Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hiɛnyiɛmɔ Kpakpa—Eji Naagba yɛ Jeŋ Fɛɛ

Hiɛnyiɛmɔ Kpakpa—Eji Naagba yɛ Jeŋ Fɛɛ

Hiɛnyiɛmɔ Kpakpa—Eji Naagba yɛ Jeŋ Fɛɛ

Nuu lɛ ji niŋmalɔ kɛ lalafoo wiemɔ ŋmalɔ. Etsui eyi obɔ kɛ hiɛnɔkamɔ ni miitsɔɔ nibii kpakpai ni baaba wɔsɛɛ ko. Aaafee afii 90 ni eho nɛ lɛ, efee nii ahe mfoniri yɛ ejwɛŋmɔŋ, ni tsɔɔ he ko “ni gbeyeishemɔ ko bɛ jwɛŋmɔ lɛ mli ní aakpa shihilɛ kpakpa gbɛ; he ni anáa nilee yɛ yaka; he ni atsɔko husui anɔ agbalako je lɛ mli ní afeko lɛ fãi bibii; he ni awieɔ anɔkwale yɛ; [kɛ] he ni mɔdɛŋ ni abɔɔ ni tɔlɛ bɛ mli lɛ haa afeɔ nii jogbaŋŋ kɛmɔɔ shi.”

KƐKƐ ni nɛkɛ niŋmalɔ nɛɛ tsɔɔ hiɛnɔkamɔ ni eyɔɔ akɛ emaŋbii lɛ kɛ agbɛnɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ baayaje he ko ni tamɔ nakai mli. Eji nɛkɛ lalafoo wiemɔ ŋmalɔ nɛɛ ní ná Nobel Juromɔnɔ lɛ yɛ wala mli ŋmɛnɛ kulɛ, eka shi faŋŋ akɛ enijiaŋ baaje wui waa diɛŋtsɛ. Yɛ hiɛyaa babaoo ni je lɛ náa lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, emli egbála waa fe bei fɛɛ ni eho. Ni hiɛnɔkamɔ fɛɛ ni ayɔɔ yɛ adesa wɔsɛɛ be he lɛ kã he eji nɔ ni jeɔ mɔ nijiaŋ wui lolo.

Beni abi okwaafonyo ko nɔ hewɔ ni basabasafeemɔ ba kui enyɔ ko teŋ trukaa yɛ emaŋ lɛ mli lɛ, etsɔɔ nɔ ni esusuɔ akɛ no ji nibii ni ha ebalɛ nakai lɛ ateŋ ekome. Ekɛɛ akɛ: “Ejɛ hiɛnyiɛlɔi ni tswaa ojo lɛ hewɔ.” Yinɔsaneŋmalɔ Jonathan Glover tsɔɔ jwɛŋmɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ ewolo ni ji Humanity—A Moral History of the Twentieth Century lɛ mli akɛ: “Wiemɔ kui ashishibulemɔ [ni tee nɔ yɛ maŋ kome too lɛ nɔŋŋ mli] lɛ jeee wiemɔ kuu mli hetsɛ̃ ko ni ba trukaa, eji nɔ ko ni gbɔmɛi ni sumɔɔ koni amɛná gbɛhe lɛ to he gbɛjianɔ.”

Beni ta fɛ́ yɛ maŋkwramɔŋ kui enyɔ ateŋ yɛ tsutsu Yugoslavia yɛ afi 1990 shishijee afii lɛ amli lɛ, adafitswaa saneŋmalɔ ko ŋma akɛ: “Wɔkɛ miishɛɛ efee ekome kɛhi shi afii abɔ ni amrɔ nɛɛ enɛ ebatsɔ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ abifabii ni agbeɔ. Mɛni wɔfeɔ nɛɛ?”

Kilomitai akpei abɔ kɛmiijɛ Europa kɛ Afrika ji he ni India maŋ ni ji he ni afɔ́ lalafoo wiemɔ ŋmalɔ ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ yɛ. Yɛ wiemɔ ko ni aha ni yitso ji “Ani India Baanyɛ Aye Omanye ákɛ Maŋ Kome?” lɛ mli lɛ, woloŋmalɔ Pranay Gupte kɛɛ akɛ: ‘Aaafee Indiabii lɛ ateŋ mɛi babaoo ni ji oha mlijaa 70 lɛ yeko afii 30, ni kɛlɛ, hiɛnyiɛlɔi bɛ ni baafee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa amɛha amɛ.’

Yɛ maji komɛi amli lɛ, ehe ebahia ni hiɛnyiɛlɔi komɛi aŋmɛɛ gbɛnaa ni amɛyɔɔ yɛ nitsumɔ mli lɛ he yɛ ojotswaa ni akɛfolɔɔ amɛnaa lɛ hewɔ. Belɛ, yɛ yiŋtoi srɔtoi ahewɔ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ je lɛ miiná naagba ni mli wa yɛ hiɛnyiɛmɔ mli. Shihilɛi tsɔɔ anɔkwale ni gbalɔ ko ni hi shi aaafee afii 2,600 ni eho lɛ wiemɔi ji. Ekɛɛ akɛ: “Gbɔmɔ gbɛ bɛ lɛ diɛŋtsɛ edɛŋ, ni adesa ní nyiɛ nɛɛ, bɔ ni eeetsɔ ejaje enajifaamɔi eha lɛ, ebɛ edɛŋ.”—Yeremia 10:23.

Ani gbɛ ko yɛ ni abaatsɔ nɔ aje ŋmɛnɛŋmɛnɛ jeŋ haomɔ nɛɛ mli? Namɔ baanyɛ anyiɛ adesai ahiɛ kɛbote jeŋ ko mli, he ni béi gbalaŋ adesai aweku lɛ mli ni nibii babaoo woŋ amɛhe gbeyei, he ni akɛ anɔkwa nilee babaoo haa ni aheee nɔ ko yɛ he, kɛ he ni adesai yaa amɛhiɛ fiofio yɛ kɛshɛɔ emuuyeli mli?

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Fatmir Boshnjaku