Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Miishɛjemɔ yɛ Nyɔŋmɔ He Anɔkwa Nilee Namɔ Mli

Miishɛjemɔ yɛ Nyɔŋmɔ He Anɔkwa Nilee Namɔ Mli

Miishɛjemɔ yɛ Nyɔŋmɔ He Anɔkwa Nilee Namɔ Mli

YƐ MƐI komɛi agbɛfaŋ lɛ, nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ suɔmɔ kɛ emɔbɔnalɛ ni Nyɔŋmɔ yɔɔ lɛ he lɛ téeɔ sanebimɔi ni haoɔ mɔ shi. Amɛbiɔ akɛ: Kɛji Nyɔŋmɔ miitao ejie efɔŋfeemɔ kɛya, ni ele gbɛ nɔ ni eeetsɔ efee nakai, ni eyɛ hewalɛ ni ekɛaafee lɛ, mɛni hewɔ mɔ ni efɔŋfeemɔ yaa nɔ efaa lɛ? Amɛnaagba lɛ ji gbɛ ni aaatsɔ nɔ ana gbeekpamɔ ni yɔɔ saji etɛ ni abaasusu he nɛɛ mli: (1) Nyɔŋmɔ yɛ hewalɛ ni fe fɛɛ; (2) Nyɔŋmɔ yɛ suɔmɔ ni emli hi; kɛ (3) shihilɛi ni kpataa nii ahiɛ miiya nɔ lolo. Amɛmuɔ sane naa akɛ, akɛni naagbee sane ni abaasusu he lɛ ji anɔkwale ni anyɛŋ aje he ŋwane hewɔ lɛ, belɛ kɛ hoo lɛ enyɔ ni eshwɛ lɛ ateŋ ekome nyɛŋ afee anɔkwale. Yɛ amɛgbɛfaŋ lɛ, Nyɔŋmɔ nyɛɛɛ afo efɔŋfeemɔ sɛɛ, loo akɛ ejeee ehe sane ko.

Beni afite World Trade Center ni yɔɔ New York lɛ, gbii saŋŋ komɛi asɛɛ lɛ, jamɔ mli hiɛnyiɛlɔ ko ni ale lɛ waa ni yɔɔ United States lɛ kɛɛ akɛ: “Abi mi . . . shii ohai abɔ yɛ miwala shihilɛ mli nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ oshara kɛ nɔnaa gbɛ lɛ. Esa akɛ makpɛlɛ nɔ akɛ yɛ anɔkwale mli lɛ mileee hetoo lɛ jogbaŋŋ kɛmɔ shi, bɔ ni baaha mi diɛŋtsɛ po mitsui anyɔ mimli.”

Yɛ sane nɛɛ he wiemɔ mli lɛ, Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔ ko ŋma akɛ, “Nyɔŋmɔjamɔ he nitsɔɔmɔ kpakpa lɛ” ní nɛkɛ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔ nɛɛ shiɛ lɛ ta etsui mli. Efi woloŋlelɔ ko ni ŋma akɛ: “Nɔnaa ni anyɛɛɛ anu shishi lɛ ji Nyɔŋmɔ shishi ni anyɛɛɛ anu lɛ fã” lɛ hu susumɔ lɛ sɛɛ. Shi ani eji anɔkwale akɛ anyɛŋ anu nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ efɔŋfeemɔ gbɛ lɛ shishi?

Efɔŋfeemɔ Jɛɛhe Lɛ

Ákɛ nɔ ni tamɔɔɔ nɔ ni ekolɛ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi baawie lɛ, Biblia lɛ etsɔɔɔ efɔŋfeemɔ gbɛ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ lɛ akɛ nɔ ko ni anyɛŋ anu shishi. Sane oti ko ni he hiaa kɛha shishinumɔ ni aaaná yɛ sanebimɔ ni kɔɔ efɔŋfeemɔ he lɛ ji ni ayɔse akɛ Yehowa ebɔɔɔ yiwalɛ jeŋ ko. Ebɔ klɛŋklɛŋ gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ yɛ emuuyeli mli, ní esha bɛ amɛhe. Yehowa kwɛ nibii ni ebɔ lɛ ni ena akɛ “ehi naakpa.” (1 Mose 1:26, 31) Eji eyiŋtoo akɛ Adam kɛ Hawa alɛɛ Paradeiso ni yɔɔ Eden lɛ mli kɛya shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he, koni eha gbɔmɛi ni yɔɔ miishɛɛ ayi nɔ obɔ yɛ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni eji lɛ suɔmɔ hebuu lɛ shishi.—Yesaia 45:18.

Mumɔŋ bɔɔ nɔ ko je efɔŋfeemɔ shishi, mɔ ni kulɛ eyeɔ Nyɔŋmɔ anɔkwa yɛ shishijee mli moŋ, shi ená shwelɛ koni ajá lɛ lɛ. (Yakobo 1:14, 15) Etuatsemɔ lɛ jie ehe kpo faŋŋ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ be mli ni etsɔ̃ klɛŋklɛŋ gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ ayiŋ koni amɛfata ehe yɛ shi ni eteɔ eshiɔ Nyɔŋmɔ lɛ mli lɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni Adam kɛ Hawa aaaba amɛhe shi amɛha Nyɔŋmɔ gbɛtsɔɔmɔ ni mli ka shi faŋŋ akɛ amɛkaye loo amɛkata ekpakpa kɛ efɔŋ lee tso lɛ yibii lɛ he lɛ, amɛtse eko ni amɛye. (1 Mose 3:1-6) Yɛ nakai feemɔ mli lɛ, jeee akɛ amɛgbo Nyɔŋmɔ nɔ toi kɛkɛ shi moŋ amɛtsɔɔ hu akɛ amɛmiisumɔ ni amɛtse amɛhe kɛjɛ ehe.

Atée Jeŋba He Sane ko Shi

Nɛkɛ Eden atuatsemɔ nɛɛ tée jeŋba he sane ko shi, mpoatswaa ko ni he hiaa jeŋ muu lɛ fɛɛ. Adesai atuatselɔi lɛ ayiŋ fee amɛ kɔshikɔshi kɛji Yehowa yeɔ ebɔɔ nii anɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ. Ani Bɔlɔ lɛ yɛ hegbɛ akɛ eeekpa toiboo yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli gbɛ kɛjɛ adesai adɛŋ? Ani ekolɛ gbɔmɛi ashihilɛ baahi kwraa kɛmɔ shi kɛji akɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛye amɛhe nɔ lɛ?

Yehowa tsu enɔyeli he mpoatswaa nɛɛ he nii yɛ gbɛ ni jie pɛpɛɛpɛ ni eŋmɛɔ yɛ emuuyeli mli yɛ suɔmɔ, jalɛsaneyeli, nilee kɛ hewalɛ mli lɛ kpo etsɔɔ. Kulɛ eeenyɛ ejɛ ehewalɛ lɛ mli ekpata atuatselɔi lɛ ahiɛ amrɔ nɔŋŋ. Etamɔ nɔ ni ekolɛ no baafee nɔ ni ja, akɛni eyɛ hegbɛ ni ekɛaafee nakai lɛ hewɔ. Shi kulɛ nakai ni eeefee lɛ haŋ jeŋba he sanebimɔi ni átee lɛ shi lɛ ahetoo. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, kulɛ Nyɔŋmɔ baanyɛ eku ehiɛ eshwie esha lɛ nɔ kɛkɛ. Ekolɛ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ baafee tamɔ gbɛ ko ni suɔmɔ yɔɔ mli kɛha mɛi komɛi ŋmɛnɛ. Shi kɛlɛ, enɛ hu nyɛŋ atsu Satan mpoatswaa akɛ adesai baafee mɛi ni hi kwraa kɛmɔ shi kɛji amɛye amɛ diɛŋtsɛ amɛhe nɔ lɛ he nii. Agbɛnɛ hu, ani gbɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ woŋ mɛi krokomɛi hu hewalɛ koni amɛtsi amɛhe kɛjɛ Yehowa gbɛ lɛ he? Nɔ ni baajɛ mli aba lɛ baafee piŋmɔ ni sɛɛ efooo.

Yehowa ejɛ enilee lɛ mli eŋmɛ adesai agbɛ ní amɛkɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɛ kɛyashi be ko. Eyɛ mli akɛ enɛ tsɔɔ esha gbɛ ni eŋmɛ koni ehi shi kɛyashi be ko moŋ, shi nakai nɔŋŋ adesai hu ená hegbɛ amɛkɛtsɔɔ kɛji amɛbaanyɛ amɛye amɛhe nɔ yɛ omanyeyeli mli ni Nyɔŋmɔ dɛŋ yelikɛbuamɔ bɛ mli, ní amɛhi shi yɛ nɔ ni ja kɛ nɔ ni ejaaa lɛ he tɛi ni amɛ diɛŋtsɛ amɛfolɔ amɛshwie shi lɛ naa. Mɛni ejɛ mli kɛba? Ta, jalɛ sane ni ayeee, nɔnyɛɛ, kɛ nɔnaa ekadi adesai ayinɔsane mli yɛ bei fɛɛ mli. Naagbee shigbeemɔ ni baajɛ Yehowa hiɛ atua ni atse lɛ mli kɛba lɛ baamu saji ni atee lɛ shi yɛ Eden lɛ anaa shikome nyɔŋlo.

Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, Nyɔŋmɔ ejie esuɔmɔ lɛ kpo kɛtsɔ e-Bi, Yesu Kristo, mɔ ni ŋɔ ewala akɛ adesa lɛ eha akɛ kpɔmɔ afɔleshaa nɔ̃ lɛ nɔ. Enɛ haa adesai ni feɔ toiboo lɛ yeɔ amɛhe kɛjɛɔ esha kɛ gbele fɔbuu ni jɛ Adam toigbele lɛ mli kɛba lɛ shishi. Kpɔmɔnɔ lɛ egbele gbɛ kɛha naanɔ wala námɔ yɛ mɛi fɛɛ ni jieɔ hemɔkɛyeli kpo yɛ Yesu mli lɛ agbɛfaŋ.—Yohane 3:16.

Wɔyɛ Yehowa dɛŋ nɔmimaa ni shɛjeɔ mɔ mii akɛ adesai anɔnaa ehiŋ shi kɛyaŋ naanɔ. Lalatsɛ lɛ ŋma akɛ: “Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔ fɔŋ lɛ bɛ dɔŋŋ, ni kɛ́ okwɛ eshihilɛhe lɛ, ebɛ jɛi. Shi mɛi ni he jɔ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ̃ amɛnɔ̃, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.”—Lala 37:10, 11.

Wɔsɛɛ Be ko ni Yɔɔ Shweshweeshwe kɛ Miishɛɛ

Biblia mli gbalɛi ni eba mli lɛ tsɔɔ akɛ be ni Nyɔŋmɔ kɛ hela, awerɛho, kɛ gbele baaba naagbee lɛ eshɛ eta. Kadimɔ nibii ni baaba lɛ he mfoniri ni yɔɔ naakpɛɛ ni akɛha bɔfo Yohane yɛ ninaa mli lɛ. Eŋma akɛ: “Mina ŋwɛi hee kɛ shikpɔŋ hee; ejaakɛ tsutsu ŋwɛi lɛ kɛ tsutsu shikpɔŋ lɛ eho etee, ni ŋshɔ bɛ dɔŋŋ. . . . Ni Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ kɛ [adesai] aaahi shi, ni eeetsɔ amɛ-Nyɔŋmɔ. Ni Nyɔŋmɔ aaatsumɔ amɛhiɛaŋ yaafonui fɛɛ, ni gbele bɛ dɔŋŋ, ni ŋkɔmɔyeli ko kɛ bolɔmɔ ko kɛ nɔnaa ko hu bɛ dɔŋŋ; ejaakɛ tsutsu nii lɛ eho etee.” Yɛ wiemɔ ko ni maa bɔ ni abaanyɛ akɛ he afɔ̃ nɛkɛ shiwoi nɛɛ anɔ lɛ nɔ mi lɛ mli lɛ, akɛɛ Yohane akɛ: “Ŋmaa, ejaakɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ anɔkwa wiemɔi ni ma shi shiŋŋ ni.”—Kpojiemɔ 21:1-5.

Ni mɛi akpekpei toi akpei babaoo ni egboi kɛjɛ Eden atuatsemɔ lɛ mli aahu kɛbashi ŋmɛnɛ ní amɛfeko nɔ ko lɛ hu? Yehowa wo wɔ shi akɛ ekɛ mɛi ni etsɔ amɛsɛɛ lɛ baaba wala mli ekoŋŋ. Bɔfo Paulo kɛɛ akɛ: “Miyɛ Nyɔŋmɔ nɔ hiɛnɔkamɔ, akɛ gbohiiashitee baaba, ni jalɔi kɛ mɛi ni ejaaa fɛɛ baate shi.” (Bɔfoi lɛ Asaji 24:15) Mɛnɛɛmɛi baaná hegbɛ akɛ amɛaahi shi yɛ jeŋ ko ni “jalɛ hiɔ mli” lɛ mli.—2 Petro 3:13.

Taakɛ bɔ ni tsɛ ko ni yɔɔ suɔmɔ baaŋmɛ gbɛ ni afee ebi opireshɛn ko ni waa mɔ he kɛ́ ele akɛ ekɛ sɛɛnamɔi ni sɛɛ tsɛɔ baaba lɛ, nakai nɔŋŋ Yehowa eŋmɛ gbɛ ní adesai atsɔmɔ efɔŋfeemɔ ni ehiŋ shi kɛyaŋ naanɔ ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ mli. Shi kɛlɛ, naanɔ jɔɔmɔi kã shi ha mɛi fɛɛ ni taoɔ akɛ amɛaafee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii. Paulo tsɔɔ mli akɛ: “Aŋɔ bɔɔ nii lɛ awo yakayakanii ashishi, jeee amɛ diɛŋtsɛ amɛsuɔmɔ naa, shi moŋ yɛ mɔ ni ba amɛ shi lɛ hewɔ, yɛ nɔhiɛkamɔ mli; akɛ bɔɔ nii lɛ diɛŋtsɛ hu baaye amɛhe kɛjɛ fitemɔ nyɔŋyeli lɛ mli kɛya Nyɔŋmɔ bii lɛ anunyam heyeli lɛ mli.”—Romabii 8:20, 21.

Enɛ ji adafitswaa kpakpa—jeee nɔ ni wɔnaa yɛ tɛlivishiŋ nɔ loo nɔ ni wɔkaneɔ yɛ adafitswaa wolo lɛ mli lɛ, shi sanekpakpa lɛ. Eji adafitswai lɛ ateŋ nɔ ni hi fe fɛɛ ni jɛ “miishɛjemɔ fɛɛ Nyɔŋmɔ,” ni susuɔ wɔhe waa diɛŋtsɛ lɛ ŋɔɔ.—2 Korintobii 1:3.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 6]

Be etsɔɔ akɛ adesai nyɛŋ aye amɛ diɛŋtsɛ amɛhe nɔ yɛ omanyeyeli mli ni Nyɔŋmɔ yelikɛbuamɔ bɛ mli

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Somaliabii aweku: UN PHOTO 159849/M. GRANT; atɔm okplɛm: USAF photo; yiwalɛ nsra: U.S. National Archives photo