Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Emuuyeli Mlihiɛmɔ Nyiɛɔ Jalɔi Ahiɛ

Emuuyeli Mlihiɛmɔ Nyiɛɔ Jalɔi Ahiɛ

Emuuyeli Mlihiɛmɔ Nyiɛɔ Jalɔi Ahiɛ

BIBLIA lɛ kɛɔ akɛ: “Gbɔmɔ ni yoo fɔ́ lɛ yɔɔ nɛɛ, kukuoo kɛkɛ ji egbii lɛ, ni emli eyi tɔ́ kɛ haomɔ sɔŋŋ.” (Hiob 14:1) Etamɔ nɔ ni piŋmɔ kɛ haomɔ ji nɔ ni adesai kɛfɔɔ kpee yɛ shihilɛ mli. Eyɛ faŋŋ akɛ, daa gbi shihilɛ po baanyɛ ekɛ yeyeeyefeemɔi kɛ basabasafeemɔ aba! Mɛni baaye abua wɔ ni wɔye omanye kɛtsɔ shihilɛi ni mli wawai amli ní eye ebua wɔ ni wɔhiɛ shidaamɔ kpakpa mli yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ?

Susumɔ nuu niiatsɛ ko ni gbɛi ji Hiob, ní hi shi aaafee afii 3,500 ni eho nɛ yɛ maŋ ko ní amrɔ nɛɛ atsɛɔ lɛ Arabia lɛ mli lɛ he okwɛ. Kwɛ haomɔ ni Satan kɛba nɛkɛ nuu ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei nɛɛ nɔ! Kooloi fɛɛ ní eyɔɔ lɛ je edɛŋ ni ebii ni esumɔɔ amɛ lɛ hu gboi. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Satan hã asanei ni jaraa tsɛ̃rɛ̃ Hiob kɛjɛ eyiteŋ pampam aahu kɛyashi enaneshi. (Hiob, yitso 1, 2) Hiob leee nɔ̃ hewɔ ni ekɛ osharai kpeɔ lɛ. Ni kɛlɛ, “Hiob kɛ enaabu efeee esha ko.” (Hiob 2:10) Ekɛɛ akɛ: “Mibemyeli lɛ miŋmɛŋ he kɛyashi beyinɔ ní magbo.” (Hiob 27:5) Hɛɛ, Hiob emuuyeli mlihiɛmɔ lɛ ye ebua lɛ ni ekpee ekaai lɛ anaa.

Atsɔɔ emuuyeli mlihiɛmɔ shishi akɛ, jeŋba kpakpa loo nɔ ni kpa ko bɛ he, ni nɔ ni fata he ji ní aaafee mɔ ni Nyɔŋmɔ enaŋ shwamɔ kɛ tɔmɔ ko yɛ ehe. Ni kɛlɛ, enɛ etsɔɔɔ akɛ anaŋ tɔmɔ yɛ adesai ni yeee emuu lɛ awiemɔi kɛ nifeemɔi amli, mɛi ni amɛnyɛŋ amɛshɛ Nyɔŋmɔ shishitoo mlai ahe kwraa kɛmɔ shi lɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, emuuyeli mli ni adesa aaahiɛ lɛ tsɔɔ hetuu-kɛhamɔ fɛɛ loo tsui muu fɛɛ mli ni ajɛɔ atuɔ he ahaa Yehowa, kɛ esuɔmɔnaa nii kɛ eyiŋtoo he nitsumɔ. Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ ni tamɔ nɛkɛ kudɔɔ, loo enyiɛɔ jalɔi ahiɛ yɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ mli kɛ yɛ bei fɛɛ mli. Biblia mli wolo ni ji Abɛi yitso 11 lɛ klɛŋklɛŋ fã lɛ tsɔɔ bɔ ni wɔ emuuyeli mlihiɛmɔ baanyɛ akudɔ wɔ yɛ shihilɛ srɔtoi amli, ni emaa jɔɔmɔi ni wɔnine baashɛ nɔ lɛ nɔ mi ehaa wɔ. Belɛ, yɛ miishɛɛ sɔŋŋ ni wɔyɔɔ yɛ enɛ he hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔkwɛa nɔ ni áŋma yɛ jɛmɛ lɛ mli wɔkwɛa.

Emuuyeli Mlihiɛmɔ Haa Ayeɔ Anɔkwa yɛ Jarayeli Mli

Beni Maŋtsɛ Salomo ni hi shi yɛ blema Israel lɛ wieɔ shishitoo mlai ni kɔɔ anɔkwayeli he kɛtsɔ lalafoo wiemɔi anɔ moŋ fe mla naa wiemɔi ahe lɛ, ekɛɛ akɛ: “Shishiumɔ nsɛnii lɛ, Yehowa miihi; shi nsɛnii tɛ shishiishi lɛ, enáa he miishɛɛ.” (Abɛi 11:1) Nsɛnii kɛ nsɛnii tɛ ni akɛtsu nii shii ejwɛ yɛ Abɛi awolo lɛ mli lɛ klɛŋklɛŋ nɔ̃ nɛ, ni etsɔɔ akɛ Yehowa miisumɔ ní mɛi ni jáa lɛ lɛ aye anɔkwa yɛ amɛ jarayeli nitsumɔi amli.—Abɛi 16:11; 20:10, 23.

Bɔ ni mɛi ni kɛ shishiumɔ nsɛnii tɛi—loo amɛyeee anɔkwa—lɛ shwereɔ lɛ baanyɛ alaka mɔ. Shi, ani wɔbaasumɔ akɛ wɔkpoo Nyɔŋmɔ shishitoo mlai ni kɔɔ ekpakpa kɛ efɔŋ he lɛ lɛɛlɛŋ, kɛtsɔ jarayeli nifeemɔi ní kɛ jeŋba he mlai kpãaa gbee lɛ nɔ? Ebaŋ lɛ nakai kɛji emuuyeli mlihiɛmɔ kudɔ wɔ. Wɔkpooɔ anɔkwa ni ayeee ejaakɛ nsɛnii tɛ ni ja, ni ji nsɛnii tɛ kpakpa lɛ tsɔɔ anɔkwayeli, ni ehaa Yehowa náa miishɛɛ.

“Heshibalɔi Moŋ Yɔɔ Nilee”

Maŋtsɛ Salomo tsa nɔ akɛ: “Kɛ́ [henɔwomɔ, NW] ba lɛ, belɛ hiɛgbele miiba; shi heshibalɔi moŋ yɔɔ nilee.” (Abɛi 11:2) Henɔwomɔ—kɛji eji he nɔ ni awoɔ, toigbele, loo awuŋayeli lɛ—kɛ hiɛgbele baa. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, eji nilee akɛ wɔɔjɛ heshibaa mli wɔkpɛlɛ wɔ fatɔɔi anɔ. Kwɛ bɔ ni Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔnii haa anaa bɔ ni abɛ nɛɛ ji anɔkwale hã!

Levinyo awuŋayelɔ ko nyiɛ atuatselɔi akuu ko hiɛ ni amɛte shi amɛwo hegbɛ ni Yehowa kɛha Mose kɛ Aaron ni ehala amɛ ákɛ etsuji lɛ. Mɛni jɛ nakai henɔwomɔ nifeemɔ lɛ mli kɛba? ‘Shikpɔŋ lɛ naa gbele ni emi’ atuatselɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi, yɛ be mli ni la kpata Kora kɛ mɛi krokomɛi ní fata ehe lɛ ahiɛ lɛ. (4 Mose 16:1-3, 16-35; 26:10; 5 Mose 11:6) Mɛɛ hiɛshishwiemɔ po eji nɛkɛ! Agbɛnɛ, susumɔ Uza, ní jɛ henɔwomɔ mli emɔ kpaŋmɔ adeka lɛ mli koni ekagbee shi lɛ hu he okwɛ. Atswa lɛ nɔ̃ ni egbo yɛ enajiaŋ amrɔ nɔŋŋ. (2 Samuel 6:3-8) Kwɛ bɔ ni ehe hiaa akɛ wɔkpoo henɔwomɔ!

Mɔ ni he jɔ ni yɔɔ heshibaa lɛ hiɛ eshwieee shi kɛji etɔ̃ po. Eyɛ mli akɛ Hiob fee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ moŋ, shi eyeee emuu. Kaai ni ba enɔ lɛ hã ana tɔmɔ ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ yɛ susumɔi ni ehiɛ lɛ ekomɛi ahe. Beni Hiob fãa ehe yɛ mɛi ni folɔɔ enaa lɛ ahiɛ lɛ, etamɔ nɔ ni enyɛɛɛ eŋmɛ pɛpɛɛpɛ. Etsɔɔ po akɛ, eja kɛmɔ shi fe Nyɔŋmɔ. (Hiob 35:2, 3) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔ ejaje Hiob jwɛŋmɔ lɛ yɛ?

Be ni Yehowa kɛ enine tsɔɔ shikpɔŋ lɛ, ŋshɔ lɛ, ŋwɛi ŋulamii, kooloi komɛi, kɛ adebɔɔ mli nibii komɛi ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ, eha Hiob kase bɔ ni adesa jeee fɛifɛi kɛji akɛ akɛ lɛ to Nyɔŋmɔ ni yɔɔ hewalɛ lɛ he lɛ. (Hiob, yitso 38-41) Yehowa ewieee yɛ ewiemɔ lɛ mli he ko kwraa ni tsɔɔ nɔ hewɔ ni Hiob naa amanehulu lɛ. Ehe ehiaaa ni efee nakai. Hiob ji mɔ ko ni baa ehe shi. Ejɛ heshibaa mli ena srɔtofeemɔ kpele ni yɔɔ ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ, srɔto ni yɔɔ emuu ni lɛ diɛŋtsɛ eyeee lɛ kɛ egbɔjɔmɔi lɛ ateŋ, kɛ Yehowa jalɛnifeemɔ kɛ hewalɛ ni eyɔɔ lɛ teŋ. Ekɛɛ akɛ: “Eedɔ mi ni miishwa mihe yɛ su kɛ lamulu mli!” (Hiob 42:6) Hiob emuuyeli mlihiɛmɔ lɛ tsirɛ lɛ ni ekpɛlɛ kãmɔ ni akɛha lɛ lɛ nɔ amrɔ nɔŋŋ. Ni wɔ hu? Ákɛ mɛi ni haa emuuyeli mlihiɛmɔ kudɔɔ amɛ lɛ, ani wɔbaakpɛlɛ kãmɔ loo jajemɔ nɔ amrɔ nɔŋŋ kɛji ehe bahia ni wɔfee nakai?

Mose hu baa ehe shi ni ehe jɔ. Beni etɔɔ lɛ waa yɛ mɛi krokomɛi anaagbai ahe nitsumɔ mli lɛ, eshaanuu, Yetro, ha lɛ tsabaa ko ni ebaanyɛ ekɛtsu nii: Ekɛɛ lɛ ni ekɛ hii krokomɛi ni he esa lɛ atsu gbɛnaa nii lɛ ahe nii. Akɛni Mose yɔse gbɔjɔmɔi ni lɛ diɛŋtsɛ eyɔɔ hewɔ lɛ, ejɛ nilee mli ni ekpɛlɛ ŋaawoo lɛ nɔ. (2 Mose 18:17-26; 4 Mose 12:3) Nuu ni yɔɔ heshibaa lɛ shashaooo shi akɛ ekɛ nitsumɔ aaawo mɛi krokomɛi adɛŋ, ni nakai nɔŋŋ hu esheee gbeyei akɛ gbɛnaa nii ni sa ni ekɛ hii krokomɛi ni he esa lɛ aaatsu he nii lɛ baaha nɔkwɛmɔnɔ hegbɛ ni eyɔɔ lɛ aje edɛŋ. (4 Mose 11:16, 17, 26-29) Yɛ no najiaŋ lɛ, efee klalo akɛ eeeye ebua amɛ ni amɛya hiɛ yɛ mumɔŋ. (1 Timoteo 4:15) Ani esaaa akɛ wɔ hu wɔfeɔ nakai?

‘Mɔ ni Tɔmɔ ko Bɛ Ehe lɛ Gbɛ Ja’

Akɛni Salomo yɔse akɛ emuuyeli mlihiɛmɔ ebuuu mɔ ni ja lɛ he kɛjɛɛɛ oshara loo amanehulu mli be fɛɛ be hewɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mɛi ni ja lɛ, amɛnɔkwayeli lɛ aaatsɔɔ amɛ gbɛ; shi kutumpɔfoi lɛ, amɛshishiumɔ lɛ nɔŋŋ aaakpata amɛhiɛ.” (Abɛi 11:3) Emuuyeli mlihiɛmɔ kudɔɔ mɔ ni ja lɛ koni efee nɔ ni ja yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ, yɛ jaramɔ shihilɛi amli po, ni naagbee mli aahu lɛ, ekɛ sɛɛnamɔi baa. Hiob kpoo akɛ ebaaŋmɛɛ emuuyeli mli ni ehiɛ lɛ he, no hewɔ lɛ, Yehowa “jɔɔ Hiob sɛɛkpee be lɛ fe etsutsu be lɛ.” (Hiob 42:12) Mɛi ni yeɔ kutumpɔo lɛ baanyɛ anu he akɛ amɛmiiya hiɛ yɛ amɛshihilɛ mli yɛ be mli ni amɛkɛ nakai feemɔ lɛ yeɔ mɔ kroko awui, ni ebaafee tamɔ nɔ ni amɛshwere yɛ be ko mli. Shi naagbee mli aahu lɛ, amɛ diɛŋtsɛ amɛlakamɔ lɛ baakpata amɛhiɛ.

Maŋtsɛ nilelɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Mlifu gbi lɛ nɔ lɛ, nii he bɛ sɛɛnamɔ ko; shi jalɛ jieɔ mɔ yɛ gbele dɛŋ.” (Abɛi 11:4) Kwɛ bɔ ni eji kwashiai asane akɛ aaatsu nii waa kɛtao heloonaa nii ni aku hiɛ ashwie teemɔŋ nikasemɔ, sɔlemɔ, kpeeiyaa, kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ—nɔ ni ji nitsumɔi diɛŋtsɛ ni woɔ suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ mli hewalɛ lɛ, ni ewajeɔ wɔ hetuu-kɛhamɔ kɛha lɛ lɛ! Heloonaa nifalɛ ko kwraa nyɛŋ akpɔ̃ mɔ kɛjɛ amanehulu kpeteŋkpele ni baa lɛ mli. (Mateo 24:21) Jalɔi ajalɛ nifeemɔi lɛ pɛ baanyɛ akpɔ̃ mɔ. (Kpojiemɔ 7:9, 14) No hewɔ lɛ, nilee yɛ mli akɛ wɔɔbo Zefania faikpamɔ, akɛ: “Dani akpɔ lɛ afɔ́, ni gbi lɛ aho tamɔ tutuu; dani Yehowa mlifu ni naa wa lɛ aba nyɛnɔ, dani Yehowa mlifu gbi lɛ aba nyɛnɔ! Nyɛtaoa Yehowa sɛɛgbɛ, nyɛ shikpɔŋ lɛ nɔ heshibalɔi fɛɛ ni nyɛyeɔ emla lɛ nɔ lɛ! Nyɛtaoa jalɛ sɛɛgbɛ, nyɛtaoa heshibaa sɛɛgbɛ” lɛ toi lɛ. (Zefania 2:2, 3) Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, nyɛhaa efea oti ni ma wɔhiɛ akɛ ‘wɔkɛ wɔnii ni jara wa lɛ aaawo Yehowa hiɛ nyam.’—Abɛi 3:9.

Beni Salomo maa sɛɛnamɔ ni yɔɔ jalɛnifeemɔ sɛɛtiumɔ he lɛ nɔ mi lɛ, ekɛ srɔtofeemɔ ni yɔɔ nɔ ni jɛɔ jalɛnifeemɔ mli kɛbaa lɛ to nɔ ni jɛɔ efɔŋfeemɔ mli kɛbaa lɛ he, ni ekɛɛ akɛ: “Mɔ ni eye emuu lɛ, ejalɛ lɛ aaaha egbɛ aja; shi mɔ fɔŋ nifɔjianii lɛ aaagbee lɛ shi. Mɛi ni ja lɛ, amɛjalɛ lɛ aaajie amɛ; shi mɛi ni yeɔ kutumpɔo lɛ, amɛnitaomɔ lɛ mli nɔŋŋ amɔmɔ amɛ yɛ. Kɛ́ gbɔmɔ fɔŋ gbo pɛ lɛ, ehiɛnɔkamɔ elaaje, ni yakagbɔmɛi agbɛkwɛmɔ lɛ hu aaalaaje. Ajieɔ jalɔ yɛ fimɔ mli, ni mɔ fɔŋ bayeɔ enajiaŋ.” (Abɛi 11:5-8) Mɔ ni tɔmɔ ko bɛ ehe lɛ egbeee shi yɛ lɛ diɛŋtsɛ egbɛ̀i anɔ, ni nakai nɔŋŋ hu enifeemɔ etsɔɔɔ lɛ tsɔne. Egbɛ̀i ja. Yɛ naagbee mli lɛ, ajieɔ mɔ ni ja lɛ kɛjɛɔ haomɔ mli. Mɛi fɔji lɛ baafee tamɔ mɛi ni yɔɔ hewalɛ, shi kpɔmɔ ni tamɔ nakai bɛ kɛha amɛ.

“Maŋ Nyaa”

Emuuyeli mli ni jalɔ hiɛ lɛ, kɛ mɛi fɔji anɔ fɔŋ feemɔ lɛ hu náa hewalɛ yɛ mɛi krokomɛi anɔ. Israel maŋtsɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Osatofo kɛ enaabu fiteɔ enaanyo; shi nilee nɔ aaatsɔ ajie jalɔi.” (Abɛi 11:9) Namɔ baaje he ŋwane akɛ heguɔgbee, oshekuyeli, hiɛgbeji awiemɔ, kɛ sanegbaa ni sɛɛnamɔ ko bɛ he lɛ yeɔ mɛi krokomɛi awui? Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, jalɔ wiemɔ yɛ krɔŋŋ, esusuɔ he jogbaŋŋ, ni ejieɔ mɔ hesusumɔ kpo. Etsɔɔ nilee nɔ ejieɔ ehe ejaakɛ enɔkwayeli lɛ haa enáa odaseyeli ni he hiaa ni ekɛtsɔɔ akɛ enaafolɔlɔi lɛ miimale.

Maŋtsɛ lɛ tsa nɔ akɛ: “Kɛ́ ehi ha jalɔi lɛ, maŋ nyaa; shi kɛ́ mɛi fɔji ahiɛ kpata lɛ, abɔɔ oshe.” (Abɛi 11:10) Efɔɔ kaa akɛ mɛi krokomɛi sumɔɔ mɛi ni ja lɛ asane, ni amɛhaa amɛnanemɛi náa miishɛɛ—amɛnyaa ni amɛmii shɛɔ amɛhe. Mɔ ko mɔ ko bɛ ni sumɔɔ “mɛi fɔji” asane. Kɛ́ mɛi fɔji gboi lɛ, efɔɔɔ kaa akɛ gbɔmɛi yeɔ awerɛho. Eka shi faŋŋ akɛ, kɛ́ Yehowa ‘folɔ mɛi fɔji lɛ kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni efamɔ kutumpɔfoi lɛ kɛjɛ nɔ’ lɛ, ayeŋ awerɛho ko kwraa. (Abɛi 2:21, 22) Yɛ no najiaŋ lɛ, abaaná miishɛɛ ejaakɛ ajie amɛ kɛjɛ shihilɛ mli. Shi wɔ hu? Ebaahi jogbaŋŋ akɛ wɔɔsusu he wɔkwɛ akɛ, bɔ ni wɔbaa wɔjeŋ wɔhaa lɛ haa mɛi krokomɛi náa miishɛɛ lo.

“Awoɔ Maŋ Nɔ”

Kɛfata he lɛ, beni Salomo haa anaa srɔtofeemɔ ni yɔɔ hewalɛ ní jalɔi kɛ mɛi fɔji náa yɛ akutsoŋbii lɛ anɔ lɛ mli lɛ, ekɛɛ akɛ: “Jalɔi ajɔɔmɔ akɛwoɔ maŋ nɔ; shi mɛi fɔji anaabu butuɔ lɛ.”—Abɛi 11:11.

Maŋbii ni tsuɔ jalɛ nii lɛ haa toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ hiɔ shi ni amɛwoɔ mɛi krokomɛi ni yɔɔ akutso lɛ mli lɛ hewalɛ. Enɛ haa maŋ ko náa gbɛi kpakpa—ni eshwereɔ. Mɛi ni wieɔ naafolɔmɔ wiemɔi, wiemɔi ni yeɔ mɔ awui, kɛ nibii ni ejaaa gbɛ lɛ haaa toiŋjɔlɛ, miishɛɛ, kɛ ekomefeemɔ ahi shi, ni ekɛ naagba baa. Enɛ baa lɛ nakai titri kɛji aŋkroaŋkroi nɛɛ ji gbɔmɛi ni abuɔ amɛ waa. Maŋ ni tamɔ nɛkɛ kɛ basabasafeemɔ, juu-kɛ-fɔ̃ kɛ jeŋba shara, kɛ ekolɛ shika he gbɛjianɔtoo ni efite kpeɔ.

Shishitoo mla ni yɔɔ Abɛi 11:11 lɛ kɔɔ Yehowa webii ahe nakai nɔŋŋ yɛ be mli ni amɛkɛ amɛhe bɔɔ yɛ amɛ asafo ni tamɔ maŋ lɛ mli lɛ. Asafo ni mumɔŋ gbɔmɛi—mɛi ni tsuɔ jalɛ nii ni amɛhaa emuuyeli kudɔɔ amɛ lɛ—ji kuu ni yɔɔ miishɛɛ, ekãa, kɛ gbɔmɛi ni kɛ yelikɛbuamɔ haa ní náa mɛi anɔ hewalɛ, ni ekɛ woo bahaa Nyɔŋmɔ. Yehowa jɔɔ asafo lɛ, ni eshwereɔ yɛ mumɔŋ. Yɛ bei komɛi amli lɛ, mɛi fioo ko ni mii shɛɛɛ amɛhe ni amɛtsui enyɔɔɔ amɛmli, ní wieɔ gbɛ ni atsɔɔ afeɔ nii ahe keketee lɛ tamɔ “shishifã kɛ joomɔ” ni baanyɛ agbɛ ashwã ni efite mɛi krokomɛi ní shishijee lɛ enáaa amɛnɔ hewalɛ lɛ. (Hebribii 12:15) Bei pii lɛ, gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ sumɔɔ ni amɛná hegbɛ babaoo kɛ gbɛi hemɔ. Amɛgbɛɔ amale wiemɔi amɛshwãa ákɛ ayeee jalɛ sane, ahiɛ jwɛŋmɔ fɔŋ yɛ maŋ nɔ ni mɔ ko jɛ he, loo nibii krokomɛi ni tamɔ nakai yɛ asafo lɛ mli, loo yɛ onukpai lɛ agbɛfaŋ. Eji anɔkwale akɛ, amɛnaabu baanyɛ ekɛ mligbalamɔ aba asafo lɛ mli. Ani esaaa akɛ wɔtsimɔɔ wɔtoi yɛ amɛwiemɔ lɛ he ni wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔɔfee mumɔŋ gbɔmɛi ni haa toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ hiɔ asafo lɛ mli?

Beni Salomo tsaa nɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mɔ ni gbeɔ enaanyo he guɔ lɛ, ebɛ yitsoŋ; shi mɔ ni yɔɔ jwɛŋmɔ lɛ, ebuɔ enaa. Mɔ ni nyiɛ ni etãa sane lɛ, ejieɔ teemɔ saji akpo; shi mɔ ni yɔɔ anɔkwale mumɔ lɛ, etsimɔɔ sane nɔ.”Abɛi 11:12, 13.

Mɛɛ naagba wulu mɔ ni bɛ sɛɛyoomɔ, loo mɔ ni ‘bɛ yitsoŋ’ lɛ kɛbaa nɛkɛ! Ewiemɔ ni esusuuu he lɛ shɛɔ he ko ni ebatsɔɔ oshekuyeli loo jɛmɔ. Esa akɛ onukpai ni ahala amɛ lɛ ahe afee oya ni amɛtsĩ nakai hewalɛ gbonyo lɛ naa. Ákɛ mɔ ni tamɔɔɔ ‘mɔ ni bɛ yitsoŋ’ lɛ, gbɔmɔ ni yɔɔ sɛɛyoomɔ lɛ le be ni esa akɛ efee dioo. Yɛ nɔ najiaŋ ni ebaajie teemɔŋ sane ko kpo lɛ, etsimɔɔ sane lɛ nɔ. Akɛni mɔ ni yɔɔ sɛɛyoomɔ lɛ le akɛ lilɛi ni akudɔɔɔ lɛ baanyɛ ekɛ naagba babaoo aba hewɔ lɛ, eyɛ “anɔkwale mumɔ.” Eyeɔ nanemɛi heyelilɔi anɔkwa ni ejieee teemɔŋ saji ni baanyɛ ekɛ amɛ awo oshara mli lɛ kpo. Mɛɛ jɔɔmɔ emuuyeli mlihiɛlɔi ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji kɛha asafo lɛ nɛkɛ!

Bɔni afee ni wɔnyiɛ akɛ mɛi ni shwamɔ ko bɛ wɔhe lɛ nɔ, Yehowa kɛ mumɔŋ niyenii babaoo ni “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ eto he gbɛjianɔ lɛ haa wɔ. (Mateo 24:45) Wɔnine shɛɔ yelikɛbuamɔ babaoo nɔ akɛ aŋkroaŋkro kɛtsɔ Kristofoi onukpai lɛ anɔ yɛ wɔ asafoi ni tamɔ maŋ lɛ mli. (Efesobii 4:11-13) Eji anɔkwale akɛ, wɔyɛ enɛ he miishɛɛ, ejaakɛ “he ni maŋ kudɔmɔ bɛ lɛ, maŋ gbeeɔ shi; shi ŋaawolɔi pii lɛ, toiŋjɔlɛ yɛ mli.” (Abɛi 11:14) Nɔ fɛɛ nɔ ni baaba lɛ, nyɛhaa efea wɔfaishitswaa akɛ ‘wɔbaanyiɛ yɛ wɔ emuuyeli lɛ mli.’—Lala 26:1.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 26]

Kwɛ Bɔ Ni Eji Kwashiai Asane Akɛ Aaatsu Nii Waa Kɛtao Heloonaa Nii Ni Aku Hiɛ Ashwie Teokrase Nitsumɔi Anɔ!

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 24]

Hiob emuuyeli lɛ kudɔ lɛ, ni Yehowa jɔɔ lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Uza gbo yɛ ehenɔwomɔ hewɔ