋaawoo nɔ, amɛfee tsakemɔi ni he hiaa, ni amɛtee nɔ amɛjie amɛhe kpo akɛ Nyɔŋmɔ tsuji ni sa kadimɔ waa. (Abɛi 24:16) Yɛ David tɔmɔi lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Yehowa tsɛ lɛ akɛ “nuu ni miyɔɔ ehe tsui, mɔ ni aaafee misuɔmɔnaa nii lɛ fɛɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 13:22) Nakai nɔŋŋ Petro ye etɔmɔi anɔ kunim ni ebatsɔ akulashiŋ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli.

Mɛi babaoo eye omanye ŋmɛnɛ yɛ gbɛtsii nibii anɔ kunimyeli mli. Yutaka, ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ, kpɛlɛ nine ni afɔ lɛ kɛha Biblia kasemɔ lɛ nɔ. Ekɛɛ akɛ: “Yehowa sɛɛfimɔ kɛ jɔɔmɔi ni miná yɛ hiɛyaa fɛɛ hiɛyaa ni mináa he lɛ ye ebua mi koni maye naagba ni ji asɔshwɛmɔ ni mikɛ mihe woɔ mli lɛ nɔ kunim. Miná miishɛɛ waa yɛ niiashikpamɔ ni miná yɛ anɔkwale ni Yesu wiemɔi nɛɛ ji lɛ mli—nɔ ni tsɔɔ akɛ kɛtsɔ hemɔkɛyeli nɔ lɛ, abaanyɛ afa ‘gɔji’ tete po lɛ.” Yɛ be ni sa mli lɛ, Yutaka batsɔ asafoŋ sɔɔlɔ yɛ asafo lɛ mli.

Ni mɛni ba Keiko, mɔ ni nyɛɛɛ ekpa tawa shɛremɔ lɛ nɔ? Nyɛmi yoo ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ wo lɛ ŋaa akɛ ekane Awake! lɛ mli saji srɔtoi ni kɔɔ tawa kɛ nitsumɔ ni anyɛɛɛ akpa lɛ he. Keiko kɛ wiemɔi ni yɔɔ 2 Korintobii 7:1 lɛ po kpɛtɛ etsɔne lɛ mli akɛ daa gbi kaimɔnɔ koni ehi shi akɛ mɔ ni he tse yɛ Yehowa hiɛ. Ni loloolo lɛ, enyɛɛɛ ekpa. Keiko kaiɔ akɛ: “Mi diɛŋtsɛ miha minijiaŋ eje wui. No hewɔ lɛ mije shishi mibi mihe nɔ diɛŋtsɛ ni mitaoɔ—ani miisumɔ akɛ masɔmɔ Yehowa loo Satan?” Be mli ni ekpɛ eyiŋ akɛ Yehowa ji mɔ ni esumɔɔ ni esɔmɔ lɛ lɛ, esɔle kɛ hiɛdɔɔ kɛha yelikɛbuamɔ. Ekaiɔ akɛ: “Nɔ ni fee mi naakpɛɛ ji akɛ, minyɛ mikpa tawa shɛremɔ ni mipiii tsɔ̃. Mishwa mihe kɛkɛ akɛ mitsuuu he nii mra.”

Bo hu obaanyɛ oye omanye yɛ gbɛtsii nibii anɔ kunim ni oooye lɛ mli. Babaoo ni ohaa osusumɔi, suɔmɔnaa nii, wiemɔi, kɛ nifeemɔi kɛ Biblia taomɔ nii lɛ kpãa gbee lɛ, babaoo ni obaaná bulɛ kɛ hekɛnɔfɔɔ oha ohe ji no. Omumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ, ni weku mli bii fata he lɛ, baaná hewalɛ kɛ ekãawoo kɛji amɛkɛ bo bɔ. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, obaaha okɛ Yehowa Nyɔŋmɔ teŋ wekukpaa lɛ mli awa. Ewo shi akɛ ‘ebaajie gbɛtsii nɔ̃ fɛɛ gbɛtsii nɔ̃ kɛjɛ etsuji lɛ agbɛ nɔ’ kɛji amɛmiijo Satan kudɔmɔ naa foi. (Yesaia 57:14) Ni obaanyɛ oná nɔmimaa akɛ kɛji obɔ mɔdɛŋ koni otsu nibii ni tsiɔ omumɔŋ nɔyaa lɛ naa he nii ni oye kunim lɛ, Yehowa baajɔɔ bo babaoo.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 12 Mɛi ni kala yɛ wiemɔi babaoo mli ji Yehowa Odasefoi.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Yesu wo shi akɛ kɛtsɔ hemɔkɛyeli nɔ lɛ, abaanyɛ aye gbɛtsii nibii ni tamɔ gɔŋ lɛ anɔ kunim

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 30]

Biblia lɛ kanemɔ wajeɔ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ koni wɔye mumɔŋ fatɔɔi anɔ kunim