Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Akutseiaŋbii Kpakpai Ahe yɛ Sɛɛnamɔ

Akutseiaŋbii Kpakpai Ahe yɛ Sɛɛnamɔ

Akutseiaŋbii Kpakpai Ahe yɛ Sɛɛnamɔ

“Ohe gbɔmɔ ni bɛŋkɛo lɛ ehĩ aahu fe onyɛmi ni yɔɔ shɔŋŋ.”—Abɛi 27:10.

WOLOŊLELƆ ko ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha Ŋ.B. lɛ mli lɛ bi Yesu akɛ: ‘Namɔ diɛŋtsɛ ji minaanyo?’ Yɛ hetoohamɔ mli lɛ, Yesu ekɛɛɛ lɛ ni enaanyo ji, shi ni haa mɔ tsɔɔ mɔ naanyo diɛŋtsɛ. Ekolɛ ole Yesu abɛbua lɛ jogbaŋŋ. Mɛi babaoo le sane nɛɛ akɛ eji Samarianyo naanyo kpakpa lɛ he abɛbua lɛ, ní aŋma yɛ Luka Sanekpakpa lɛ mli lɛ. Bɔ ni Yesu gba sane lɛ eha nɛ:

“Nuu ko yiŋ kɛjɛ Yerusalem kɛmiiya Yeriko ni eyagbee ojotswalɔi ateŋ, ni amɛkpɔlɔ ehe atade ni amɛpila lɛ, ni amɛyiŋ amɛtee, ni amɛshi lɛ ni égbo fã-kɛ-fã. Shi eba mli akɛ osɔfo ko batsɔ nakai gbɛ lɛ nɔ; ni beni ena lɛ lɛ, egba afã kɛho. Ni nakai nɔŋŋ Levinyo ko hu, beni eshɛ jɛi ni ena lɛ lɛ, egba afã kɛho. Shi Samarianyo ko ni nyiɛ gbɛ bashɛ he ni eyɔɔ lɛ, ni beni ena lɛ lɛ, emusuŋ tsɔ̃ lɛ yɛ ehewɔ, ni etee eŋɔɔ eyafimɔ epilamɔi lɛ anɔ, ni efɔse mu kɛ wein eshwie nɔ, ni esaa ewó lɛ eta lɛ diɛŋtsɛ ekooloo lɛ nɔ, ni ekɛ lɛ tee gbɔiatoohe ni eyakwɛ lɛ. Ni jetsɛremɔ beni eyaa lɛ, ejie denarioi enyɔ eha gbɔiatoohetsɛ lɛ, ni ekɛɛ lɛ akɛ: Kwɛmɔ lɛ jogbaŋŋ, ni nɔ fɛɛ nɔ ni ooosaa ofite lɛ, kɛ́ miku misɛɛ miba lɛ, mawoo nyɔmɔ. Agbɛnɛ lɛ, mɛi etɛ nɛɛ ateŋ namɔ osusuɔ akɛ etsɔ mɔ ni gbee ojotswalɔi ateŋ nɛɛ naanyo?”—Luka 10:29-36.

Eka shi faŋŋ akɛ, woloŋlelɔ lɛ nu oti ni hɔ abɛbua lɛ sɛɛ lɛ shishi. Etsɔɔ mɔ ni ji naanyo kpakpa kɛha nuu ni apila lɛ lɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ ni eshashaooo shi akɛ: “Mɔ ni na lɛ mɔbɔ lɛŋ.” Kɛkɛ ni Yesu kɛɛ lɛ akɛ: “Bo hu yaa ni oyafee nakai nɔŋŋ.” (Luka 10:37) Mɛɛ mfonirifeemɔ ni kanyaa mɔ ni tsɔɔ akutsoŋnyo diɛŋtsɛ ni aaatsɔ lɛ enɛ ji nɛkɛ! Ekolɛ Yesu abɛbua lɛ baaha wɔbi wɔhe po akɛ: ‘Mɛɛ akutsoŋnyo nɛkɛ miji? Ani mihewolonɔ su aloo maŋ nɔ ni mijɛ lɛ náa minɔ hewalɛ yɛ mɛi ni misusuɔ akɛ amɛji mikutsoŋbii lɛ ahe? Ani nɛkɛ otii nɛɛ haaa manyɛ matsu gbɛnaa nii ni kã minɔ akɛ miye mibua naanyo gbɔmɔ fɛɛ naanyo gbɔmɔ ni minaa akɛ eyɛ haomɔ mli lɛ he nii? Ani mibɔɔ mɔdɛŋ waa akɛ matsɔ akutsoŋnyo kpakpa?’

He ni Abaaje Shishi Kɛjɛ?

Kɛji wɔnuɔ he akɛ esa akɛ wɔná hiɛyaa yɛ sane nɛɛ he lɛ, no lɛ esa akɛ wɔsusu jwɛŋmɔ ni wɔhiɛ lɛ he klɛŋklɛŋ. Esa akɛ akutsoŋnyo kpakpa ni wɔɔtsɔ lɛ afee oti ni wɔɔsusu he. Enɛ hu baanyɛ aye abua wɔ kɛha akutseiaŋbii kpakpai anámɔ. Aaafee afii akpei enyɔ ni eho lɛ, Yesu mã nakai shishitoo mla ni he hiaa ni kɔɔ mɔ kɛ mɔ teŋ sharamɔ lɛ he lɛ nɔ mi yɛ e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ ni ehe gbɛi waa lɛ mli. Ekɛɛ akɛ: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.” (Mateo 7:12) Mɛi krokomɛi ni okɛaaye yɛ bulɛ, woo, kɛ mlihilɛ mli lɛ woɔ amɛ hewalɛ koni amɛkɛ bo aye yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ.

Adafitswaa he nilelɔ kɛ woloŋmalɔ Lise Funderburg tsĩ nibii komɛi ni yɔɔ mlɛo ni abaanyɛ afee kɛwo naanyobɔɔ he hewalɛ lɛ atã, yɛ sane ni ji “Loving Thy Neighborhood (Suɔmɔ Kpo ni Ooojie Otsɔɔ Onaanyo),” ni je kpo yɛ The Nation Since 1865 wolo tɛtrɛɛ lɛ mli lɛ. Yoo lɛ ŋma akɛ: “Miitao . . . ni ajie mɔ aŋkroaŋkro teŋ wekukpaa kpo yɛ mlihilɛ nifeemɔi bibiibibii babaoo ni akutseiaŋbii feɔ haa amɛhe lɛ amli—tamɔ adafitswaa woji ahemɔ, bii akwɛmɔ, nɔ ko hemɔ yɛ shwapo mli. Miitao nɛkɛ wekukpaa nɛɛ yɛ jeŋ ko ni he ni atse kɛjɛ mɛi krokomɛi ahe lɛ miiwo wu, he ni akutsei gbɔjɔɔ, ní shweshweeshwe feemɔ bɛ yɛ gbeyeishemɔ kɛ awuiyeli hewɔ lɛ mli.” Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Esa akɛ oje shishi yɛ he ko. Ni ekolɛ okutsoŋnyo ni bɛŋkɛ bo lɛ ji he ni sa.”

Wolo tɛtrɛɛ ni ji Canadian Geographic lɛ hu wie oti ko ni hi jogbaŋŋ ni baanyɛ aye ebua akutseiaŋbii yɛ su kpakpa ni amɛaaná amɛha amɛhe lɛ he. Woloŋmalɔ Marni Jackson yɔse akɛ: “Bɔ ni mɔ ko nyɛŋ ehala fɔlɔi kɛ weku mli bii ni esumɔɔ lɛ, nakai nɔŋŋ mɔ ko nyɛŋ ni daa nɛɛ ehala mɔ ni baatsɔ ekutsoŋnyo. Mɔ kɛ mɔ teŋ wekukpaai lɛ biɔ hiɛshikamɔ, mlihilɛ nifeemɔi, kɛ tsuishiŋmɛɛ.”

Akutseiaŋbii Kpakpai—Mɛi ni Jɛɔ Amɛsuɔmɔ Mli Amɛkeɔ Nii

Eji anɔkwale akɛ, ekolɛ ebaafee wɔteŋ mɛi babaoo hiɛgbele akɛ wɔɔbɛŋkɛ akutseiaŋbii. Ekolɛ eeefee nɔ ni waaa kwraa akɛ wɔɔkpoo mɛi kɛ sharamɔ, ni wɔtsi wɔhe kɛjɛ mɛi ahe. Shi kɛlɛ, Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “nɔ hamɔ mli yɛ [miishɛɛ, NW] fe hemɔ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) No hewɔ lɛ, akutsoŋnyo kpakpa lɛ tswaa efai shi akɛ ebaabɔ mɔdɛŋ ni ele mɛi ni bɛŋkɛ lɛ lɛ. Yɛ be mli ni etsɔɔɔ doo akɛ etée naanyobɔɔi ni yɔɔ gbagbalii ashi lɛ, ebɔɔ mɔdɛŋ akɛ lɛ klɛŋklɛŋ eeetee sanegbaa ni yɔɔ miishɛɛ shi yɛ be kɛ bei amli, ekolɛ ní eeeje shishi kɛ hiɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ su loo nifeemɔ ko kɛkɛ ni jieɔ naanyobɔɔ su kpo.

Taakɛ atsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ, “nifeemɔi bibiibibii babaoo” ni jieɔ mlihilɛ kpo ni akutseiaŋbii feɔ amɛhaa amɛhe lɛ ji nɔ ni he hiaa titri, yɛ wekukpaai ni kãa akutseiaŋbii ateŋ lɛ tswaa kɛ shimaa, kɛ hiɛmɔ ni aaahiɛ mli lɛ mli. No hewɔ lɛ, eji nɔ ni hi akɛ otao nifeemɔi bibiibibii ni jieɔ mlihilɛ kpo ni obaanyɛ ojie lɛ kpo otsɔɔ akutsoŋnyo ko, ejaakɛ bei babaoo lɛ enɛ baaha ekomefeemɔ mumɔ kɛ bulɛ ni mli kwɔ aya hiɛ. Kɛfata he lɛ, kɛtsɔ no feemɔ nɔ lɛ, wɔkɛ Biblia ŋaawoo ni kɛɔ akɛ: “Mɛi ni sa ejurɔfeemɔ lɛ, kaakama amɛ, kɛji efeemɔ yɛ odɛŋ hewalɛ mli lɛ” miitsu nii.—Abɛi 3:27; Yakobo 2:14-17.

Akutseiaŋbii Kpakpai—Mɛi ni Hiɛ Sɔɔ Nikeenii

Ebaafee nɔ ni ja kɛji wɔɔnyɛ wɔkɛɛ akɛ, mɔ fɛɛ mɔ jieɔ hiɛsɔɔ kpo yɛ yelikɛbuamɔ kɛ nikeenii ni enine shɛɔ nɔ lɛ he. Dɔlɛ sane lɛ ji akɛ, ebaaa lɛ nakai be fɛɛ be. Mɛi ejieee hiɛsɔɔ bibioo po kpo yɛ yelikɛbuamɔ kɛ nikeenii babaoo ni ajɛ tsuiiaŋ akɛha amɛ lɛ he, ni no baaha ekolɛ mɔ ni jɛ etsui mli ekɛ yelikɛbuamɔ lɛ ha lɛ baanyɛ asusu akɛ, ‘Mikɛ yelikɛbuamɔ ko haŋ dɔŋŋ!’ Yɛ bei komɛi amli lɛ, ekolɛ nɔ ni baajɛ onaanyobɔɔ ŋamɔi ahe mɔdɛŋ fɛɛ ni obɔɔ, kɛ niji ni ofɔ̃ɔ okutsoŋbii lɛ amli kɛba ji yitso pɛ ni akɛaahere bo nɔ yɛ shishashaomɔ mli.

Shi kɛlɛ, yɛ shihilɛi babaoo mli lɛ, jeee akɛ mɔ ni afeɔ lɛ ejurɔ lɛ ejieee hiɛsɔɔ kpo, eyɛ mli akɛ ekolɛ abaana lɛ nakai yɛ kponɔgbɛ moŋ. Ekolɛ he ni ejɛ lɛ haa eshashaoɔ shi loo ehiɛ gboɔ, ni ehaa efeɔ enii akɛ mɔ ni jeee ehe sane ji nɔ ko yɛ gbɛ ni tamɔ naanyobɔɔ su ni abɛ nɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, yɛ jeŋ ni hiɛ esɔɔɔ nii nɛɛ mli lɛ, ekolɛ mɛi komɛi baabu onaanyobɔɔ lɛ akɛ nɔ ko ni efɔɔɔ kaa, aloo ekolɛ amɛbaaná susumɔi fɔji yɛ ojwɛŋmɔi ahe po. Ekolɛ nɔmimaa komɛi ahe baahia amɛ. No hewɔ lɛ, ekolɛ naanyobɔɔ wekukpaai ni aaatswa ama shi lɛ baahe be kɛ tsuishiŋmɛɛ. Shi kɛlɛ, akutseiaŋbii ni kaseɔ bɔ ni afeɔ atsɔmɔɔ nihalɔi kpakpai kɛ mɛi ni jieɔ hiɛsɔɔ kpo lɛ, baaye abua ni eha aná akutso ko ni toiŋjɔlɛ kɛ miishɛɛ mumɔ yɔɔ mli.

Beni Amanehulu Eba

Akutsoŋnyo kpakpa ji mɔ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa beni oshara eba. Ajieɔ anɔkwa naanyobɔɔ mumɔ kpo yɛ amanehulu bei amli. Saji babaoo yɛ ni kɔɔ akutseiaŋbii anifeemɔi ni pɛsɛmkunya bɛ mli lɛ ahe yɛ bei ni tamɔ nɛkɛ mli. Etamɔ nɔ ni amanehulu ni baa mɛi anɔ shikome lɛ haa trukaa lɛ akutseiaŋbii kɛ amɛhe feɔ ekome ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ amɛyeɔ amɛbuaa amɛhe. Bei pii lɛ mɛi ni hiɛ susumɔi ni kɛ amɛhe kpãaa gbee lɛ po feɔ ekome kɛtsuɔ nii.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, The New York Times lɛ bɔ amaniɛ akɛ, beni shikpɔŋ hosomɔ ko ni fiteɔ nii sa Turkey maŋ lɛ he yɛ afi 1999 lɛ mli lɛ, mɛi ni kɛ amɛhe yeee yɛ kusum naa lɛ jie naanyobɔɔ mli ekomefeemɔ ni eye emuu kpo. Greek adafitswaa woloŋmalɔ Anna Sterigiou ŋma yɛ Athens adafitswaa wolo ko mli akɛ: “Atsɔɔ wɔ afii babaoo nɛ akɛ wɔná hetsɛ̃ wɔha Turkeybii. Shi amɛpiŋmɔ ni jwɛŋmɔ shɛɛɛ he lɛ haaa wɔná miishɛɛ. Awerɛho mɔmɔ wɔ, ni wɔfo oookɛɛ nɔ ni hetsɛ̃ ni ehi shi afii babaoo lɛ laaje yɛ be mli ni wɔna abifabii ni amɛgboi lɛ.” Be mli ni afo yibaamɔ nitsumɔi lɛ asɛɛ kwraa lɛ, Greek yibaamɔ nitsulɔi akui lɛ kpoo akɛ amɛaafɔ̃ɔ mɛi ni je mli shweshweeshwe lɛ ataomɔ.

He ni akɛaawo yibaamɔ nitsumɔ mli be mli ni osharai eba sɛɛ lɛ ji nɔ ko ni nɔ kwɔ waa kɛ naanyobɔɔ nifeemɔ diɛŋtsɛ. Yɛ enɛɛmɛi fɛɛ sɛɛ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ abaanyɛ abu akutsoŋnyo ko wala ni aaahere kɛtsɔ kɔkɔ ni aaabɔ lɛ dani oshara ko aba lɛ akɛ naanyobɔɔ nifeemɔ ko ni jara wa waa. Mɔbɔ sane ji akɛ, yinɔsane jieɔ lɛ kpo akɛ, bei pii lɛ akɛ miishɛɛ hereee mɛi ni bɔɔ akutseiaŋbii akɔkɔ yɛ osharai ni baa lɛ ahe, akɛni yɛ be mli ni abɔɔ kɔkɔ lɛ, anyɛɛɛ ana oshara ni bɛŋkɛɔ lɛ yɛ faŋŋ mli lɛ hewɔ lɛ. Bei pii lɛ, asumɔɔɔ mɛi ni kɛ kɔkɔbɔɔ haa lɛ asane. Ebiɔ ya ni aaaya nɔ akã he, kɛ he-kɛ-afɔleshaa babaoo yɛ mɔ fɛɛ mɔ ni miibɔ mɔdɛŋ ni eye ebua aŋkroaŋkroi ni leee oshara ni yɔɔ amɛshihilɛ he lɛ he nɔ ko lɛ gbɛfaŋ.

Naanyobɔɔ Nifeemɔ ni Fe Fɛɛ

Ŋmɛnɛ lɛ, nɔ ko ni he hiaa kwraa fe adebɔɔ mli oshara ko miiba adesai aweku lɛ nɔ. Eji Nyɔŋmɔ Ofe lɛ nifeemɔ ni agba afɔ̃ shi ni baafo awuiyeli, efɔŋfeemɔ, kɛ naagbai ni fata he lɛ sɛɛ kɛjɛ shikpɔŋ nɔ lɛ. (Kpojiemɔ 16:16; 21:3, 4) Nɛkɛ nifeemɔ ni he hiaa nɛɛ jeee nɔ ko ni yɔɔ shɔŋŋ ni ekolɛ ebaŋ, shi nɔ ni baaba diɛŋtsɛ! Yehowa Odasefoi efee klalo akɛ amɛaagba mɛi babaoo ni amɛaanyɛ nilee ni he hiaa kɛha yibaamɔ yɛ je lɛ hiɛkpatamɔ ni bɛŋkɛɔ lɛ he sane. No hewɔ ni amɛyaa nɔ amɛkɛ amɛhe woɔ amɛshiɛmɔ nitsumɔ ní ale waa yɛ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ mli be fɛɛ be lɛ. (Mateo 24:14) Amɛjɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛfeɔ enɛ, yɛ suɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ akutsoŋnyo lɛ hewɔ.

No hewɔ lɛ, kaaha mɛi ahe jwɛŋmɔ fɔŋ namɔ loo mlifu miitsĩ onaa yɛ toiboo ni ooofee kɛ́ Odasefoi lɛ ba oshia lɛ, aloo amɛtsi kɛbɛŋkɛ bo yɛ he kroko lɛ. Amɛmiibɔ mɔdɛŋ ni amɛfee amɛhe akutseiaŋbii kpakpai. No hewɔ lɛ, kpɛlɛmɔ suɔmɔ mli ni amɛjɛɔ koni amɛkɛ bo akase Biblia lɛ nɔ. Kasemɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ miishɛɛ baahi akutseiaŋbii ateŋ yɛ wɔsɛɛ be ko ni ebɛŋkɛ lɛ mli lɛ. Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, hewolonɔ su, niiamlijiemɔ yɛ jamɔŋ aloo kuu mli ni mɔ ko jɛ mli lɛ, fiteŋ wekukpaa kpakpa ni wɔteŋ mɛi babaoo shweɔ lɛ dɔŋŋ.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 6, 7]

Ehi akɛ obaatsu nifeemɔi ni jieɔ mlihilɛ kpo lɛ he nii yɛ okutso lɛ mli

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Globe: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.