Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Naagbai ni Yɔɔ Gbɔmɛi Akui Amlijiemɔ He

Naagbai ni Yɔɔ Gbɔmɛi Akui Amlijiemɔ He

Naagbai ni Yɔɔ Gbɔmɛi Akui Amlijiemɔ He

“HEGBƆYELI BAANYƐ AFEE HEGBƐ KO NI AYƆƆ, SHI NƆYELI HEGBƐ KO BƐ SHIKPƆŊ NƆ NI BAANYƐ EHA EBA MLI DIƐŊTSƐ.”

Nakai ji bɔ ni Honoré de Balzac, ni ji afii ohai 19 lɛ mli French adesã woji aŋmalalɔ lɛ kɛɛ. Ani okɛ lɛ kpãa gbee? Henumɔ tsirɛɔ mɛi babaoo ni amɛnuɔ he akɛ gbɔmɛi akui amlijiemɔi ejaaa. Ni kɛlɛ, yɛ nɛkɛ afii ohai 21 nɛɛ po mli lɛ, adesa weku lɛ kã he eji nɔ ni ágbala mli awo kwasafoŋ shihilɛ mli kui srɔtoi babaoo amli.

CALVIN COOLIDGE, ni ji United States nɔyelɔ kɛjɛ afi 1923 kɛyashi afi 1929 lɛ, susu naagba ni yɔɔ kwasafoŋ shihilɛ mli kui amlijiemɔ lɛ he ni ewie “kwasafoŋ shihilɛ mli kui fɛɛ ni yɔɔ hegbɛ babaoo ní yɛ naagbee mli lɛ abaajie kɛjɛ shihilɛ mli kɛya kwraa lɛ” he. Shi kɛlɛ, afii aaafee 40 yɛ Coolidge nɔyeli sɛɛ lɛ, Kerner Kuu ni ahala koni amɛkase bɔ ni mɛi ni yɔɔ hewolonɔ sui srɔtoi lɛ kɛ amɛhe yeɔ haa lɛ tsɔɔ bɔ ni amɛsheɔ gbeyei akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ United States baaba ebatsɔ kui srɔtoi enyɔ: “mɔ diŋ kome, mɔ yɛŋ kome—ní amɛtse amɛhe ni kɛ amɛhe yeee hegbɔ.” Mɛi komɛi kɛɔ akɛ nɔ ni atsɔ hiɛ agba nɛɛ eba mli anɔkwale momo ni ákɛ “shika helɛtemɔ kɛ hewolonɔ su mligbalamɔ lɛ miiwo wu” yɛ nakai maŋ lɛ mli.

Mɛni hewɔ ewa waa akɛ aaaha susumɔ ni adesa yɔɔ yɛ hegbɔyeli he lɛ atsɔ nɔ ni nine baanyɛ ashɛ nɔ diɛŋtsɛ lɛ? Yiŋtoo titri kome ji adesai asu. Tsutsu U.S. maŋ ajinafoi akuu lɛ mlinyo William Randolph Hearst wie be ko akɛ: “Kɛhoo kwraa lɛ, abɔ gbɔmɛi fɛɛ akɛ mɛi ni yeɔ hegbɔ yɛ gbɛ kome nɔ, ni nakai gbɛ kome lɛ ji shwelɛ ni amɛyɔɔ akɛ amɛsumɔɔɔ ni amɛyeɔ hegbɔ lɛ.” Te etsɔɔ tɛŋŋ? Ekolɛ afii ohai 19 lɛ mli French shwɛmɔi ahe woloŋmalɔ Henry Becque wie he yɛ gbɛ ni mli kã shi faŋŋ mli akɛ: “Nɔ ni haa hegbɔyeli bafeɔ nɔ ni ewa akɛ nine baashɛ nɔ lɛ ji akɛ mɛi ni nɔ kwɔlɔ fe wɔ lɛ nɔŋŋ ji mɛi ni wɔsumɔɔ akɛ wɔkɛ amɛ aye hegbɔ.” Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, gbɔmɛi miisumɔ koni amɛkɛ mɛi ni nɔ kwɔlɔ kwraa fe amɛ yɛ shihilɛ mli lɛ aye hegbɔ; shi mɛi babaoo sumɔŋ ni amɛba amɛ hegbɛi kɛ sɛɛnamɔi ashi kɛtsɔ mɛi ni amɛbuɔ amɛ akɛ mɛi ni baa shi fe amɛ lɛ ni amɛkɛaaye hegbɔ lɛ nɔ.

Yɛ blema lɛ, afɔ́ɔ mɛi akɛ gbɔmɛi foji, ákɛ nɔyelɔi akuu ko fã, aloo odehei aweku mli bii tete po. Ekã he eji anɔkwale lolo yɛ hei fioo komɛi. Shi kɛlɛ, yɛ shikpɔji babaoo anɔ ŋmɛnɛ lɛ, shika—loo shika ni abɛ—ji nɔ ni tsɔɔ kɛji mɔ ko baa shi, ekã teŋ, loo enɔ kwɔ. Ni kɛlɛ, nibii krokomɛi yɛ ni tsɔɔ kuu mli ni mɔ ko yɔɔ, tamɔ hewolonɔ su, wolokasemɔ, kɛ niŋmaa kɛ nikanemɔ nɛkɛ. Ni yɛ hei komɛi lɛ, nuu loo yoo ni mɔ ko ji lɛ ji nɔdaamɔnɔ kɛha hiɛaŋkwɛmɔ, ni ehaa abuɔ yei akɛ kuu ko ni baa shi.

Ani Gbɛtsɔɔmɔi yɛ Kɛha Hiɛnɔkamɔ?

Hegbɛi ni adesai yɔɔ lɛ ahe mlai ni awo lɛ eye ebua ni afite sui komɛi ni kɛ gbɔmɛi okui amlijiemɔ baa lɛ. Awo gbɔmɛi amligbalamɔ ni ateɔ shi awoɔ lɛ he mlai yɛ United States. Atsĩ hewolonɔ su mlijiemɔ naa yɛ mla naa yɛ South Africa. Eyɛ mli akɛ nyɔŋyeli kã he eyɛ shihilɛ mli lolo moŋ, shi eji nɔ ni mla teɔ shi woɔ yɛ je lɛŋ hei babaoo. Yiŋkpɛi ni afee yɛ mla naa lɛ eha akɛ ekãa ekpɛlɛ hegbɛ ni shikwɛɛbii komɛi yɔɔ akɛ amɛná amɛ diɛŋtsɛ amɛshikpɔŋ lɛ nɔ, ni mlai ni awo ni teɔ shi woɔ niiamlijiemɔ lɛ eha kui komɛi ni bɛ nɔ ko yɛ shihilɛ mli lɛ ená nibii ni he hiaa amɛ.

Ani enɛ tsɔɔ kwasafoŋ shihilɛ mli kui amlijiemɔi ní ehiŋ shi dɔŋŋ? Dabi. Ekolɛ yɛ be mli ni kwasafoŋ shihilɛ mli kui komɛi amlijiemɔi miiba shi agbɛnɛ lɛ, ehee ni mli egbala ebɔi kpojee. Wolo ni ji Class Warfare in the Information Age lɛ kɛɛ akɛ: “Etamɔ nɔ ni ehe ehiaaa akɛ abaajara mɛi amli awo jwetiritsɛmɛi akui kɛ nitsulɔi akuu amli ŋmɛnɛ, shi ebalɛ nakai ejaakɛ kui wuji nɛɛ amli ejara ewo gbɔmɛi akui bibii ni mli efu amli.”

Ani kwasafoŋ shihilɛ mli kui baaya nɔ ágbala gbɔmɛi amli kɛya naanɔ? Ojogbaŋŋ, taakɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ lɛ, shihilɛ lɛ jeee nɔ ni hiɛnɔkamɔ bɛ mli.