Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɔbɔnalɛ—Ehaa Ajieɔ Mlihilɛ kɛ Musuŋtsɔlɛ Kpo

Mɔbɔnalɛ—Ehaa Ajieɔ Mlihilɛ kɛ Musuŋtsɔlɛ Kpo

Mɔbɔnalɛ—Ehaa Ajieɔ Mlihilɛ kɛ Musuŋtsɔlɛ Kpo

HELEN KELLER ŋma akɛ: “Bei abɔ ni obaanyɛ ojɔɔ mɔ ko piŋmɔ he lɛ, shihilɛ lɛ efeŋ nɔ ni sɛɛnamɔ bɛ he.” Eka shi faŋŋ akɛ Keller nuɔ henumɔŋ piŋmɔ shishi. Beni eye nyɔji 19 lɛ, hela ko ha etsɔ shwilafo kɛ toimulɔ kwraa. Shi tsɔɔlɔ musuŋtsɔlɔ ko tsɔɔ Helen nikanemɔ kɛ niŋmaa kɛtsɔ shwilafoi aniŋmaa ni ji Braille lɛ nɔ, ni sɛɛ mli lɛ etsɔɔ lɛ bɔ ni awieɔ.

Keller tsɔɔlɔ, Ann Sullivan le nijiaŋwujee ni yɔɔ mɔdɛŋ ni abɔɔ koni aye gbɔmɔtsoŋ gbɔjɔmɔ nɔ lɛ jogbaŋŋ. Kulɛ lɛ diɛŋtsɛ ehiŋmɛi miihe ashwila. Shi Ann jɛ tsuishitoo mli etao gbɛ ko ni ebaatsɔ nɔ ni ekɛ Helen agba sane kɛtsɔ bɔ ni “aspɛliɔ” niŋmaa okadii yɛ Helen nine nɔ lɛ nɔ. Akɛni mlitsɔlɛ ni Helen tsɔɔlɔ lɛ yɔɔ lɛ kanya lɛ hewɔ lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ ebaatuu ehe eha koni ekɛye ebua shwilafoi kɛ toimulɔi. Akɛni ebɔ mɔdɛŋ waa ni ekɛye lɛ diɛŋtsɛ egbɔmɔtsoŋ gbɔjɔmɔ lɛ nɔ hewɔ lɛ, enu he eha mɛi ni yɔɔ nakai shihilɛ lɛ nɔŋŋ mli. Eesumɔ ni eye ebua amɛ.

Yɛ pɛsɛmkunya jeŋ nɛɛ mli lɛ, ekolɛ okadi akɛ ewaaa akɛ ‘omli aaajoo’ yɛ mɛi krokomɛi anɔ ni oku ohiɛ oshwie mɛi krokomɛi ahiamɔ nii anɔ. (1 Yohane 3:17) Shi kɛlɛ, awoɔ Kristofoi kita akɛ amɛsumɔ amɛnaanyo ni amɛná suɔmɔ ni mli wa amɛha amɛhe. (Mateo 22:39; 1 Petro 4:8) Ni kɛlɛ, ekolɛ ole anɔkwa sane nɛɛ jogbaŋŋ: Eyɛ mli akɛ wɔmiisumɔ diɛŋtsɛ akɛ wɔsumɔ wɔhe moŋ, shi bei pii lɛ, wɔkuɔ wɔhiɛ wɔshwieɔ hegbɛi ni wɔɔná ni wɔkɛba mɛi krokomɛi apiŋmɔ shi lɛ nɔ. Ekolɛ ebaa lɛ nakai akɛni wɔleee amɛhiamɔ nii lɛ hewɔ. Mɔbɔnalɛ ji nɔ ni baaha wɔjie mlihilɛ kɛ musuŋtsɔlɛ kpo lɛ.

Mɛni Ji Mɔbɔnalɛ?

Wiemɔi komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko kɛɛ akɛ mɔbɔnalɛ ji “ohe ni okɛwoɔ mɛi krokomɛi ashihilɛ, henumɔi, kɛ susumɔi amli ni onuɔ amɛshishi lɛ mli.” Atsɔɔ shishi hu akɛ nyɛmɔ ni wɔnyɛɔ wɔkɛ wɔhe woɔ mɔ kroko shihilɛ mli lɛ mli. No hewɔ lɛ, mɔbɔnalɛ biɔ ni klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, wɔnu mɔ kroko lɛ shihilɛi ashishi, ni nɔ ni ji enyɔ lɛ, wɔna nakai henumɔi ni nɛkɛ shihilɛi nɛɛ kanyaa lɛ lɛ eko. Hɛɛ, mɔbɔnalɛ biɔ ni wɔnu mɔ kroko lɛ piŋmɔ he yɛ wɔtsui mli.

Wiemɔ “mɔbɔnalɛ” lɛ ejeee kpo yɛ Biblia lɛ mli, shi Ŋmalɛi lɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛbaa su nɛɛ nɔ yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ. Bɔfo Petro wo Kristofoi ŋaa koni ‘amɛnanaa amɛha amɛhe, amɛdɔ amɛhe akɛ nyɛmimɛi.’ (1 Petro 3:8) Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “hedɔɔ” lɛ shishitsɔɔmɔ diɛŋtsɛ ji “ní akɛ mɔ kroko ana amanehulu” loo “aná musuŋtsɔlɛ.” Bɔfo Paulo jie henumɔi ni tamɔ nakai nɔŋŋ kpo beni ewo nanemɛi Kristofoi lɛ hewalɛ koni ‘amɛkɛ mɛi ni nyãa lɛ anya ni amɛkɛ mɛi ni foɔ lɛ afo lɛ.’ Paulo kɛfata he akɛ: “Nyɛjwɛŋa nyɛhewɔ jwɛŋmɔ kome.” (Romabii 12:15, 16) Ni ani wɔkpɛlɛɛɛ nɔ akɛ kɛ́ wɔkɛ wɔhe wooo wɔnaanyo shihilɛ mli lɛ, wɔnyɛŋ wɔsumɔ wɔhe?

Kɛ hoo lɛ, mɔ fɛɛ mɔ yɛ adebɔɔ su naa mɔbɔnalɛ falɛ ko. Namɔ ni kɛ́ ena gbekɛbii ni hɔmɔ miiye amɛ loo abobalɔi ni amɛshihilɛ efee basaa he mfonirii ní etsui tsirɛɛɛ lɛ? Mɛɛ nyɛ ni yɔɔ suɔmɔ baanyɛ aku ehiɛ eshwie ebi ni miifo nɔ? Shi jeee amanehulu fɛɛ amanehulu wɔnyɛɔ wɔnaa nɔ ni ji amrɔ nɔŋŋ. Kwɛ bɔ ni ewa waa akɛ wɔɔnu mɔ ko ni miihao, ni yɔɔ gbɔmɔtsoŋ gbɔjɔmɔ ko ni anaaa, loo niyeli mli naagba mli henumɔi ashishi—kɛji akɛ wɔ diɛŋtsɛ lɛ wɔnako nakai naagbai lɛ pɛŋ! Ni kɛlɛ, Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ akɛ wɔbaanyɛ, ni esa akɛ wɔnu he wɔha mɛi ni wɔbɛ amɛshihilɛ mli lɛ.

Mɔbɔnalɛ He Nɔkwɛmɔnii ni Yɔɔ Ŋmalɛ lɛ Mli

Yehowa ji wɔ mɔbɔnalɛ he nɔkwɛmɔnɔ titri. Eyɛ mli akɛ lɛ diɛŋtsɛ lɛ eyeɔ emuu moŋ, shi ekpaaa wɔ gbɛ akɛ wɔbaaye emuu ejaakɛ “ele wɔsu kɛ wɔbaŋ, ekaiɔ akɛ sũ kɛkɛ ji wɔ.” (Lala 103:14; Romabii 5:12) Kɛfata he lɛ, akɛni ele wɔfatɔɔi ahewɔ lɛ, ‘ehaaa ni aka wɔ fe bɔ ni wɔɔnyɛ.’ (1 Korintobii 10:13) Kɛtsɔ etsuji lɛ kɛ emumɔ lɛ nɔ lɛ, eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa enaa tsabaa.—Yeremia 25:4, 5; Bɔfoi lɛ Asaji 5:32.

Yehowa diɛŋtsɛ nuɔ piŋmɔ ni ewebii lɛ piŋɔ lɛ he. Ekɛɛ Yudafoi ní eku amɛsɛɛ kɛjɛ Babilon kɛba lɛ akɛ: “Mɔ ni taa nyɛhe lɛ eeta ehiŋmɛiŋ ajaŋmalaatɛ he.” (Zakaria 2:12) Akɛni Biblia ŋmalɔ David le Nyɔŋmɔ mɔbɔnalɛ lɛ jogbaŋŋ hewɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Okɛ mihiɛ yaafonui awo otɔ lɛ mli! Ani amɛbɛ owolo lɛ mli?” (Lala 56:9) Kwɛ bɔ ni ehaa mɔ mii shɛɔ ehe akɛ eeele akɛ Yehowa kaiɔ—taakɛ nɔ ni aŋma yɛ wolo ko mli—etsuji anɔkwafoi lɛ ayaafo ni amɛfoɔ lɛ yɛ be mli ni amɛpeleɔ ni amɛhiɛ amɛ emuuyeli mli lɛ!

Taakɛ Yesu Kristo ŋwɛi Tsɛ lɛ ji lɛ, lɛ hu esusuɔ mɛi krokomɛi ahenumɔ nii ahe. Beni etsa toimulɔ ko lɛ, bɔni afee ni naakpɛɛ tsamɔ lɛ akɛwo lɛ hiɛgbele loo etsui fa lɛ, ekɛ lɛ tee afã gbɛ. (Marko 7:32-35) Yɛ be kroko mli lɛ, Yesu na yoo okulafo ko ni miiya ni eyafu ebinuu koome pɛ. Ena piŋmɔ ni yoo lɛ piŋɔ lɛ amrɔ nɔŋŋ, ni etsi ebɛŋkɛ yarafeelɔi lɛ, ni etée oblanyo lɛ shi.—Luka 7:11-16.

Beni Yesu jie ehe kpo etsɔɔ Saulo yɛ Damasko gbɛ lɛ nɔ yɛ eshitee lɛ sɛɛ lɛ, eha Saulo na bɔ ni enuɔ ekaselɔi ni ekɛ yitsoŋwalɛ waa amɛ yi lɛ he ehaa lɛ. Ekɛɛ lɛ akɛ: “Miji Yesu, mɔ ni owaa lɛ yi lɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 9:3-5) Yesu diɛŋtsɛ nu piŋmɔ ni ekaselɔi lɛ piŋɔ lɛ he taakɛ bɔ ni nyɛ ko nuɔ piŋmɔ ni ebi ní he yeɔ lɛ piŋɔ lɛ he lɛ. Nakai nɔŋŋ ákɛ wɔ ŋwɛi Osɔfo Nukpa lɛ, Yesu ‘nuɔ wɔgbedemɔi lɛ ahe,’ loo taakɛ Rotherham shishitsɔɔmɔ lɛ tsɔɔ lɛ, “enuɔ wɔgbɔjɔmɔi lɛ ahe ehaa wɔ.”—Hebribii 4:15.

Bɔfo Paulo kase bɔ ni anuɔ he ahaa mɛi krokomɛi ahenumɔi. Ebi akɛ: “Namɔ gbedeɔ, ni mi lɛ migbedeee? Namɔ nane atɔtɔɔ, ni mimli eshaaa mi haaa lɛ?” (2 Korintobii 11:29) Beni bɔfo ko tsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ ejie Paulo kɛ Sila kɛjɛ Filipibii atsuŋwoohe ko mli lɛ, nɔ ni ba Paulo susumɔ mli klɛŋklɛŋ ji akɛ ebaakɛɛ gboklɛfonyo lɛ akɛ mɔ ko mɔ ko ejoko foi. Enu he diɛŋtsɛ akɛ gboklɛfonyo lɛ baanyɛ agbe ehe. Paulo le akɛ taakɛ Roma kusum tsɔɔ lɛ, akɛ toigbalamɔ ni naa wa waa baa gboklɛfonyo ko ni haa mɔ ni awo lɛ tsuŋ lɛ joɔ foi lɛ nɔ—titri lɛ, kɛji afa lɛ akɛ ebu ehe jogbaŋŋ lɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 16:24-28) Paulo wala yibaamɔ nifeemɔ ni mlihilɛ yɔɔ mli nɛɛ ná gboklɛfonyo lɛ nɔ hewalɛ, ni lɛ kɛ eshiabii lɛ to gbɛjianɔ ni amɛbatsɔmɔ Kristofoi.—Bɔfoi lɛ Asaji 16:30-34.

Bɔ ni Obaanyɛ Ofee Oná Mɔbɔnalɛ

Ŋmalɛi lɛ yaa nɔ ewoɔ wɔ hewalɛ koni wɔkase wɔ ŋwɛi Tsɛ lɛ kɛ e-Bi, Yesu Kristo, no hewɔ lɛ, mɔbɔnalɛ ji su ko ni esa akɛ wɔná. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔnyɛ wɔná enɛ? Gbɛ̀i titrii etɛ yɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔha mɛi krokomɛi ahiamɔ nii kɛ amɛhenumɔi ahe ni wɔnuɔ he lɛ naa aba: kɛtsɔ toiboo nɔ, kɛtsɔ kwɛ ni wɔbaakwɛ nɔ, kɛ agbɛnɛ kɛtsɔ susumɔ ni wɔɔsusu he lɛ nɔ.

Bo toi. Kɛ́ wɔbo sane toi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaale naagbai ni mɛi krokomɛi kɛkpeɔ lɛ. Ni kɛ wɔbo amɛ toi jogbaŋŋ lɛ, amɛbaasumɔ ni amɛkɛɛ wɔ nɔ ni yɔɔ amɛtsuii amli ni amɛbaajie amɛhenumɔi akpo amɛtsɔɔ wɔ. Miriam tsɔɔ mli akɛ: “Manyɛ mikɛ onukpa ko awie kɛji minu he akɛ ebaabo mi toi. Miisumɔ ni male akɛ enuɔ minaagba lɛ shishi. Kɛ́ ebi mi saji ni akɛtaoɔ nibii amli ni tsɔɔ akɛ ebo nɔ ni mikɛɛ lɛ lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, hekɛnɔfɔɔ ni miyɔɔ yɛ emli lɛ daa.”

Kwɛmɔ nii. Jeee mɔ fɛɛ mɔ baajɛ esuɔmɔ mli egba wɔ bɔ ni enuɔ nii ahe ehaa loo nɔ ni enaa. Shi kɛlɛ, mɔ ni kwɛɔ nii jogbaŋŋ lɛ baayɔse beni naanyo Kristofonyo ko ehao, beni gbekɛ ko ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ sumɔɔɔ ni egbaa sane, loo beni sɔɔlɔ ko ni yɔɔ ekãa lɛ miishɛɛ ni eyɔɔ lɛ miita lɛ. Nyɛmɔ ni anyɛɔ akɛnaa naagba kɛjɛ eshishijee mli nɔŋŋ lɛ he miihia fɔlɔi waa. Marie kɛɛ akɛ: “Yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, dani mikɛ minyɛ baagba sane lɛ, no mli lɛ ele bɔ ni minuɔ he mihaa ni no hewɔ lɛ, ewaaa kɛhaaa mi akɛ magba lɛ minaagba lɛ.”

Okɛ osusumɔ atsu nii. Gbɛ ni hi fe fɛɛ ni atsɔɔ nɔ akanyaa mɔbɔnalɛ ji ni obi ohe akɛ: ‘Kɛ́ miyɛ shihilɛ nɛɛ mli lɛ, te manu he maha tɛŋŋ? Te mafee tɛŋŋ? Mɛni he baahia mi?’ Hiob apasa miishɛjelɔi etɛ lɛ anifeemɔ tsɔɔ akɛ amɛnyɛɛɛ amɛkɛ amɛhe awo eshihilɛ lɛ mli. No hewɔ lɛ, amɛbu lɛ fɔ yɛ susumɔ gbonyo ni amɛná akɛ efee eshai komɛi lɛ hewɔ.

Bei pii lɛ, efɔɔ kaa akɛ ewaaa kɛhaaa adesai ni yeee emuu lɛ akɛ amɛaana mɛi krokomɛi atɔmɔi fe ní amɛaanu amɛhenumɔi ashishi. Shi kɛlɛ, kɛji wɔbɔ mɔdɛŋ waa ni wɔsusu bɔ ni mɔ ko naa amanehulu yɛ haomɔ mli lɛ, ebaaye ebua wɔ koni wɔna lɛ mɔbɔ moŋ fe ní wɔɔbu lɛ fɔ. Juan, ni ji onukpa ko ni ená niiashikpamɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ mibo sane toi jogbaŋŋ, ni mibɔ mɔdɛŋ akɛ manu shihilɛ lɛ fɛɛ shishi dani mikɛ ŋaawoi aha lɛ, ehaa mihaa ŋaawoo kpakpa.”

Woji ni Yehowa Odasefoi jaraa lɛ eye ebua mɛi babaoo yɛ enɛ gbɛfaŋ. Buu-Mɔɔ Awake! woji tɛtrɛbii lɛ ewie naagbai ni mli wawai tamɔ nɔnyɛɛ kɛ gbekɛbii aniseniianiifeemɔ he. Nɛkɛ saji ni yɔɔ ebe naa nɛɛ yeɔ ebuaa kanelɔi lɛ ni amɛsusuɔ mɛi ni piŋɔ yɛ nɛkɛ gbɛ̀i anɔ lɛ ahenumɔi ahe waa. Nakai nɔŋŋ hu wolo ni ji Questions Young People Ask—Answers That Work lɛ eye ebua fɔlɔi babaoo ni amɛnyɛ amɛtsu amɛbii lɛ anaagbai ahe nii.

Mɔbɔnalɛ Yeɔ Ebuaa yɛ Kristofoi Anitsumɔi Amli

Wɔteŋ mɛi fioo pɛ baanyɛ aku amɛhiɛ amɛshwie gbekɛ ni hɔmɔ miiye lɛ lɛ shihilɛ nɔ kɛ́ wɔyɛ niyenii ni wɔbaanyɛ wɔkɛha lɛ. Kɛ́ wɔyɛ mɔbɔnalɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔyɔse mɔ ko mumɔŋ shihilɛ hu. Biblia lɛ kɛɛ yɛ Yesu he akɛ: “Shi beni ena mɛi babaoo lɛ, emusuŋ tsɔ̃ lɛ yɛ amɛhewɔ, akɛni etɔ amɛ ni amɛfee yuyaa tamɔ tooi ni bɛ kwɛlɔ lɛ.” (Mateo 9:36) Gbɔmɛi akpekpei abɔ yɛ nakai mumɔŋ shihilɛ lɛ nɔŋŋ mli ŋmɛnɛ, ni yelikɛbuamɔ he miihia amɛ.

Taakɛ eji yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ, ekolɛ esa akɛ wɔnyɛ wɔye hetsɛ̃ loo su ko ni ehe shi yɛ wɔmli be kpalaŋŋ lɛ nɔ koni wɔshɛ mɛi komɛi atsuii ahe. Sɔɔlɔ ni naa mɔbɔ lɛ bɔɔ mɔdɛŋ koni ena nɔ ko ni mɔ fɛɛ mɔ kpɛlɛɔ nɔ loo ni ewie saneyitso ko ní mɛi babaoo miisusu he lɛ he bɔni afee ni eha eshɛɛ sane lɛ afee nɔ ni ŋɔɔ. (Bɔfoi lɛ Asaji 17:22, 23; 1 Korintobii 9:20-23) Mɔbɔnalɛ mli ni wɔjɛɔ wɔjieɔ mlihilɛ kpo lɛ hu baanyɛ aha wɔtoibolɔi lɛ abo Maŋtsɛyeli shɛɛ sane lɛ toi jogbaŋŋ, taakɛ eji anɔkwale yɛ Filipinyo gboklɛfonyo lɛ nɔ̃ lɛ mli lɛ he lɛ.

Mɔbɔnalɛ jara wa waa yɛ yelikɛbuamɔ ni ekɛhaa wɔ koni wɔku wɔhiɛ wɔshwie mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ afatɔɔi anɔ lɛ. Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ ni wɔnu nyɛmi ko ni etɔ wɔ nɔ lɛ henumɔi ashishi lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ ebaafee mlɛo kɛha wɔ akɛ wɔkɛbaake lɛ. Ekolɛ, kɛji wɔyɛ nakai shihilɛ lɛ nɔŋŋ mli ni wɔná tsɔsemɔ ni ená lɛ nɔŋŋ eko lɛ, wɔbaafee wɔnii yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ. Yehowa mɔbɔnalɛ lɛ tsirɛɔ lɛ ni ‘ekaiɔ akɛ su kɛkɛ ji wɔ,’ no hewɔ lɛ, ani esaaa akɛ wɔ mɔbɔnalɛ lɛ tsirɛɔ wɔ koni wɔsusu emuu ni mɛi krokomɛi yeee lɛ he ni ‘wɔkɛke amɛ’?—Lala 103:14; Kolosebii 3:13.

Kɛ́ esa akɛ wɔwo ŋaa lɛ, mɔ ni eye fɔ lɛ henumɔi kɛ ehaomɔi lɛ ni wɔɔnu shishi lɛ baaha ni ekolɛ wɔjɛ mlihilɛ mli wɔwo ŋaa lɛ. Kristofonyo onukpa ni naa mɔbɔ lɛ kaiɔ ehe akɛ: ‘Mihu manyɛ matɔ nakai tɔmɔ lɛ nɔŋŋ. Manyɛ mayaje eshihilɛ lɛ mli.’ No hewɔ lɛ, Paulo jie yi akɛ: “Nyɛsáa nakai mɔ lɛ ekoŋŋ yɛ mlijɔlɛ mumɔ mli; ní ole ohe nɔ kwɛmɔ, koni bo hu akakao.”—Galatabii 6:1.

Mɔbɔnalɛ baanyɛ atsirɛ wɔ koni wɔkɛ yelikɛbuamɔ ni anyɛɔ atsuɔ he nii aha kɛ eyɛ wɔhewalɛ mli akɛ wɔɔfee nakai, eyɛ mli moŋ akɛ naanyo Kristofonyo ko baashashao shi akɛ eeebi yelikɛbuamɔ lɛ. Bɔfo Yohane ŋma akɛ: “Shi mɔ ni yɔɔ je nɛŋ nii, ni enaa akɛ efi enyɛmi, ni emli jooɔ yɛ enɔ lɛ: te aaafee tɛŋŋ ni Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ aaahi emliŋ? . . . Nyɛkahaa wɔsumɔa mɛi yɛ wiemɔ mli loo lilɛi nɔ kɛkɛ, shi moŋ yɛ nitsumɔ kɛ anɔkwale mli.”—1 Yohane 3:17, 18.

Bɔni afee ni wɔsumɔ mɛi “yɛ nitsumɔ kɛ anɔkwale mli” hewɔ lɛ, ehe miihia ni klɛŋklɛŋ lɛ wɔna wɔnyɛmi lɛ hiamɔ nii diɛŋtsɛ. Ani wɔsusuɔ mɛi krokomɛi ahiamɔ nii lɛ ahe jogbaŋŋ kɛ susumɔ akɛ wɔbaaye wɔbua amɛ? Enɛ ji nɔ ni mɔbɔnalɛ tsɔɔ.

Nyɛnáa Hedɔɔ

Ekolɛ, yɛ adebɔɔ su naa lɛ wɔbɛ mɔbɔnalɛ, ni kɛlɛ wɔbaanyɛ wɔná nɛkɛ mɔ hedɔɔ su nɛɛ. Kɛ́ wɔbo sane toi jogbaŋŋ, wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ, ni wɔkɛ wɔhe fɔɔ mɔ kroko lɛ shihilɛ mli woo lɛ, mɔbɔnalɛ ni wɔyɔɔ lɛ mli baawa. Nɔ ni baajɛ mli aba ji akɛ, ebaatsirɛ wɔ ni wɔjie suɔmɔ, mlihilɛ, kɛ musuŋtsɔlɛ kpo wɔtsɔɔ wɔbii, Kristofoi krokomɛi, kɛ wɔnanemɛi babaoo.

Kaaŋmɛ gbɛ ni pɛsɛmkunya miitsĩ omɔbɔnalɛ lɛ naa. Paulo ŋma akɛ: “Nyɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ akafó enɔ mli, shi efó enaanyo nɔ mli.” (Filipibii 2:4) Wɔnaanɔ wala shihilɛ damɔ Yehowa kɛ e-Osɔfo Nukpa, Yesu Kristo mɔbɔnalɛ lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, sɔ̃ kã wɔnɔ akɛ wɔná nɛkɛ su nɛɛ. Wɔ mɔbɔnalɛ lɛ baakanya wɔ koni wɔfee sɔɔlɔi kpakpai kɛ fɔlɔi kpakpai. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, mɔbɔnalɛ baaye abua wɔ koni wɔna akɛ “nɔ̃ hamɔ mli yɛ jɔɔmɔ fe hemɔ.”—Bɔfoi lɛ Asaji 20:35.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Mɔbɔnalɛ biɔ ni wɔsusu mɛi krokomɛi ahiamɔ nii ahe jogbaŋŋ kɛ yiŋtoo lɛ akɛ wɔbaaye wɔbua amɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Ani wɔbaanyɛ wɔkase ni wɔjie mɔbɔnalɛ ni nyɛ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ jieɔ lɛ kpo etsɔɔ ebi lɛ kpo