Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Dũ Jalɛ, Kpa Nyɔŋmɔ Mɔbɔnalɛ Lɛ

Dũ Jalɛ, Kpa Nyɔŋmɔ Mɔbɔnalɛ Lɛ

Dũ Jalɛ, Kpa Nyɔŋmɔ Mɔbɔnalɛ Lɛ

“MƆ KO baabote haomɔ mli kɛ̃ ejaakɛ eyadamɔ gbɔ sɛɛ, shi mɔ ni nyɛ̃ɔ dɛtaa lɛ naaa naagba.” (Abɛi 11:15, NW) Kwɛ bɔ ni abɛbua ni áfo lɛ kuku nɛɛ woɔ mɔ hewalɛ yɛ gbɛ ni kɔneɔ mɔ yiŋ nɔ kɛha gbɛnaa nii ahe nitsumɔ! Daamɔ gbɔ ko ni miifa shika ni ekolɛ ewoŋ he nyɔmɔ lɛ sɛɛ koni otao naagba oha ohe. Tsi ohe kɛjɛ dɛtaa he—nifeemɔ he okadi ni damɔ shi kɛha waonaa gbɛi ni akɛfiɔ kpaŋmɔ sɛɛ yɛ blema Israel—koni oye ohe kɛjɛ nyɔmɔ ni ooobɔ lɛ he.

Eyɛ faŋŋ akɛ, shishitoo mla ni akɛtsuɔ nii yɛ biɛ lɛ ji akɛ: “Nɔ̃ pɛ ni gbɔmɔ dũɔ lɛ, no nɔŋŋ ebaakpa hu.” (Galatabii 6:7) Gbalɔ Hoshea ŋma akɛ: “Nyɛdũa nii nyɛhaa nyɛhe yɛ jalɛ mli, nyɛkpaa nii yɛ mɔbɔnalɛ naa!” (Hoshea 10:12) Hɛɛ, dũ jalɛ kɛtsɔ nii ni ooofee yɛ gbɛ ni Nyɔŋmɔ kpɛlɛɔ nɔ lɛ nɔ, koni okpa emɔbɔnalɛ lɛ. Maŋtsɛ Salomo ni hi shi yɛ Israel lɛ kɛ nɛkɛ shishitoo mla nɛɛ tsu nii shii abɔ, ni ekɛ ekãa wo nifeemɔ ni ja, wiemɔ ni hi, kɛ su kpakpa he hewalɛ. Eka shi faŋŋ akɛ ewiemɔi ni nilee yɔɔ mli lɛ ahe ni wɔɔsusu he jogbaŋŋ lɛ, baawo wɔ hewalɛ koni wɔdũ wui wɔha wɔhe yɛ jalɛ mli.—Abɛi 11:15-31.

Dũ ‘Hiɛnyam,’ Kpa “Woo”

Maŋtsɛ nilelɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Yoo ni hiɛ yɔɔ nyam náa woo, ni yiwalɔ náa nii. (Abɛi 11:16) Kuku nɛɛ haa anaa srɔtofeemɔ ni yɔɔ woo ni sɛɛ tsɛɔ ni yoo ni hiɛ yɔɔ nyam, “yoo ni yɔɔ mlihilɛ,” aaanyɛ aná, kɛ ninamɔ ni sɛɛ etsɛɛɛ ni yiwalɔ náa lɛ teŋ.—An American Translation.

Te mɔ ko aaafee tɛŋŋ ená hiɛnyam ni kɛ woo baa lɛ? Salomo wo ŋaa akɛ: “Ŋɔɔ ŋaawoo ni hi kɛ jwɛŋmɔ oto, ni amɛaatsɔ . . . wulamɔnɔ [hiɛnyam] ha okuɛ.” (Abɛi 3:21, 22) Ni lalatsɛ lɛ wie ‘anunyam ni aafɔse awo maŋtsɛ ko naa’ lɛ he. (Lala 45:2, 3) Hɛɛ, ŋaawoo ni hi, jwɛŋmɔŋ nyɛmɔ, kɛ lilɛi ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ ni ja nɔ hãa sɛɛnamɔ kɛ anunyam ni yɔɔ mɔ ko he lɛ yaa hiɛ. Enɛ ji anɔkwale diɛŋtsɛ yɛ yoo nilelɔ gbɛfaŋ. Abigail, Nabal buulu lɛ ŋa lɛ ji enɛ he nɔkwɛmɔnɔ. Eji “yoo ko ni yɔɔ jwɛŋmɔ jogbaŋŋ, ni ehe hu yɛ fɛo,” ni Maŋtsɛ David jie eyi yɛ ‘nilee ni eyɔɔ’ lɛ hewɔ.—1 Samuel 25:3, 33.

Yoo ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei ni yɔɔ anɔkwa hiɛnyam lɛ nine baashɛ woo nɔ bɔ fɛɛ bɔ ni fee. Mɛi krokomɛi baawie ehe ekpakpa. Kɛji eji mɔ ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ, ewu kɛ woo ni sa baahã lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekɛ woo baaba ebaha weku muu lɛ fɛɛ. Ni enine shɛɔ woo nɔ be fɛɛ be. “Gbɛi kpakpa hi fe nii babaoo, ni hiɛnyam hi fe jwiɛtɛi kɛ shika.” (Abɛi 22:1) Gbɛi kpakpa ni efeɔ yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ hiɔ shi daa.

Shihilɛ lɛ tamɔɔɔ nakai yɛ yiwalɔ, ‘mɔ ni enaaa mɔ mɔbɔ’ lɛ gbɛfaŋ. (Abɛi 11:16, New International Version) Abuɔ yiwalɔ afataa eshafeelɔi kɛ mɛi ni teɔ shi amɛshiɔ Yehowa jálɔi lɛ ahe. (Hiob 6:23; 27:13) Gbɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ ‘eŋɔɔɔ Nyɔŋmɔ etooo ehiɛ.’ (Lala 54:5) Akɛni mɔ ni tamɔ nɛkɛ kɛ nɔnyɛɛ baa mɛi ni efeko nɔ ko lɛ anɔ ní ekɛ pɛsɛmkunya nifeemɔ náa amɛhe sɛɛ hewɔ lɛ, ekolɛ ‘ebaabua jwiɛtɛi naa tamɔ mulu.’ (Hiob 27:16) Kɛlɛ, be ko baashɛ ni eeeho ekã shi ni eteŋ shi, ni gbi fɛɛ gbi ni eeegbele ehiŋmɛii lɛ, no baanyɛ afee enaagbee. (Hiob 27:19) Kɛkɛ lɛ, enii fɛɛ ni ená kɛ omanye fɛɛ omanye ni eye lɛ baafee nɔ ni sɛɛnamɔ ko bɛ he.—Luka 12:16-21.

Mɛɛ nikasemɔ ni he hiaa Abɛi 11:16 lɛ tsɔɔ nɛkɛ! Kɛtsɔ nɔ ni baajɛ hiɛnyam kɛ yiwalɛ fɛɛ mli aba ni Israel maŋtsɛ lɛ tsɔɔ mli kuku eha wɔ lɛ nɔ lɛ, ewoɔ wɔ hewalɛ koni wɔdũ jalɛ.

“Mɔbɔnalɛ” Kɛ Nyɔmɔwoi Baa

Beni Salomo yaa nɔ etsɔɔ nikasemɔ kroko hu ni kɔɔ mɔ kɛ mɔ teŋ sharamɔ he lɛ, ekɛɔ akɛ: “Mɔ ni naa mɔbɔ lɛ, lɛ diɛŋtsɛ esusuma ejurɔ efeɔ; shi mɔ ni yi wa lɛ, epiŋɔ lɛ diɛŋtsɛ eheloo tete.” (Abɛi 11:17) Woloŋlelɔ ko kɛɛ akɛ: “Oti ni yɔɔ abɛbua lɛ mli ji akɛ, nɔ ni baajɛ mɔ ko subaŋ ni ejieɔ lɛ kpo etsɔɔ mɛi krokomɛi kɛji yɛ gbɛ kpakpa loo gbɛ fɔŋ nɔ jio lɛ mli aba lɛ jeee nɔ ni ato yiŋ akɛ ebalɛ nakai loo nɔ ni akpaa gbɛ.” Susumɔ oblayoo ni gbɛi ji Lisa lɛ he okwɛ. * Eyɛ mli akɛ eyɛ yiŋtoo ni ja moŋ, shi be fɛɛ be kɛ́ ekɛ mɛi to be lɛ, ekpeɔ sɛɛ. Efɔɔ kaa akɛ ekpeɔ sɛɛ minitii 30 loo nɔ ni fe nakai kɛ́ ekɛ Maŋtsɛyeli jajelɔi krokomɛi to gbɛjianɔ akɛ ekɛ amɛ baakpe kɛha shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Lisa naaa enifeemɔ nɛɛ he sɛɛ. Ani ebaanyɛ eshwa mɛi krokomɛi kɛji amɛnaaa tsui dɔŋŋ yɛ be ni he yɔɔ sɛɛnamɔ ni efiteɔ lɛ he, ní amɛkpoo akɛ amɛaaya nɔ amɛkɛ lɛ ato be ekoŋŋ lɛ?

Mɔ ni kpaa emuuyeli gbɛ kɛjɛɔ mɛi adɛŋ—mɔ ko ni kɛ nibii ni esa akɛ atsu he nii lɛ ahe otii ni nɔ kwɔlɔ waa fe nine lɛ mamɔɔ ehiɛ—lɛ hu waa lɛ diɛŋtsɛ eyi. Akɛni be fɛɛ be lɛ, emiaa ehiɛ waa koni eshɛ otii ni anyɛŋ ashɛ he lɛ he hewɔ lɛ, ekɛ ehe miiwo shihilɛ ni kɛ tɔlɛ ni mli wa kɛ nijiaŋwujee baa lɛ mli. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, wɔfeɔ wɔdiɛŋtsɛ wɔhe ejurɔ kɛji wɔkɛ otii ni anyɛɔ atsuɔ he nii ni nilee yɔɔ mli mamɔ wɔhiɛ. Ekolɛ wɔhe bɛ oya tamɔ mɛi krokomɛi yɛ saji ashishinumɔ mli. Aloo eeenyɛ efee akɛ hela, loo gbɔlɛ etsɔ̃ gbɛtsii nii kɛha wɔ. Nyɛkahaa wɔfea mɛi ni naaa tsui kwraa yɛ wɔmumɔŋ hiɛyaa he, shi moŋ nyɛhaa wɔyaa nɔ wɔjiea hiɛshikamɔ kpo be fɛɛ be yɛ he ni wɔfeɔ nii kɛyashɛɔ lɛ he. Miishɛɛ aaafee wɔnɔ kɛji ‘wɔfee bɔ fɛɛ bɔ ni wɔɔnyɛ’ yɛ wɔnyɛmɔi anaa lɛ.—2 Timoteo 2:15; Filipibii 4:5.

Beni maŋtsɛ nilelɔ lɛ kɛ niiamlitsɔɔmɔ fitsofitso lɛ haa lolo yɛ bɔ ni jalɔ kɛ sɛɛnamɔi kpakpai bahaa lɛ diɛŋtsɛ ehe, yɛ be mli ni yiwalɔ lɛ yeɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe awui lɛ, ekɛɔ akɛ: “Mɔ fɔŋ náa shishiumɔ nyɔmɔwoo; shi mɔ ni dũɔ jalɛ lɛ, enáa anɔkwale nyɔmɔwoo. Mɔ ni fiɔ shi yɛ jalɛ mli lɛ, eyi aaaná wala; shi mɔ ni nyiɛɔ efɔŋ sɛɛ lɛ, eeená gbele. Yehowa nihiinii ji tsui kɔdɔŋtsɛmɛi; shi mɛi ni eye emuu yɛ amɛgbɛ lɛ nɔ lɛ, amɛsaa ehiɛ. Kɛ́ ata abasa yɛ nɔ po, efɔŋfeelɔ yeŋ ehe; shi jalɔ seshibii lɛ, aaajie amɛ.”Abɛi 11:18-21.

Yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ lɛ, kukuji nɛɛ maa oti titri nɛɛ nɔ mi akɛ: Dũ jalɛ koni okpa emli nyɔmɔwoo. Mɔ fɔŋ baanyɛ atsɔ̃ lakamɔ loo asɔshwɛmɔ nɔ bɔni afee ni ená nɔ ko yaka. Akɛni nyɔmɔwoi ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji shishiumɔ nɔ̃ hewɔ lɛ, eeenyɛ ekɛ nijiaŋwujee aba enɔ. Nitsulɔ ni yeɔ anɔkwa lɛ nine shɛɔ nyɔmɔwoi kpakpai anɔ, ni no ji akɛ eyɛ shweshweeshwe. Akɛni mɔ ni he bɛ shwamɔ ko lɛ yɔɔ Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ hewɔ lɛ, eyɛ naanɔ wala he hiɛnɔkamɔ. Shi te mɔ fɔŋ shihilɛ baatamɔ eha tɛŋŋ? “Kɛ ata abasa yɛ nɔ po” yɛ kutumpɔo ŋaatsɔɔ mli lɛ, toigbalamɔ kã shi kɛha mɔ fɔŋ. (Abɛi 2:21, 22) Kwɛ ŋaawoo kpakpa ni eji nɛkɛ akɛ wɔɔdũ nii yɛ jalɛ mli!

Hefɛo Diɛŋtsɛ ni Yɔɔ Kɛha Nilelɔ

Salomo tsaa nɔ akɛ: “Yoo ni he yɔɔ fɛo ni ebɛ jeŋba kpakpa [nilee] lɛ, etamɔ shika ga ni akɛwo kpolotoo gugɔŋ.” (Abɛi 11:22) Gugɔŋ gai ji wulamɔnɔ ko ni hé shi waa yɛ Biblia bei amli. Gugɔŋ ga ni akɛ shika efee ni akɛwoɔ gugɔ afã, aloo kɛtsɔ loo ni yɔɔ gugɔŋ fɔji enyɔ lɛ ateŋ lɛ mli ji wulamɔnɔ ni afɔɔ naa mra kɛ́ yoo wo. Kwɛ bɔ ni ejaaa gbɛ akɛ aaana wulamɔnɔ ní yɔɔ fɛo jogbaŋŋ nɛɛ yɛ kpolotoo gugɔŋ! Nakai nɔŋŋ eji yɛ mɔ ni he yɔɔ fɛo yɛ kponɔgbɛ ní ebɛ “jeŋba kpakpa [nilee]” lɛ gbɛfaŋ. Wulamɔ esaaa nakai mɔ lɛ kwraa, kɛ eji yoo loo nuu. Eji nɔ ko ni ejaaa—eyɛ nyaŋemɔ waa.

Eji anɔkwale akɛ, eji adebɔɔ su akɛ wɔɔsusu bɔ ni mɛi naa wɔ amɛhaa lɛ he. Shi mɛɛba wɔɔfee yeyeeye fe nine, loo wɔnaaa bɔ ni wɔhiɛ loo wɔgbɔmɔtso su yɔɔ hã lɛ he miishɛɛ lɛ? Wɔbɛ hewalɛ ko yɛ wɔgbɔmɔtsei ahe nibii babaoo nɔ. Ni bɔ ni gbɔmɔtso su yɔɔ hã lɛ he ehiaaa tsɔ̃. Ani ejeee anɔkwale akɛ, mɛi ni wɔsumɔɔ amɛsane ni wɔhiɛ sɔɔ amɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo ji mɛi ni bɛ srɔto ko tsɔ̃? Gbɔmɔtsoŋ hefɛo jeee oti ni haa mɔ náa miishɛɛ. Nɔ diɛŋtsɛ ni he hiaa ji mligbɛ hefɛo ni hiɔ shi daa kɛtsɔ Nyɔŋmɔ sui lɛ akpojiemɔ nɔ lɛ. Belɛ, eba akɛ wɔɔtsɔmɔ nilelɔi ni wɔná nɛkɛ sui.

“Mɔ ni Nine Kpɔɔ lɛ, Eeewo Fɔ”

Maŋtsɛ Salomo jajeɔ akɛ: “Jalɔi ataomɔ nii lɛ, ekpakpa sɔŋŋ ni; shi mɛi fɔji agbɛkwɛmɔ lɛ, mlifu ni.” Beni efeɔ anɔkwale ni enɛ ji lɛ he nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekɛfata he akɛ: “Mɔ ko yɛ ni ekɛ nii shwãa, shi eyaa nɔ eshwereɔ kɛ̃; mɔ ko hu yɛ ni efeɔ kpɛkpɛi tekeɔ nɔ, shi eyeɔ ohia kɛ̃.”Abɛi 11:23, 24.

Beni wɔkɛ ekãa shwãa Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli nilee—wɔhaa mɛi krokomɛi anine shɛɔ nɔ lɛ—eka shi faŋŋ akɛ, wɔdiɛŋtsɛ wɔnii ashishinumɔ kɛha ‘elɛɛmɔ kɛ kɛlɛ kɛ mlikwɔlɛ kɛ nɔkwɔlɛ’ lɛ yaa hiɛ. (Efesobii 3:18) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, mɔ ni kɛ enilee tsuuu nii lɛ, nilee ni eyɔɔ lɛ baanyɛ aŋmɛɛ lɛ. Hɛɛ, “mɔ ni lɛteɔ nii ahe dũɔ lɛ, ekɛ helɛtemɔ hu aaakpa; ni mɔ ni dũɔ yɛ jɔɔmɔ mli lɛ, jɔɔmɔ mli nɔŋŋ eeekpa yɛ.”—2 Korintobii 9:6.

Maŋtsɛ lɛ tsaa nɔ akɛ: “Mɔ ni nine kpɔɔ lɛ, eeewo fɔ [eeeshwere], ni mɔ ni haa mɛi tɔrɔɔ lɛ, lɛ hu eeetɔ.” (Abɛi 11:25) Kɛji wɔtsɔ̃ mlihilɛ nɔ wɔkɛ wɔbe kɛ wɔ heloonaa nibii tsu nii kɛha anɔkwa jamɔ hiɛyaa lɛ, Yehowa mii shɛɔ wɔhe jogbaŋŋ. (Hebribii 13:15, 16) ‘Ebaagbele ŋwɛi samfɛji lɛ eha wɔ, ni ebaafɔse jɔɔmɔ eshwie wɔnɔ ní ateke nɔ.’ (Maleaki 3:10) Bo lɛ kwɛmɔ bɔ ni etsuji eshwere ehã yɛ mumɔŋ ŋmɛnɛ!

Beni Salomo haa nɔkwɛmɔnɔ kroko hu ni tsɔɔ srɔtofeemɔ ni yɔɔ nɔ ni jalɔi sumɔɔ kɛ nɔ ni mɛi fɔji sumɔɔ lɛ teŋ lɛ, ekɛɔ akɛ: “Mɔ ni tsĩɔ abele naa lɛ, maŋ aaalomɔ lɛ; shi mɔ ni hɔ̃ɔ lɛ, jɔɔmɔ aaaba eyiteŋ.” (Abɛi 11:26) Guɔyeli nibii ni wɔɔhé wɔto yɛ be mli ni amɛjara eba shi, koni wɔhɔ̃ɔ yɛ be mli ni anáaa, ní amɛjara ewa lɛ baanyɛ aha wɔná sɛɛ. Eyɛ mli akɛ sɛɛnamɔ baanyɛ aba he kɛji ahɔ̃ɔɔ guɔyeli nibii lɛ fɛɛ, ní akɛ eko to moŋ, shi bei babaoo lɛ mɛi buɔ mɔ ni feɔ enɛ kɛ yiŋtoo akɛ ená sɛɛ babaoo lɛ akɛ gbɔmɔ gbonyo yɛ epɛsɛmkunya su lɛ hewɔ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, mɔ ni tsĩɔ ehe naa kɛjɛɔ sɛɛnamɔ babaoo namɔ he yɛ be mli ni oshara ko eba lɛ, saa mɛi ahiɛ.

Yɛ be mli ni Israel maŋtsɛ lɛ woɔ wɔ hewalɛ koni wɔsumɔ akɛ wɔɔya nɔ wɔfee ekpakpa, loo jalɔi lɛ, ekɛɔ akɛ: “Mɔ ni taoɔ ekpakpa lɛ, ehiɛ baa nyam; shi mɔ ni diɔ efɔŋ sɛɛ lɛ, ekɛ lɛ aaakpe. Mɔ ni kɛ ehiɛ fɔ̃ɔ enii anɔ lɛ, eeegbee shi; shi jalɔi aaafrɔke tamɔ baa ŋmɔŋ.”Abɛi 11:27, 28.

Jalɔ Nine Shɛɔ Susumai Anɔ

Beni Salomo tsɔɔ nɔ fɔŋ ni jɛɔ buulufeemɔ mli kɛbaa lɛ mli lɛ, ekɛɔ akɛ: “Mɔ ni gbáa lɛ diɛŋtsɛ ewe naa lɛ, kɔɔyɔɔ aaafee egboshinii.” (Abɛi 11:29a) Akan efɔŋfeemɔ lɛ ‘kɛ naagba ba enɔ,’ ni atswia lɛ kɛ eweku lɛ mli bii lɛ fɛɛ tɛi kɛyashi amɛgboi. (Yoshua, yitso 7) Ŋmɛnɛ lɛ, Kristofoi aweku yitso ko kɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ eweku lɛ mli lɛ, baanyɛ amɛkɛ amɛhe awo eshafeemɔ mli ní no ahã ashwie amɛ kɛjɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Kɛ nuu ko kɛ Nyɔŋmɔ mlai tsuuu nii, ní eŋmɛ gbɛ ni eshafeemɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli tee nɔ yɛ eweku lɛ mli lɛ, ekɛ naagba baa lɛ diɛŋtsɛ ewe lɛ nɔ. Atsĩɔ lɛ kɛ ekolɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ eweku lɛ mli lɛ anaa kɛjɛɔ Kristofoi anaanyobɔɔ he, ákɛ eshafeelɔi ni tsakeee amɛtsui. (1 Korintobii 5:11-13) Ni mɛni ebaaná? Kɔɔyɔɔ folo—nɔ ko ni he bɛ sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ ko loo ebɛ jara ko.

Kuku lɛ kɛtsaa nɔ akɛ: “Buulu aaatsɔ mɔ ni le nii yɛ etsuiŋ lɛ tsulɔ.” (Abɛi 11:29b) Akɛni buulu bɛ nilee hewɔ lɛ, anyɛŋ akɛ hiɛ afɔ̃ enɔ yɛ gbɛnaa nii ni tsii lɛ ahe nitsumɔ mli. Kɛfata he lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ehe saji ni etsuuu he nii jogbaŋŋ lɛ, baanyɛ yɛ gbɛ ko nɔ lɛ ehã eyaje mɔ kroko nɔnyɛɛ shishi. Mɔ ni tamɔ nɛkɛ ni bɛ nilee lɛ baanyɛ etsɔ̃ “mɔ ni le nii yɛ etsuiŋ lɛ tsulɔ” ni sa. Belɛ eyɛ faŋŋ akɛ, ehe miihia ni wɔkɛ jwɛŋmɔ ni ja kɛ nilee kpakpa atsu nii yɛ wɔkɛ mɛi krokomɛi asharamɔi fɛɛ mli.

Maŋtsɛ nilelɔ lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ: “Jalɔ yibii lɛ walatso ni, ni mɔ ni le nii lɛ, enine shɛɔ susumai anɔ.” (Abɛi 11:30) Te feɔ tɛŋŋ ni enɛ baa mli lɛ? Ojogbaŋŋ, kɛtsɔ jalɔ lɛ wiemɔi kɛ ejeŋba nɔ lɛ, ehãa mɛi krokomɛi naa mumɔŋ niyenii kpakpa. Ewoɔ amɛ hewalɛ koni amɛsɔmɔ Yehowa, ni yɛ naagbee lɛ amɛnine aaanyɛ ashɛ wala ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ nɔ.

‘Abaawo Efɔŋfeelɔ Nyɔmɔ Babaoo Po’

Kwɛ bɔ ni abɛbuai ni atsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ woɔ wɔ hewalɛ yɛ gbɛ ni tsɔɔ mɔ yiŋ lɛ nɔ koni wɔdũ jalɛ! Beni Salomo kɛ shishitoo mla ni ji akɛ “nɔ̃ pɛ ni gbɔmɔ dũɔ lɛ, no nɔŋŋ ebaakpa hu” lɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ kroko nɔ lolo lɛ, ekɛɔ akɛ: “Naa, jalɔ po lɛ, awoɔ lɛ nyɔmɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, mbasorooo gbɔmɔ fɔŋ kɛ eshafeelɔ!”Abɛi 11:31.

Eyɛ mli moŋ akɛ jalɔ bɔɔ mɔdɛŋ koni efee nɔ ni ja, shi bei komɛi lɛ etɔ̃ɔ. (Jajelɔ 7:20) Ni ‘abaawo lɛ nyɔmɔ’ yɛ etɔmɔi lɛ ahewɔ, kɛtsɔ tsɔsemɔ ni abaatsɔse lɛ lɛ nɔ. Ni efɔŋfeelɔ ni eje gbɛ ekɔ gbɛ fɔŋ ni ebɔɔɔ mɔdɛŋ ko kwraa akɛ eeekpale kɛba jalɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ hu? Ani ejeee mɔ ni sa ‘nyɔmɔwoo’ kpele fe enɛ—toigbalamɔ ni naa wa? Bɔfo Petro ŋma akɛ: “Ni kɛ́ ekpakpa aaafee dani aaahere jalɔ yiwala lɛ, mɔ ni sheee Nyɔŋmɔ gbeyei kɛ eshafeelɔ lɛ, nɛgbɛ amɛbaadamɔ?” (1 Petro 4:18) No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔtswaa wɔfai shi be fɛɛ be akɛ, wɔɔdũ wui wɔha wɔhe yɛ jalɛ mli.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 11 Atsake gbɛi lɛ yɛ biɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

‘Hiɛnyam’ kɛ “woo” baha Abigail

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 30]

‘Mɔ fɔŋ náa shishiumɔ nyɔmɔwoo, jalɔ nine shɛɔ anɔkwa nyɔmɔwoo nɔ’

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

‘Dũ yɛ jɔɔmɔ mli, kpa yɛ jɔɔmɔ mli’