Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Jeŋba He Mlai ni Ohalaa

Jeŋba He Mlai ni Ohalaa

Jeŋba He Mlai ni Ohalaa

ANI oji mɔ ko ni jeŋba he mlai kudɔɔ bo? Aloo osusuɔ akɛ jeŋba he mlai ji nɔ ko ni be eho? Anɔkwale lɛ ji akɛ, jeŋba he mlai komɛi kudɔɔ mɔ fɛɛ mɔ, nɔ ni mɔ lɛ heɔ eyeɔ akɛ amɛhe miihia waa. Taakɛ The New Shorter Oxford English Dictionary tsɔɔ lɛ, abaanyɛ atsɔɔ jeŋba he mla shishi akɛ “mɔ diɛŋtsɛ nifeemɔ ni ja he mla.” Jeŋba he mlai náa wɔyiŋkpɛi anɔ hewalɛ ni etsɔɔ wɔ gbɛ ni esa akɛ wɔtsɔ nɔ yɛ shihilɛ mli. Jeŋba he mlai baanyɛ afee tamɔ tsɔne ko ni kɛ gbɛtsɔɔmɔ haa.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu wo esɛɛnyiɛlɔi lɛ hewalɛ koni amɛkɛ Mla Kpakpa, ni anaa yɛ Mateo 7:12 lɛ atsu nii, akɛ: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.” Confucius sɛɛnyiɛlɔi lɛ yeɔ jeŋba he mlai ni ji sui kpakpai kɛ nɔhamɔ nɔ, nɔ ni wieɔ sui tamɔ mlihilɛ, heshibaa, bulɛ, kɛ anɔkwayeli he lɛ. Mɛi ni sumɔɔɔ Nyɔŋmɔjamɔ po lɛ yɛ sui kpakpai komɛi loo gbɛtsɔɔmɔi ni tsɔɔ amɛ amɛsu.

Mɛɛ Jeŋba He Mlai Esa akɛ Ohala?

Shi kɛlɛ, esa akɛ wɔha ehi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ jeŋba he mlai baanyɛ afee ekpakpa loo efɔŋ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ naagbee afii nyɔŋma loo nɔ̃ lɛ mli lɛ, nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ mi klɛŋklɛŋ su lɛ ekanya mɛi babaoo. Eyɛ mli akɛ ekolɛ mɛi babaoo leee gbɛi nɛɛ loo amɛbaanu he akɛ ekɔɔɔ amɛhe moŋ, shi mi klɛŋklɛŋ su lɛ ji jeŋba he mla ko ni ba trukaa, ni ji akɛ, jeŋba he mla ko ni mɛi babaoo kɛtsuɔ nii yɛ be mli ni amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ jeŋba he mlai ni nɔ kwɔlɔ lɛ anɔ lɛ. Kɛji nakai gbɛi lɛ tsɔɔ nɔ ni eji lɛ mli loo etsɔɔɔ mli jio lɛ, mi klɛŋklɛŋ su lɛ tsɔɔ pɛsɛmkunya su, ni bei pii lɛ, heloonaa nii ni asusuɔ he fata he. Tɛlivishiŋ nitsumɔhe onukpa ko ni yɔɔ China lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Jeŋba he mlai enyɔ pɛ wɔyɔɔ. Ekome ji ni akɛtsu hiamɔ ko he nii. Ekroko lɛ ji ni akɛbua shika naa.”

Mi klɛŋklɛŋ su lɛ baanyɛ afee tamɔ dade ni gbalaa dade. Ni te dade ni gbalaa dade baanyɛ aná tsɔne ni kɛ gbɛtsɔɔmɔ haa lɛ nɔ hewalɛ eha tɛŋŋ? Kɛ́ enyɔ lɛ fɛɛ bɛŋkɛ amɛhe lɛ, tsɔne ni kɛ gbɛtsɔɔmɔ haa lɛ nyɛɛɛ ni ekɛ gbɛtsɔɔmɔ ni ja aha. Nakai nɔŋŋ mi klɛŋklɛŋ su lɛ baanyɛ ashɛ́ mɔ ko jeŋba he gbɛtsɔɔmɔ, loo mla he su ni ja lɛ afɔ̃ kɛtsɔ nɔ fɛɛ nɔ ni eeeba lɛ shi kɛwo mɔ lɛ henumɔi ashishi lɛ nɔ.

Ani onaa baakpɛ ohe kɛji oná ole akɛ mi klɛŋklɛŋ su lɛ jeee ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nifeemɔ? Nɛkɛ shihilɛ mli nifeemɔ nɛɛ ná eshishijee kɛjɛ Eden abɔɔ lɛ mli beni wɔ klɛŋklɛŋ fɔlɔi lɛ kpoo jeŋba he mlai ni wɔ-Bɔlɔ lɛ to lɛ. No tsake amɛjeŋba he gbɛtsɔɔmɔ lɛ. Ákɛ Adam kɛ Hawa shwiei lɛ, adesai ehao yɛ nakai shihilɛ gbɛ nɔŋŋ nɔ, ni nyɛsɛɛ nɛɛ atsɛ lɛ akɛ “mi klɛŋklɛŋ su.”—1 Mose 3:6-8, 12.

Anaa nakai su ni egbɛ eshwã lɛ yɛ bei ni Biblia mli gbalɛ tsɛ lɛ “naagbee gbii lɛ,” ni “jaramɔ bei” ekadi lɛ lɛ mli. Gbɔmɛi babaoo etsɔmɔ “hesuɔlɔi.” Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ wɔnaa akɛ wɔyaje nɔnyɛɛ shishi koni wɔkase mi klɛŋklɛŋ su nifeemɔ lɛ.—2 Timoteo 3:1-5.

Ekolɛ okɛ oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Olaf, ni ŋma wolo kɛyaha Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ni yɔɔ Europa lɛ baakpã gbee: “Ewa waa akɛ aaahiɛ jeŋba kpakpa mli, titri lɛ kɛha wɔ oblahii kɛ oblayei lɛ. Nyɛfainɛ, nyɛyaa nɔ nyɛkaia wɔ bɔ ni ehe hiaa ni wɔkpɛtɛ Biblia mli shishitoo mlai lɛ ahe lɛ.”

Olaf jie jwɛŋmɔ ni yɔseɔ nii kpo. Shishitoo mlai ni Nyɔŋmɔ kɛha lɛ baanyɛ aye abua wɔ—oblahii kɛ oblayei loo onukpai—koni wɔhiɛ jeŋba he tɛi ni nɔkwɔlɔ mli. Amɛbaanyɛ amɛye amɛbua wɔ koni wɔte shi wɔshi mi klɛŋklɛŋ su lɛ, kɛji atsɛɔ lɛ nakai loo atsɛɛɛ lɛ nakai jio. Kɛ́ obaasumɔ ni okase nibii babaoo yɛ bɔ ni Biblia mli shishitoo mlai baanyɛ aye abua bo diɛŋtsɛ lɛ he lɛ, ofainɛ, susumɔ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ he.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 4]

Ŋmɛnɛ, mɛi babaoo ejieee bulɛ kpo yɛ mɛi krokomɛi ahiamɔ nii ahe