Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Nɔ ko Baanyɛ Afee Gbɔmɛi Ekome Lɛɛlɛŋ?

Ani Nɔ ko Baanyɛ Afee Gbɔmɛi Ekome Lɛɛlɛŋ?

Ani Nɔ ko Baanyɛ Afee Gbɔmɛi Ekome Lɛɛlɛŋ?

BƆ FƐƐ bɔni ohemɔkɛyelii ji ha lɛ, ekolɛ okpɛlɛɔ nɔ akɛ esa akɛ mɛi ni sumɔɔ anɔkwale lɛ ahi nɔ ni miihe ashɛ jamɔi fɛɛ amli. Nine baanyɛ ashɛ mɛi ni hiɛ sɔɔ nɔ ni ji anɔkwale lɛ ni miishwe akɛ amɛbaatao hu lɛ anɔ yɛ Hindubii, Katolikbii, Yudafoi, kɛ mɛi krokomɛi ateŋ. Ni kɛlɛ, etamɔ nɔ ni jamɔ miigbála adesai ateŋ. Mɛi komɛi po kɛ jamɔ tsuɔ amɛ yiŋtoi fɔji ahe nii. Ani abaanyɛ afee gbɔmɛi anɔkwafoi ni jɛ jamɔi fɛɛ amli ni yɔɔ suɔmɔ kɛha nɔ kpakpa kɛ anɔkwale lɛ ekome? Ani abaanyɛ afee amɛ ekome kɛtsu yiŋtoo kome he nii?

Kwɛ bɔ ni eji nɔ ni yɔɔ naagba akɛ abaana akɛ jamɔ ji nɔ ni yaa nɔ ekɛ mligbalamɔ baa! Susumɔ tai nɛɛ ekomɛi ahe okwɛ. Hindubii kɛ Buddhabii nɔɔ yɛ Sri Lanka. Protestantbii, Katolikbii, kɛ Yudafoi eshwie lá shi yɛ tai babaoo amli. “Mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi” lɛ kɛ Muslimbii miinɔ yɛ Bosnia, Chechnya, Indonesia, kɛ Kosovo. Ni yɛ March 2000 mli lɛ, béi ni kɔɔ jamɔ he lɛ ha Nigeriabii 300 gboi. Eji anɔkwale akɛ jamɔ mli hetsɛ ji nɔ ni tee nɛkɛ béi nɛɛ ashi.

Bei pii lɛ anɔkwafoi lɛ anaa kpɛɔ amɛhe yɛ nibii fɔji ni afeɔ yɛ jamɔ gbɛi amli lɛ hewɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, efeɔ sɔlemɔyalɔi babaoo naakpɛɛ akɛ sɔlemɔi lɛ ekomɛi eŋmɛ osɔfoi ni efee gbekɛbii bɔlɛnamɔ mli niseniianii lɛ agbɛ. Ashwieɔ heyelilɔi krokomɛi ahiɛ shi kɛtsɔ mligbalamɔi ni yɔɔ mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi akui babaoo lɛ amli yɛ saji tamɔ nuu ni kɛ nuu náa bɔlɛ kɛ musufitemɔ he. Eyɛ faŋŋ akɛ, jamɔ efeko adesai ekome. Ni kɛlɛ, mɛi yɛ jamɔi babaoo amli ní sumɔɔ anɔkwale lɛ diɛŋtsɛ, taakɛ niiashikpamɔi ni nyiɛ sɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ.

Amɛshwe Anɔkwale Lɛ

Fidelia ji jálɔ anɔkwafo ni etuu ehe eha yɛ Katolik Sɔlemɔ ni yɔɔ San Francisco yɛ La Paz, Bolivia lɛ mli. Ekulaa shi yɛ Maria amaga lɛ hiɛ ni ekɛ kɛnɛrɛi ni hi fe fɛɛ ni ebaanyɛ ehe lɛ yashwieɔ shi yɛ Kristo ni asɛŋ lɛ yɛ krɔɔs nɔ lɛ hiɛ. Daa otsi lɛ, ekɛ niyenii babaoo yahaa osɔfoi lɛ koni aja aha ohiafoi. Shi kɛlɛ, Fidelia bii enumɔ lɛ gboi dani be shɛ ni abaabaptisi amɛ. Beni osɔfo lɛ kɛɛ lɛ akɛ amɛ fɛɛ amɛmiipiŋ yɛ Limbo duŋ shihilɛ lɛ mli lɛ, Fidelia susu he akɛ, ‘Kɛji Nyɔŋmɔ yɛ suɔmɔ ni emli hi lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni eba lɛ nakai?’

Atsɔse Tara, ni eji datrɛfonyo lɛ, akɛ Hindunyo yɛ Kathmandu, Nepal. Akɛ mɔ ni nyiɛ eblematsɛmɛi akusumii ni eye afii ohai abɔ lɛ sɛɛ lɛ, ejaa enyɔŋmɔi lɛ yɛ Hindu sɔlemɔtsui lɛ amli ni eyɛ amagai yɛ eshia mli. Shi Tara hao waa yɛ sanebimɔi tamɔ enɛɛmɛi ahe: Mɛni hewɔ apiŋɔ babaoo nakai? Mɛni hewɔ gbɔmɛi gboiɔ? Enine shɛɛɛ hetooi ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli nɔ yɛ ejamɔ lɛ mli.

Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, Panya da akɛ Buddhanyo yɛ shia ko ni bɛŋkɛ nujɔɔ yɛ Bangkok, Thailand lɛ mli. Atsɔɔ lɛ akɛ piŋmɔ jɛ nibii ni afee yɛ tsutsu wala shihilɛ lɛ mli ni ákɛ nine baanyɛ ashɛ heyeli nɔ kɛtsɔ akɔnɔi fɛɛ ni mɔ aŋkro aaajie kɛaajɛ emli lɛ nɔ. Taakɛ Buddhabii anɔkwafoi krokomɛi ji lɛ, atsɔɔ lɛ bulɛ ni esa akɛ ajie kpo atsɔɔ nilee ni mɔ kome shihilɔi ni woɔ atade wuɔfɔ ni yɔɔ shwɔlɔɔ ni baa shia lɛ daa leebi mra ni ebabaa nii lɛ. Ekase nii anɔ jwɛŋmɔ ni ebua Buddha he amagai anaa yɛ hemɔkɛyeli ni eyɔɔ akɛ amɛbaanyɛ amɛkɛ hebuu aha lɛ lɛ hewɔ. Be mli ni Panya ená tsɔne oshara ni naa wa ní no eha kɛjɛ ehɛ kɛbamɔ enaji fɛɛ egboi sɛɛ lɛ, eyasara Buddhabii amɔ kome shihilɛhe lɛ, kɛ hiɛnɔkamɔ yɛ anɔkwayeli mli akɛ abaatsa lɛ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ. Enine shɛɛɛ tsamɔ loo mumɔŋ sɛɛyoomɔ nɔ. Yɛ no najiaŋ lɛ, ekɛ ehe yawo mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi amli ni eje shishi ekɛ bɔi nitsumɔ fiofio.

Afɔ Virgil yɛ United States ni eyafata mɛi diji akuu ni kɛɛ amɛjajeɔ Islam jamɔŋ hemɔkɛyeli lɛ amɛtsɔɔ lɛ ahe yɛ kɔleji. Ekɛ ekãa jaa amɛwoji tɛtrɛbii lɛ, nɔ ni tsɔɔ akɛ, blɔfomɛi ji Abonsam lɛ. Amɛsusuɔ akɛ, nakai hemɔkɛyeli lɛ hewɔ ni blɔfomɛi lɛ fee mɛi diji niseniianii babaoo nakai lɛ. Eyɛ mli akɛ eyeɔ anɔkwa yɛ ehemɔkɛyeli lɛ mli moŋ, shi saji komɛi gbá Virgil naa akɛ: Te aaafee tɛŋŋ ni blɔfomɛi fɛɛ aaafee mɛi fɔji? Ni mɛni hewɔ shiɛmɔi lɛ babaoo kɔɔ shika he lɛ?

Eyɛ mli akɛ Charo da yɛ South America he ni Katolikbii fa yɛ moŋ, shi eji Protestantnyo anɔkwafo. Emii shɛ ehe waa akɛ ejeee wɔŋjamɔ ni ebɔle ehe kɛkpe lɛ fã. Charo ná he miishɛɛ akɛ ebaaya sɔlemɔ daa Hɔgbaa kɛha henumɔŋ kanyamɔ nifeemɔ lɛ, he ni ebolɔɔ “Haleluya!” yɛ ni efataa he kɛlaa jamɔŋ lala kɛ joo ni nyiɛɔ sɛɛ lɛ. Charo he eye diɛŋtsɛ akɛ, akpɔ̃ lɛ kɛjɛ esha mli ni ákɛ, afɔ lɛ ehee. Ekɛ nyɔmɔwoo ni enine shɛɔ nɔ lɛ mlijaa nyɔŋma mli ekome haa sɔlemɔ lɛ, ni kɛji TV nɔ shiɛlɔ ni esumɔɔ lɛ waa lɛ bi kɛha too woo lɛ, ekɛ shika majeɔ lɛ kɛha gbekɛbii yɛ Afrika. Shi kɛlɛ, beni ebi esɔfo lɛ nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ piŋɔ susumai yɛ hɛl lɛ, eyɔse akɛ ebɛ hetoo ni shishinumɔ yɔɔ mli. Sɛɛ mli lɛ, ená ele hu akɛ akɛ etooyeli lɛ yeee ebuaa gbekɛbii ni yɔɔ Afrika lɛ.

Eyɛ mli akɛ nɛkɛ gbɔmɛi enumɔ nɛɛ fɛɛ jɛ shihilɛi srɔtoi amli moŋ, shi nɛkɛ aŋkroaŋkroi nɛɛ hiɛ susumɔ kome. Amɛsumɔɔ anɔkwale ni amɛkɛ anɔkwayeli taoɔ anɔkwa hetooi kɛha amɛ sanebimɔi lɛ? Shi ani abaanyɛ afee amɛ ekome yɛ anɔkwa ajamɔ mli? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baaha nakai sanebimɔ lɛ hetoo.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Ani abaanyɛ afee gbɔmɛi ni jɛ shihilɛi srɔtoi amli lɛ ekome lɛɛlɛŋ?

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

G.P.O., Jerusalem