Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nɛgbɛ Akutseiaŋbii lɛ Fɛɛ Etee?

Nɛgbɛ Akutseiaŋbii lɛ Fɛɛ Etee?

Nɛgbɛ Akutseiaŋbii lɛ Fɛɛ Etee?

“Ŋmɛnɛŋmɛnɛ je lɛ yɔseee hiamɔ ni yɔɔ akutsoŋnyo ni aaaji lɛ he.”—Benjamin Disraeli, Ŋleshi maŋsɔɔlɔ ni hi shi yɛ afii ohai 19 lɛ mli lɛ.

CUBABII ni miigbɔlɔ lɛ yɛ gbɛ ko ni amɛtsɔɔ nɔ amɛhaa adesai ahilɛ-kɛhamɔ yaa hiɛ: taakɛ amɛtsɛɔ amɛ lɛ, akutseiaŋ kui, loo círculos de abuelos (niimɛi kɛ naamɛi akui) lɛ. Taakɛ afi 1997 amaniɛbɔɔ ko tsɔɔ mli lɛ, aaafee Cubabii ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi 5 mli 1 yɛ nakai kui lɛ amli, he ni amɛnáa miishɛjemɔ, hewalɛwoo kɛ yelikɛbuamɔ ni anyɛɔ atsuɔ he nii kɛha gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ shihilɛ gbɛ mlihiɛmɔ yɛ lɛ. World-Health wolo tɛtrɛɛ lɛ jajeɔ akɛ: “Be fɛɛ be ni yelikɛbuamɔ he baahia tsofafeelɔi ni kwɛɔ akutseiaŋbii ni efee weku lɛ kɛha tsofafeemɔ ko he tafaa lɛ, círculos de abuelos (niimɛi kɛ naamɛi akuu) lɛ ji he ni amɛnáa shika bɔ ni sa kɛ nɔ ni jɛ tsuii amli kɛjɛɔ.”

Ni kɛlɛ, dɔlɛ sane lɛ ji akɛ, yɛ je lɛŋ hei babaoo lɛ, abɛ mɛi ni yɔɔ hedɔɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ yɛ akutsei lɛ amli dɔŋŋ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ sane ko ni yɔɔ mɔbɔ ni kɔɔ Wolfgang Dircks, ni hi shia agbo ko ni tsũi babaoo yɔɔ mli lɛ mli yɛ Europa anaigbɛ lɛ he okwɛ. Afii komɛi ni eho lɛ, The Canberra Times lɛ bɔ amaniɛ akɛ, eyɛ mli akɛ wekui 17 ni kɛ Wolfgang yɔɔ shia kome too lɛ nɔŋŋ ní tsũi babaoo yɔɔ mli lɛ yɔse akɛ amɛnaaa lɛ moŋ, shi “ebaaa amɛteŋ mɔ ko mɔ ko jwɛŋmɔ mli akɛ ebaatswa eshinaa lɛ naa ŋmɛlɛ lɛ” ekwɛ. Beni yɛ naagbee lɛ shiatsɛ lɛ ba shia lɛ ni etee tsũ lɛ mli lɛ, “ena gbele wu ko ni ta tɛlivishiŋ he.” Tɛlivishiŋ nɔ nifeemɔi ahe gbɛjianɔtoo wolo ko ni aŋma yɛ December 5, 1993 lɛ mli lɛ kã eshwuɔ nɔ ni ágbele mli. Wolfgang egbo afii enumɔ sɔŋŋ nɛ. Mɛɛ odaseyeli ni yɔɔ mɔbɔ ni tsɔɔ miishɛɛ kɛ hedɔɔ kpo ni anyɛɛɛ ajie atsɔɔ akutseiaŋbii lɛ enɛ ji nɛkɛ! Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ niŋmalɔ ko ŋma yɛ The New York Times Magazine lɛ mli akɛ, akutso mli ni eyɔɔ lɛ, etsɔ “gbɔi akutso,” tamɔ hei krokomɛi babaoo anɔ lɛ ji lɛ. Ani nɛkɛ ji bɔ ni sane lɛ ji yɛ akutsoŋ he ni oyɔɔ lɛ?

Eji anɔkwale akɛ akutsei ni yɔɔ akrowai komɛi amli kã he amɛnáa anɔkwa naanyobɔɔ mli ŋɔɔmɔ lolo, ni ákɛ, maji wuji komɛi miibɔ akutseiaŋbii ahesusumɔ he mɔdɛŋ waa diɛŋtsɛ. Shi kɛlɛ, mɛi ni yɔɔ maŋtiasei amli lɛ ateŋ mɛi babaoo nuɔ he akɛ atsi he kɛjɛ amɛhe ni amɛbɛ hebuu ko yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛkutsoŋ ni amɛyɔɔ lɛ mli. Amɛkutsoŋbii ni amɛleee amɛ lɛ ebatsɔ gbɛtsii nii kɛha amɛ ni no eha amɛtse amɛhe. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Akutseiaŋbii ni Aleee Amɛ lɛ Etsɔ Gbɛtsii Nii

Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔteaŋ mɛi babaoo yɛ akutseiaŋbii ni kɛ wɔ bɛŋkɛ kpaakpa. Tɛlivishiŋ nɔ kane ni kpɛɔ, mɛi asusuma ni jeɔ yɛ samfɛlɛ naa, kanei ni asuɔ ni agbeɔ, lɔlei ni baa ni yaa lɛ agbɛɛmɔ, naji ashishi gbɛɛmɔi ni anuɔ yɛ abalanaa lɛ nɔ, samfee ni miigbele ni miiŋa shinaai lɛ, fɛɛ ji okadii ni tsɔɔ akɛ akutsoŋbii lɛ yɛ “wala mli.” Shi kɛlɛ, anɔkwa naanyobɔɔ henumɔ ni ayɔɔ lɛ sɛɛ foɔ beni mɛi ni bɛŋkɛ-bɛŋkɛɛ amɛhe lɛ kɛ gbɛtsii nii ni ji le ni aleee mɛi krokomɛi lɛ kpeɔ lɛ, loo amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ amɛnɔ yɛ oyaiyeli shihilɛ gbɛ ni dekã bɛ mli kwraa ni amɛtsɔɔ nɔ amɛhiɔ shi lɛ hewɔ lɛ. Ekolɛ, mɛi baanu he akɛ, ehe ehiaaa ni akɛ akutseiaŋbii aná sharamɔ ko loo amɛná hiɛsɔɔ amɛha amɛ yɛ gbɛ ko kwraa nɔ. Australia adafitswaa wolo ni ji Herald Sun lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ: “Aleee aŋkroaŋkroi ahe nɔ ko kwraa yɛ shihilɛi ni bɔle amɛhe kpaakpa lɛ mli, ni no hewɔ lɛ, amɛnaaa nɔnyɛɛ tsɔ̃ kɛjɛɛɛ maŋ gbɛnaa nii ahe nitsumɔ ni fimɔɔ mɔ lɛ mli. Eyɛ mlɛo bianɛ akɛ aaakpoo loo akɛ mɛi ni nyɛɛɛ abɛŋkɛ mɛi lɛ aaaná sharamɔ ko.”

Shihilɛ ni eba nɛɛ jeee nɔ ko ni yɔɔ naakpɛɛ. Yɛ jeŋ ni mɛi ni yɔɔ mli ji “hesuɔlɔi” lɛ, akutsei lɛ miikpa yibii ni ejɛ shihilɛ gbɛ ni nɛkɛ mɛi ni susuɔ amɛ pɛ amɛhe nɛɛ ekɔ lɛ mli kɛba lɛ. (2 Timoteo 3:2) Nɔ ni ejɛ mli kɛba ji shoofeemɔ kɛ he ni atseɔ kɛjɛɔ mɛi ahe ni egbɛ eshwã. Nɔ ni jɛɔ he ni atseɔ kɛjɛɔ mɛi ahe lɛ mli kɛbaa ji, he ni aheee mɔ ayeee, titri lɛ kɛji basabasafeemɔ kɛ awuiyeli tee nɔ yɛ akutso lɛ mli shii abɔ lɛ. Yɛ enɛ hewɔ lɛ, ewaaa kwraa akɛ he ni aheee mɔ ayeee nɛɛ haŋ adesai ajie musuŋtsɔlɛ kpo.

Bɔ fɛɛ bɔ ni shihilɛ lɛ ji ha yɛ okutso lɛ mli lɛ, obaakpɛlɛ nɔ akɛ akutseiaŋbii kpakpai ahe yɛ sɛɛnamɔ kɛha akutso lɛ. Anyɛɔ atsuɔ nibii pii kɛji mɛi fee ekome kɛtsu nii. Akutseiaŋbii kpakpai baanyɛ atsɔ jɔɔmɔ hu. Sane ni nyiɛ enɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ mli.