Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Septuagint” Lɛ—Ehe yɛ Sɛɛnamɔ yɛ Blema Beaŋ kɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ

“Septuagint” Lɛ—Ehe yɛ Sɛɛnamɔ yɛ Blema Beaŋ kɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ

“Septuagint” Lɛ—Ehe yɛ Sɛɛnamɔ yɛ Blema Beaŋ kɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ

NUU Etiopianyo ko ni náa mɔ nɔ hewalɛ waa lɛ miifã gbɛ kɛmiijɛ Yerusalem kɛmiiya shia. Beni eta eshwiili nɔ kɛfãa gbɛ kɛnyiɛ shia-ŋa gbɛjegbɛ ko nɔ lɛ, no mli lɛ eekane jamɔŋ wolokpo ko waa. Wiemɔi ni ekane lɛ mlitsɔɔmɔ lɛ ná enɔ hewalɛ aahu akɛ eshihilɛ tsake kɛjɛ nakai beaŋ kɛyaa. (Bɔfoi lɛ Asaji 8:26-38) No mli lɛ nuu lɛ miikane Yesaia 53:7, 8 yɛ Biblia lɛ klɛŋklɛŋ shishitsɔɔmɔ kwraa lɛ mli—nɔ ni ji Hela Septuagint lɛ. Nɛkɛ wolo nɛɛ etsu nɔ ko ni he hiaa waa tamɔ nɛkɛ he nii yɛ Biblia mli shɛɛ sane lɛ gbɛɛ-kɛ-shwamɔ mli afii ohai abɔ ni eho lɛ mli fɛɛ aahu akɛ atsɛ lɛ akɛ Biblia shishitsɔɔmɔ ni tsake je lɛ.

Mɛɛ be mli ni yɛ mɛɛ shihilɛi amli ato Septuagint lɛ he gbɛjianɔ? Mɛni hewɔ ni ehe bahia ni afee shishitsɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ? Te ehe eba sɛɛnamɔ eha tɛŋŋ yɛ afii ohai ni eho lɛ mli? Kɛ nɔ ko yɛ lɛ, mɛni ji nɔ ni Septuagint lɛ baanyɛ atsɔɔ wɔ ŋmɛnɛ?

Afee Aha Yudafoi ni Wieɔ Hela Lɛ

Yɛ afi 332 D.Ŋ.B. beni Aleksandro Kpeteŋkpele Lɛ nyiɛ tamɔ asraafonyo kɛtee Mizraim beni eyakpata Foinike maŋtiase Tiro hiɛ sɛɛ lɛ, abakpee lɛ ákɛ kpɔlɔ. Jɛmɛ ji he ni eto Aleksandria ni ji nikasemɔhe ni yɔɔ blema beaŋ lɛ shishi yɛ. Akɛni Aleksandro miisumɔ ni egbɛ Hela kusumii nifeemɔ eshwã kɛya gbɔmɛi ni yɔɔ shikpɔji ni aye nɔ kunim lɛ anɔ lɛ aŋɔɔ hewɔ lɛ, ekɛ Hela (Koine) ni afɔɔ wiemɔ lɛ tee enɔyelihe wulu lɛŋ hei srɔtoi fɛɛ.

Yɛ afii ohai etɛ D.Ŋ.B. lɛ, Aleksandria batsɔ he ko ni Yudafoi fa babaoo yɛ. Yudafoi babaoo ni yɔɔ nɔyelihei ni egbɛ eshwã yɛ Palestina sɛɛ yɛ Babilon nomŋɔɔ lɛ sɛɛ lɛ fã kɛyahi Aleksandria. Te nɛkɛ Yudafoi nɛɛ le Hebri wiemɔ lɛ jogbaŋŋ amɛha tɛŋŋ? McClintock kɛ Strong Cyclopedia lɛ kɛɛ akɛ: “Nɔ ni ale jogbaŋŋ ji akɛ be mli ni Yudafoi lɛ eku amɛsɛɛ kɛjɛ Babilon nomŋɔɔ mli, ní amɛhiɛ ekpa blema Hebri ni amɛle lɛ babaoo diɛŋtsɛ nɔ lɛ, agbála nibii ni akaneɔ kɛjɛɔ Mose woji lɛ amli yɛ Palestina kpeehei lɛ amli aha amɛ yɛ Kaldea wiemɔ mli . . . Ekolɛ Yudafoi ni yɔɔ Aleksandria lɛ leee Hebri wiemɔ lɛ jogbaŋŋ lolo; wiemɔ ni amɛle ni amɛwieɔ ji Aleksandria Hela wiemɔ.” Eka shi faŋŋ akɛ shihilɛ ni yɔɔ Aleksandria lɛ ja kɛha Hebri Ŋmalɛi lɛ ni atsɔɔ shishi kɛtee Hela mli lɛ.

Aristobulus ni ji Yudanyo ni hi shi yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ ŋma akɛ atsɔɔ Hebri mla lɛ nɔ̃ lɛ shishi kɛtee Hela mli ni agbe naa yɛ Ptolemy Philadelphus (285-246 D.Ŋ.B.) nɔyeli beaŋ. Ahiɛ susumɔi srɔtoi yɛ shishinumɔ ni Aristobulus hiɛ yɛ “mla” lɛ he lɛ he. Mɛi komɛi susuɔ akɛ no mli lɛ eewie Pentateuch lɛ he, yɛ be mli ni mɛi krokomɛi kɛɔ akɛ ekolɛ nɔ ni esusuɔ he ji Hebri Ŋmalɛi lɛ fɛɛ.

Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, blema kusumii tsɔɔ akɛ aaafee Yudafoi woloŋlelɔi 72 kɛ amɛhe wo nakai klɛŋklɛŋ Ŋmalɛi lɛ ni akɛ niji ŋmala kɛtsɔɔ shishi kɛjɛ Hebri mli kɛtee Hela mli lɛ mli. Sɛɛ mli lɛ, abɔi yibɔ okadi ni afo lɛ kuku ni ji 70 lɛ kɛ nitsumɔ. No hewɔ lɛ, atsɛ́ɔ shishitsɔɔmɔ lɛ akɛ Septuagint, ni shishi ji “70,” ni akɛ LXX ni ji Roma yibɔ okadi kɛha 70 lɛ kadi lɛ. Beni afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. baa naagbee lɛ, anyɛɔ akaneɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ ahe woji fɛɛ yɛ Hela mli. No hewɔ lɛ, abatsɛ́ Hebri Ŋmalɛi lɛ fɛɛ ni atsɔɔ shishi kɛtee Hela mli lɛ gbɛi akɛ Septuagint.

Ehe Ba Sɛɛnamɔ yɛ Klɛŋklɛŋ Afii Oha lɛ Mli

Yudafoi ni wieɔ Hela ni amɛhi shi kɛtsɔ Yesu Kristo kɛ ebɔfoi lɛ abe lɛ hiɛ kɛ emli fɛɛ lɛ kɛ Septuagint lɛ tsu nii waa diɛŋtsɛ. Yudafoi babaoo kɛ mɛi ni atsake amɛ kɛba Yuda jamɔ mli ni amɛbua amɛhe naa yɛ Yerusalem yɛ Pentekoste gbi lɛ nɔ yɛ afi 33 Ŋ.B. lɛ jɛ Asia, Mizraim, Libia, Roma kɛ Kreta—kpokpaai lɛ anɔ hei ni gbɔmɛi wieɔ Hela yɛ lɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, bei pii lɛ amɛkaneɔ nii kɛjɛɔ Septuagint lɛ mli. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:9-11) No hewɔ lɛ, nɛkɛ shishitsɔɔmɔ nɛɛ bafee nɔ ni ná sanekpakpa lɛ gbɛɛ-kɛ-shwamɔ nɔ hewalɛ waa yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni kaselɔ Stefano kɛ hii ni jɛ Kireene, Aleksandria, Kilikia, kɛ Asia wieɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Yosef tsu ayakpee etsɛ Yakob kɛ eweku lɛ fɛɛ [kɛjɛ Kanaan] kɛba, amɛyi nyɔŋmai kpawo kɛ enumɔ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 6:8-10; 7:12-14) Hebri ŋmalɛ ni yɔɔ Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ yitso 46 lɛ kɛɔ akɛ Yosef wekumɛi lɛ ayibɔ ji nyɔŋmai kpawo. Shi Septuagint lɛ kɛ yibɔ ni ji nyɔŋmai kpawo kɛ enumɔ tsuɔ nii. Eka shi faŋŋ akɛ Stefano tsɛ́ ŋmalɛi ayisɛɛ kɛjɛ Septuagint lɛ mli.—1 Mose 46:20, 26, 27, NW shishigbɛ niŋmaa.

Yɛ be mli ni bɔfo Paulo fãa gbɛ kɛtsɔɔ Asia Bibioo kɛ Hela fɛɛ yɛ emaŋsɛɛ sanekpakpa gbɛfaai enyɔ kɛ etɛ lɛ mli lɛ, eshiɛ etsɔɔ Jeŋmajiaŋbii pii ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ kɛ “Helabii Nyɔŋmɔ gbeyeishelɔi.” (Bɔfoi lɛ Asaji 13:16, 26; 17:4) Nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ eba koni amɛbashe Nyɔŋmɔ gbeyei loo amɛbajá lɛ ejaakɛ amɛná ehe nilee ko kɛjɛ Septuagint lɛ mli. Yɛ be mli ni Paulo shiɛɔ etsɔɔ nɛkɛ mɛi nɛɛ ni wieɔ Hela lɛ, bei pii lɛ, etsɛ́ɔ nakai shishitsɔɔmɔ lɛ fãi komɛi asɛɛ loo ewieɔ lɛ yɛ gbɛ kroko nɔ.—1 Mose 22:18, NW shishigbɛ niŋmaa; Galatabii 3:8.

Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ tsɛ́ɔ saji asɛɛ tɛ̃ɛ aaafee 320 kɛ ekolɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli saji ni etsɛɔ sɛɛ kɛ emli ŋmalɛi ahe wiemɔ ni fɛɛ feɔ 890. Enɛɛmɛi ateŋ babaoo damɔ Septuagint lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, saji ni atsɛ́ɔ sɛɛ kɛjɛɔ nakai shishitsɔɔmɔ lɛ mli ni jeee kɛmiijɛ Hebri ŋmalɛi lɛ amli lɛ batsɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ eko. Mɛɛ anɔkwale ni sa kadimɔ eji nɛkɛ! Yesu egba akɛ abaashiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ yɛ shikpɔŋ ni ayɔɔ nɔ lɛ fɛɛ nɔ. (Mateo 24:14) Bɔni afee ni atsu enɛ lɛ, Yehowa baaha atsɔɔ e-Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ shishi kɛya wiemɔi srɔtoi babaoo nɔ koni mɛi akane yɛ jeŋ fɛɛ.

Ehe yɛ Sɛɛnamɔ Ŋmɛnɛ

Septuagint lɛ he baa sɛɛnamɔ be fɛɛ be ŋmɛnɛ ni akɛtsuɔ nii koni akɛye abua kɛjie mɛi ni kwɛɔ nii anɔ amɛŋmalaa lɛ atɔmɔi ni ekolɛ ebote Hebri ŋmalɛi ni akwɛ nii anɔ aŋmala yɛ sɛɛ mli be ko lɛ mli nigii lɛ kpo. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, sane ni yɔɔ 1 Mose 4:8 lɛ kaneɔ akɛ: “Ni Kain kɛ enyɛmi Habel wie. [‘Ha ni wɔya ŋa lɛ nɔ, NW.’] Ni eba mli akɛ, beni amɛyɔɔ ŋa lɛ nɔ lɛ, Kain te shi wo enyɛmi Habel ni egbe lɛ.”

Wiemɔ ni ji “ha ni wɔya ŋa lɛ nɔ” lɛ bɛ Hebri ŋmalɛi ni yɔɔ kɛjɛ afii ohai nyɔŋma Ŋ.B. lɛ mli. Shi kɛlɛ, eyɛ Septuagint ŋmalɛi memeji lɛ kɛ agbɛnɛ yɛ mra be mli woji krokomɛi lɛ fioo komɛi amli. Hebri ŋmalɛi lɛ amli saji lɛ yɛ wiemɔ ko ni bei pii lɛ etsɔɔ wiemɔ ko ni aaawie lɛ hiɛ kɛbaa, shi wiemɔ ko kwraa enyiɛɛɛ sɛɛ. Kulɛ mɛni baanyɛ aba? Wiemɔi enyɔ ni tsaraa nɔ lɛ ni gbeɔ naa kɛ wiemɔ ni ji “ŋa lɛ nɔ” lɛ, yɛ 1 Mose 4:8 lɛ mli. McClintock kɛ Strong Cyclopedia lɛ tsɔɔ akɛ: “Ekolɛ Hebri niŋmalɔ lɛ hiŋmɛi enaaa nakai wiemɔ [kome too lɛ nɔŋŋ] . . . ni no jie wiemɔi enyɔ lɛ fɛɛ kɛje jɛmɛ.” No hewɔ lɛ, ekolɛ niŋmalɔ lɛ shĩ wiemɔ ni ji “ha ni wɔya ŋa lɛ nɔ” lɛ ni atsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ. Eyɛ faŋŋ akɛ, Septuagint lɛ kɛ ŋmalɛi krokomɛi ni etsɛ ni yɔɔ lolo lɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ kɛha Hebri ŋmalɛi ni akwɛ nii anɔ aŋmala yɛ sɛɛ mli lɛ mli tɔmɔi lɛ ayɔsemɔ.

Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, tɔmɔi yɛ Septuagint lɛ ekomɛi ni akɛ niji ŋmala lɛ hu mli, ni yɛ bei komɛi amli lɛ, akɛ Hebri ŋmalɛ lɛ tsuɔ nii kɛjajeɔ Hela lɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ akɛ Hebri ŋmalɛi lɛ to Hela kɛ wiemɔ shishitsɔɔmɔi krokomɛi lɛ ahe lɛ, ehaa anaa shishitsɔɔmɔ mli tɔmɔi kɛ tɔmɔi ni mɛi ni kwɛ nɔ ŋmala lɛ fee lɛ hu ni emaa nɔ mi ehaa wɔ akɛ aná Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ shishitsɔɔmɔ ni ja.

Septuagint ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ekomɛi ni akwɛ nii anɔ aŋmala agbe naa lɛ yɛ kɛjɛ afii ohai ejwɛ Ŋ.B. tɔ̃ɔ. Nyɔŋmɔ gbɛi Yehowa ni Hebri Tetragrammaton (YHWH) lɛ damɔ shi kɛha lɛ lɛ bɛ ŋmalɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ amli kɛ sɛɛ mli nɔ ni akwɛ nɔ aŋmala lɛ mli. Nɛkɛ nibii ni akwɛ nii anɔ aŋmala nɛɛ kɛ Hela wiemɔi kɛha “Nyɔŋmɔ” kɛ “Nuŋtsɔ” lɛ eye najiaŋ yɛ he fɛɛ he ni Tetragrammaton lɛ jeɔ kpo yɛ yɛ Hebri ŋmalɛ lɛ mli lɛ. Shi kɛlɛ, nɔ ko ni akpa shi ana yɛ Palestina aaafee afii 50 ni eho nɛ lɛ gbála sane nɛɛ mli. Kuu ko ni kwɛɔ fɔji amli yɛ Ŋshɔ ni Egbo lɛ anaigbɛ lɛ yana fãi komɛi ni aná kɛjɛ gbalɔi 12 (Hoshea kɛyashi Maleaki nɔ) lɛ ablema kooloi awolokpo ni aŋma yɛ Hela mli lɛ mli. Nɛkɛ niŋmaai nɛɛ yɛ kɛjɛ afi 50 D.Ŋ.B. kɛyashi afi 50 Ŋ.B. Akɛ Hela wiemɔi kɛha “Nyɔŋmɔ” kɛ “Nuŋtsɔ” yeko Tetragrammaton lɛ najiaŋ yɛ nɛkɛ mra be mli fãi srɔtoi nɛɛ amli. No hewɔ lɛ, ama Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ ni akɛtsu nii yɛ Ŋmalɛi lɛ mra be mli Septuagint shishitsɔɔmɔ lɛ mli lɛ nɔ mi.

Ajie blema papyrus (adaa) wolokpo (Fouad 266 papyri) lɛ fãi ni akala lɛ kpo yɛ afi 1971. Mɛni ji nɔ ni Septuagint lɛ fãi nɛɛ ni yɔɔ yɛ klɛŋklɛŋ afii oha loo afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ jie lɛ kpo? Abaa Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ yi yɛ enɛɛmɛi amli hu. Nɛkɛ mra be mli Septuagint fãi nɛɛ hu kɛ odaseyeli ni mli wa ha akɛ Yesu kɛ eklɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli kaselɔi lɛ le Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ ni amɛkɛtsu nii.

Ŋmɛnɛ, Biblia lɛ ji wolo ko ni atsɔɔ shishi fe fɛɛ yɛ yinɔsane mli. Nɔ ni fe adesai aweku lɛ oha mlijaa 90 nine nyɛɔ eshɛɔ kɛ hoo kwraa lɛ efã ko nɔ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛwiemɔ mli. Wɔyɛ hiɛsɔɔ waa diɛŋtsɛ kɛha ŋmɛnɛŋmɛnɛ wiemɔ shishitsɔɔmɔ ni ji New World Translation of the Holy Scriptures lɛ ni amrɔ nɛɛ emuu lɛ fɛɛ loo efã ko yɔɔ nɔ ni fá fe wiemɔi 40 mli lɛ. Shishigbɛ niŋmaai ohai abɔ ni tsɛ́ɔ saji asɛɛ kɛjɛɔ Septuagint lɛ kɛ blema ŋmalɛi krokomɛi amli lɛ yɛ New World Translation of the Holy Scriptures—With References lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Septuagint lɛ kã he eji nɔ ni feɔ nɔ ni Biblia kaselɔi ni yɔɔ yɛ wɔgbii nɛɛ amli lɛ nyaa he waa ni ehe baa sɛɛnamɔ kɛhaa amɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Kaselɔ Filipi tsɔɔ nɔ ko ni akane kɛjɛ “Septuagint” lɛ mli lɛ shishi

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 29]

Bei pii lɛ, bɔfo Paulo tsɛ́ɔ saji asɛɛ kɛjɛɔ “Septuagint” lɛ mli