Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Óblahiiaŋ loo Óblayeiaŋ ni Oooha EyeOmanye

Óblahiiaŋ loo Óblayeiaŋ ni Oooha EyeOmanye

Óblahiiaŋ loo Óblayeiaŋ ni Oooha EyeOmanye

ABI koni mɛi ni yɔɔ Europa maŋ ko mli lɛ afee halamɔ kɛjɛ nibii etɛ mli: hefɛo, ninamɔ, aloo oblanyo loo oblayoo. Klɛŋklɛŋ nɔ̃ ni amɛhala ji oblanyo kɛ oblayoo. Hɛɛ, mɛi ni eye afii srɔtoi lɛ buɔ afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ kɛ afii 20 shishijee lɛ akɛ eji be krɛdɛɛ ko yɛ shihilɛ mli. Ni mɔ fɛɛ mɔ miisumɔ ni oblahii kɛ oblayei aye omanye kɛjɛ gbekɛbiiashi kɛya onukpa tsɔmɔ mli. Shi yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Ani Biblia lɛ baanyɛ aye abua? Yɛ anɔkwale mli lɛ, hetoo lɛ ji hɛɛ. Nyɛhaa wɔsusua hei enyɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ baanyɛ ekɛ yelikɛbuamɔ krɛdɛɛ aha oblahii kɛ oblayei lɛ yɛ lɛ he, ekolɛ eji yelikɛbuamɔ kpele kɛha oblahii kɛ oblayei lɛ fe bɔ ni ebaaji kɛha kuu kroko mli bii.

Mɛi Krokomɛi ni Akɛ Amɛ Aaahi Shi Jogbaŋŋ

Jugend 2000 ji amaniɛbɔɔ ko ni kɔɔ niiamlipɛimɔ ni mli lɛɛ ni kɔɔ oblahii kɛ oblayei ni fa fe 5,000 ni yɔɔ Germany lɛ asubaŋi, jeŋba kɛ nifeemɔ he. Niiamlipɛimɔ lɛ jie lɛ kpo akɛ kɛji oblahii kɛ oblayei tiu hiɛtserɛjiemɔ nifeemɔi—tamɔ lalai atoiboo, he ni akɛwoɔ kpɔiaŋgbɔlemɔ mli, loo kpojee kɛkɛ mli lɛ—etamɔ nɔ ni be fɛɛ be lɛ, amɛkɛ mɔ ko miishara. Ekolɛ nɔ ni fe tipɛŋfoi akui krokomɛi lɛ, oblahii kɛ oblayei miisumɔ ni amɛhi amɛtipɛŋfoi amasɛi. Yɛ anɔkwale mli lɛ, etsɔɔ akɛ nɔ diɛŋtsɛ ni haa ayeɔ omanye yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ lɛ ateŋ ekome ji ni akɛ mɛi krokomɛi aaahi shi jogbaŋŋ.

Shi jeee be fɛɛ be eyɔɔ mlɛo akɛ akɛ mɛi krokomɛi aaahi shi jogbaŋŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɔ kɛ mɔ teŋ sharamɔ ji he ni oblahii kɛ oblayei kpɛlɛɔ nɔ akɛ amɛkɛ naagbai fɔɔ kpee yɛ. Biblia lɛ baanyɛ ekɛ yelikɛbuamɔ diɛŋtsɛ aha yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hiɛ shishijee gbɛtsɔɔmɔ kɛha oblahii kɛ oblayei yɛ wekukpaa ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ ni aaatswa ama shi lɛ mli. Mɛni ji nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ?

Atsɛɔ shishitoo mlai lɛ ateŋ ekome ni he hiaa waa yɛ adesai ateŋ sharamɔ mli lɛ akɛ Mla Kpakpa: “Nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.” Mɛi krokomɛi ni akɛ amɛ aaaye yɛ bulɛ, woo, kɛ mlihilɛ mli lɛ woɔ amɛ hewalɛ koni amɛkɛ bo ahi shi yɛ nakai gbɛ nɔŋŋ nɔ. Mlihilɛ su baanyɛ aku shihilɛ ni kɛ béi kɛ yeyeeyefeemɔ baa lɛ naa. Kɛji abale bo akɛ oji mɔ ko ni susuɔ mɛi krokomɛi ahe lɛ, ekolɛ mɛi baale bo jogbaŋŋ ni oooná amɛ nɔkpɛlɛmɔ. Ani no haaa oná miishɛɛ akɛ mɛi krokomɛi aaakpɛlɛ onɔ?—Mateo 7:12.

Biblia lɛ woɔ bo ŋaa koni ‘osumɔ onaanyo tamɔ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe.’ Ehe miihia ni osumɔ bo diɛŋtsɛ ohe kɛ shishinumɔ akɛ obaakwɛ ohe nɔ jogbaŋŋ ni oná bulɛ kpakpa oha ohe, ni oha fɛɛ aŋmɛ pɛpɛɛpɛ. Mɛni hewɔ no yeɔ ebuaa? Ojogbaŋŋ, kɛji obɛ bulɛ kɛha bo diɛŋtsɛ ohe lɛ, ekolɛ obaawie mɛi krokomɛi ahe nyanyaanya, ni ebaafite wekukpaa kpakpa ni aaahi shi lɛ. Shi bulɛ kɛha he ni aaaha eŋmɛ pɛpɛɛpɛ lɛ ji nɔdaamɔ nɔ ni obaanyɛ otswa naanyobɔɔ ni ma shi shiŋŋ oma nɔ.—Mateo 22:39.

Kɛ́ aná aje naanyobɔɔ shishi lɛ, ehe baahia ni aha emli awa kɛtsɔ mɛi enyɔ lɛ fɛɛ amɔdɛŋbɔɔ nɔ. Esa akɛ be ni okɛaawo naanyobɔɔ mli lɛ aha oná miishɛɛ, akɛni ‘miishɛɛ yɛ nɔhamɔ mli fe ehemɔ’ lɛ hewɔ. Nihamɔ gbɛ kome ji ni aaake nii, ni nɔ ni fata he ji hiɛ ni aaaku ashwie tɔmɔi bibii anɔ ni akpaaa emuuyeli gbɛ kɛjɛɛɛ mɛi krokomɛi adɛŋ. Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Nyɛmlijɔlɛ lɛ nyɛhaa gbɔmɛi fɛɛ alea!” Yɛ anɔkwale mli lɛ, “kɛ aaaho lɛ nyɛgbɛfaŋ lɛ, nyɛkɛ gbɔmɛi fɛɛ ahia shi yɛ hejɔlɛ mli.” Mɛni obaafee kɛji naanyo ko tsɔɔ bo ofatɔɔi komɛi? Te ofeɔ onii ohaa tɛŋŋ? Susumɔ ŋaawoo ni anyɛɔ atsuɔ he nii diɛŋtsɛ ni jɛ Biblia lɛ mli lɛ he: “Kaaha omumɔ mli miifũ oyá,” akɛni “mã ni naanyo gbaa mɔ lɛ hi” lɛ hewɔ. Ani ejeee anɔkwale akɛ nanemɛi náa hewalɛ yɛ osusumɔi, wiemɔ, kɛ osubaŋ nɔ? No hewɔ lɛ, Biblia lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Naanyobɔɔ fɔŋ fiteɔ jeŋba kpakpa.” Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, ‘mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ eeetsɔ nilelɔ.’—Bɔfoi lɛ Asaji 20:35; Filipibii 4:5; Romabii 2:17, 18; Jajelɔ 7:9; Abɛi 13:20; 27:6, REB; 1 Korintobii 15:33.

Marco damɔ oblahii kɛ oblayei babaoo najiaŋ ni ekɛɛ akɛ: “Biblia shishitoo mlai yeɔ ebua diɛŋtsɛ yɛ mɛi krokomɛi ni wɔkɛ amɛ aaahi shi jogbaŋŋ lɛ mli. Mɛi komɛi ni mile lɛ susuɔ amɛ pɛ amɛhe kɛ sɛɛnamɔ kpele ni amɛbaaná kɛjɛ shihilɛ mli akɛ aŋkroaŋkroi lɛ he. Biblia lɛ tsɔɔ wɔ koni wɔkasusu wɔhe fe nine, shi moŋ wɔsusu mɛi krokomɛi ahe. Taakɛ bɔ ni eji lɛ, no ji gbɛ ni hi fe fɛɛ ni abaanyɛ atsɔ nɔ kɛha mɔ kɛ mɔ teŋ sharamɔ kpakpa.”

Nɔ ni oblahii ni tamɔ Marco kaseɔ kɛjɛɔ Biblia lɛ mli lɛ yeɔ ebuaa amɛ jeee yɛ amɛ blahiiaŋ beaŋ kɛkɛ, shi moŋ kɛha afii ni baaba wɔsɛɛ. Ni yɛ nɔ ni kɔɔ wɔsɛɛ be he lɛ, wɔnaa gbɛ kroko ni Biblia lɛ baanyɛ ekɛ yelikɛbuamɔ krɛdɛɛ ko aha oblahii kɛ oblayei lɛ yɛ.

Yeyeeyefeemɔ yɛ Wɔsɛɛ Shihilɛ He

Oblahii kɛ oblayei babaoo sumɔɔ ni amɛle nɔ fɛɛ nɔ. Ekolɛ ákɛ mɛi ni fa fe tipɛŋfoi akuu kroko mli bii lɛ, amɛmiisumɔ ni amɛle nɔ ni yaa nɔ lɛ kɛ nɔ hewɔ. Ni Biblia lɛ ní fe wolo fɛɛ wolo lɛ, tsɔɔ nɔ hewɔ ni je lɛŋ shihilɛi lɛ yɔɔ nakai ni ekɛɔ wɔ nɔ ni ebiɔ ni wɔkpa gbɛ yɛ wɔsɛɛ be mli. Enɛ ji nɔ ni oblahii kɛ oblayei lɛ taoɔ amɛle lɛ. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa?

Ojogbaŋŋ, eyɛ mli akɛ aheɔ ayeɔ yɛ jeŋ fɛɛ akɛ oblahii kɛ oblayei hiɔ shi kɛhaa amrɔmrɔ nɛɛ kɛkɛ, shi niiamlipɛimɔi komɛi jie susumɔ ni yɔɔ srɔto fioo kpo. Amɛtsɔɔ akɛ bei pii lɛ oblahii kɛ oblayei kadiɔ nɔ ni yaa nɔ kɛbɔleɔ amɛ lɛ jogbaŋŋ, kɛkɛ lɛ amɛmu sane naa amɛha amɛ diɛŋtsɛ amɛhe yɛ bɔ ni ekolɛ shihilɛ baaji aha yɛ wɔsɛɛ be mli. Enɛ he odase ji akɛ, oblahii kɛ oblayei 4 fɛɛ mli 3 “fɔɔ” wɔsɛɛ he susumɔ loo amɛ “susuɔ he be kɛ be fɛɛ.” Eyɛ mli akɛ oblahii kɛ oblayei titri ji mɛi ni kpaa nɔ kpakpa gbɛ moŋ, shi oblahii kɛ oblayei ateŋ mɛi pii kɛ yeyeeyefeemɔ kpaa wɔsɛɛ be gbɛ.

Mɛni haa amɛfeɔ yeyeeye lɛ? Oblahii kɛ oblayei ateŋ mɛi babaoo ni yɔɔ bei nɛɛ amli lɛ kɛ amɛhe ewo awuiyeli, basabasafeemɔ kɛ tsofai fɔji kɛ nitsumɔ mli momo. Oblahii kɛ oblayei haoɔ yɛ nitsumɔ ni amɛaaná amɛtsu be fɛɛ be yɛ gbɔmɛi ni shiɔ akaŋ lɛ ateŋ. Amɛnuɔ he akɛ aanyɛ amɛnɔ koni amɛbɔ mɔdɛŋ yɛ skul loo amɛye omanye jogbaŋŋ yɛ amɛ nitsumɔ mli. Oblayoo ko ni eye afii 17 lɛ wie akɛ: “Wɔyɛ shihilɛ ni tamɔ gbeei ni miikɔmɔ amɛhe shihilɛ mli. Mɔ fɛɛ mɔ sumɔɔ ni efee nɔ ni esumɔɔ. Daa nɛɛ esa akɛ ofee nɔ ko kɛtsɔɔ nɔ ni obaanyɛ ofee, ni egbaa minaa waa.” Oblanyo ko hu ni eye afii 22 lɛ, kɛɛ akɛ: “Mɛi ni ená nii lɛ yaa nɔ jogbaŋŋ yɛ shihilɛ mli ni amɛbaanyɛ amɛhi shi yɛ hejɔlɛ mli. Ashiɔ mɛi ni yɛ yiŋtoo kome aloo ekroko hewɔ lɛ amɛnyɛɛɛ amɛye omanye lɛ yɛ sɛɛ.” Mɛni hewɔ shihilɛ lɛ mli eyi kɛ akaŋshii nakai lɛ? Ani shihilɛ lɛ baatamɔ nɛkɛ daa nɛɛ?

Nii Amlitsɔɔmɔ ni Shishinumɔ Yɔɔ He

Kɛ oblahii kɛ oblayei kwɛ gbɔmɛi ashihilɛ kɛ hiɛ ni feɔ mɔ yaa loo yeyeeyefeemɔ lɛ—amɛmiikpɛlɛ nɔ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ nɔ—kɛji amɛle jio loo amɛleee jio. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsɔɔ akɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ shihilɛ ni tamɔ gbeei ni miikɔmɔ amɛhe shihilɛ nɛɛ ji bei lɛ ahe okadi. Bɔfo Paulo ŋma yɛ wɔbe lɛ he yɛ wolo ni eŋma kɛha oblanyo ni atsɛɔ lɛ Timoteo lɛ mli akɛ: “Jaramɔ bei baaba.” Mɛni hewɔ eji jaramɔ bei, ni mɛni hewɔ eji bei ni mli wa lɛ? Ejaakɛ taakɛ Paulo tee nɔ eŋma lɛ, gbɔmɛi “aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwãlɔi, hewolɔi, . . . trumui, mɛi ni he tseee, . . . mɛi ni hiɛ yɔɔ la.” Ani ejeee nii amlitsɔɔmɔ ni ja ni tsɔɔ bɔ ni mɛi babaoo feɔ amɛnii amɛhaa ŋmɛnɛ nɛ?—2 Timoteo 3:1-3.

Biblia lɛ kɛɔ akɛ nɛkɛ jaramɔ bei nɛɛ baaba “yɛ naagbee gbii lɛ amli,” dani akɛ tsakemɔi wuji baaba adesa wekui fɛɛ anɔ. Tsakemɔi nɛɛ baaná mɔ fɛɛ mɔ nɔ hewalɛ, gbekɛbii kɛ onukpai fɛɛ. Mɛɛ tsakemɔi nɛkɛ? Etsɛŋ ni ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ baaba ebaye adesai asaji anɔ, ni maŋtsɛyeli lɛ shishibii lɛ baaná “toiŋjɔlɛ babaoo” mli ŋɔɔmɔ yɛ he fɛɛ he. “Jalɔi lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ ni amɛaahi nɔ daa.” Yeyeeyefeemɔ henumɔ kɛ tsuifaa baafee nɔ ni akaiii dɔŋŋ.—Lala 37:11, 29.

Biblia lɛ pɛ kɛ wɔsɛɛ be he sɛɛyoomɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ nɔ haa. Kɛji oblanyo ko le nɔ ni esa akɛ ekpa gbɛ yɛ afii fioo ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli lɛ, ebaanyɛ esaa ehe kɛha tsakemɔi, ni ebaanu he akɛ eyɛ shweshweeshwe ni eyɛ eshihilɛ nɔ hewalɛ. Henumɔ ni tamɔ nɛkɛ baa nɔnyɛɛ kɛ yeyeeyefeemɔ shi. Kɛtsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, atsuɔ oblahii kɛ oblayei ahiamɔ nii krɛdɛɛ—koni amɛnu shihilɛ lɛ shishi ni amɛle nɔ ni wɔsɛɛ be lɛ kɛbaaba lɛ—he nii yɛ Biblia lɛ mli.

Omanyeyeli yɛ Oblahiiaŋ loo Oblayeiaŋ

Mɛni nɔ adamɔɔ abuɔ omanyeyeli yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ? Tsɔsemɔ ni yaa hiɛ, heloonaa ninamɔ, kɛ nanemɛi babaoo? Mɛi babaoo baasusu nakai. Esa akɛ afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ kɛ afii 20 shishijee afii lɛ aha aŋkroaŋkroi aná shishijee kpakpa kɛha wɔsɛɛ shihilɛ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, omanyeyeli yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ lɛ baanyɛ afee kadimɔ nɔ kɛha nɔ ni baaba sɛɛ mli.

Taakɛ wɔna lɛ, Biblia lɛ baanyɛ aye abua oblanyo loo oblayoo koni eha eblahiiaŋ afii lɛ aye omanye. Oblahii kɛ oblayei babaoo ena enɛ momo yɛ amɛshihilɛ mli. Amɛkaneɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ daa ni amɛkɛ nɔ ni amɛkase lɛ tsuɔ nii. (Kwɛmɔ “Ŋaawoo ni Jɛ Yehowa Tsulɔ Oblanyo ko Dɛŋ,’ yɛ baafa 6.) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia lɛ ji wolo lɛɛlɛŋ kɛha oblahii kɛ oblayei ŋmɛnɛ ejaakɛ ebaanyɛ eye ebua amɛ koni ‘amɛye emuu ni esaa amɛ pɛpɛɛpɛ kɛha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.’—2 Timoteo 3:16, 17.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 5]

Nɔ diɛŋtsɛ ni haa ayeɔ omanye yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ lɛ ateŋ ekome ji ni akɛ mɛi krokomɛi aaahi shi jogbaŋŋ

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 6]

Ekolɛ ákɛ mɛi ni fa fe tipɛŋfoi akuu kroko mli bii lɛ, oblahii kɛ oblayei miisumɔ ni amɛle nɔ ni yaa nɔ lɛ kɛ nɔ hewɔ

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6, 7]

Ŋaawoo ni Jɛ Yehowa Tsulɔ Ko Dɛŋ

Alexander eye afii 19. Atsɔse lɛ yɛ Yehowa Odasefoi aweku mli, ni ejɛɔ etsui fɛɛ mli etsuɔ ehemɔkɛyeli lɛ he nii. Shi ebɛ lɛ nakai be fɛɛ be. Alexander tsɔɔ mli akɛ:

“Ekolɛ ebaafee bo naakpɛɛ akɛ mikɛ Yehowa Odasefoi bɔ akɛ oblanyo ni abaptisiko lɛ nɔ ni fe afii kpawo. Yɛ nakai beaŋ lɛ, mijamɔ lɛ ji tsui fã kɛ fã nɔ̃, daa gbi nifeemɔ ko kɛkɛ. Misusuɔ akɛ mibɛ ekãa ni mikɛ anɔkwayeli aaasusu nɔ hewɔ ni mifeɔ nakai lɛ he.”

Kɛkɛ ni Alexander subaŋ tsake. Etsa nɔ akɛ:

“Mifɔlɔi kɛ nanemɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ tee nɔ amɛwo mi hewalɛ ní makane Biblia lɛ daa, koni male Yehowa ákɛ mɔ aŋkro. Yɛ naagbee lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ mabɔ he mɔdɛŋ. No hewɔ lɛ mitse be ni mikɛkwɛɔ tɛlivishiŋ lɛ nɔ, ni miha Biblia lɛ kanemɔ bafee midaa leebi mra gbɛjianɔtoo lɛ fã. Yɛ naagbee lɛ, mije shishi mibɔi nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ lɛ fɛɛ shishinumɔ. Mina bɔ ni ebaanyɛ eye ebua mi ákɛ adesa. Ni—nɔ ni fe fɛɛ lɛ—minu shishi akɛ Yehowa miitao ni male lɛ. Beni mikpɛlɛ nɔ lɛ, wekukpaa ni kã mikɛ lɛ teŋ lɛ je shishi emli bɔi waa, ni nanemɛi ni miyɔɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ tee hiɛ. Kwɛ tsakemɔ kpele ni Biblia lɛ kɛba mishihilɛ mli! Miijie yi akɛ Yehowa tsulɔ oblanyo fɛɛ oblanyo akane Biblia lɛ daa.”

Oblahii kɛ oblayei akpekpei abɔ yɛ je lɛŋ fɛɛ ni kɛ Yehowa Odasefoi bɔɔ. Ani oji amɛteŋ mɔ kome? Ani obaasumɔ ni oná Biblia lɛ kanemɔ he sɛɛ daa? Mɛni hewɔ okɛ Alexander nɔkwɛmɔnɔ lɛ tsuuu nii okwɛɛɛ? Tse be ni okɛtsuɔ nibii ni he ehiaaa tsɔ lɛ anɔ koni oha Biblia kanemɔ afee odaa gbi shihilɛ lɛ fã. Yɛ anɔkwale mli lɛ, obaaná he sɛɛ.