Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Miishɛjemɔ yɛ Shihilɛi ni Mli Wawai Amli

Miishɛjemɔ yɛ Shihilɛi ni Mli Wawai Amli

Miishɛjemɔ yɛ Shihilɛi ni Mli Wawai Amli

ADAFITSWAI ni jeɔ kpo yɛ bei nɛɛ amli lɛ eshɛjeee mɔ mii kwraa. Mɔ ko ŋma akɛ: “Nibii ni yaa nɔ bianɛ lɛ mli wa aahu akɛ, bei babaoo lɛ wɔnyɛɛɛ wɔkpɛ wɔyiŋ kɛji wɔyɛ ekãa bɔ ni sa kɛha adafitswai ni ahaa ŋmɛji ekpaa lɛ kwɛmɔ.” Tai, nifeemɔi ni hãa ŋmiŋmi mɔɔ mɔ, nɔnaa, awuiyeli, kɛ helai ehà jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ—nibii fɔji ni ekolɛ etsɛŋ ni ebaasa wɔhe tɛ̃ɛ kɛji amɛsako wɔhe momo.

Biblia lɛ gba shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ pɛpɛɛpɛ efɔ̃ shi. Beni Yesu tsɔɔ wɔbe nɛɛ mli lɛ, ekɛɛ akɛ, tai ni naa wa, gbele helai, hɔmɔ, kɛ shikpɔŋ hosomɔi baaba. (Luka 21:10, 11) Nakai nɔŋŋ bɔfo Paulo ŋma yɛ “jaramɔ bei” ahe, beni gbɔmɛi baatsɔmɔ mɛi ni hiɛ yɔɔ la, shikasuɔlɔi, kɛ mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa lɛ. Etsɛ nakai bei lɛ akɛ “naagbee gbii lɛ.”—2 Timoteo 3:1-5.

No hewɔ lɛ, yɛ be mli ni adafitswai lɛ tsɔɔ bɔ ni je lɛŋ shihilɛi ji lɛ mli lɛ, ekɛ nɔ ni Biblia lɛ gba fɔ̃ shi lɛ yɛ tsakpaa ko. Shi jɛmɛ pɛ ji he ni tsakpaa ni kã amɛteŋ lɛ yawaa. Biblia lɛ kɛ susumɔ ko ni adafitswai kɛhaaa lɛ hãa. Kɛtsɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ nɔ lɛ, jeee akɛ wɔbanuɔ nɔ hewɔ ni nibii fɔji fa babaoo lɛ pɛ shishi kɛkɛ, shi moŋ bɔ ni wɔsɛɛ be baaji hu.

Bɔ ni Nyɔŋmɔ Buɔ Efɔŋfeemɔ Ehaa

Biblia lɛ gbálaa bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ haomɔ shihilɛi ni yɔɔ wɔbe nɛɛ mli ehaa lɛ mli. Eyɛ mli akɛ etsɔ̃ hiɛ ena naagbai ni yaa nɔ amrɔ nɛɛ lɛ moŋ, shi ekpɛlɛɛɛ enɛɛmɛi anɔ ni asaŋ etoko eyiŋ akɛ ebaaŋmɛ gbɛ ni amɛya nɔ kɛya naanɔ. Bɔfo Yohane ŋma akɛ: “Nyɔŋmɔ lɛ, suɔmɔ ji lɛ.” (1 Yohane 4:8) Yehowa susuɔ adesai ahe waa diɛŋtsɛ ni enyɛ̃ɔ efɔŋfeemɔi fɛɛ. Eja jogbaŋŋ akɛ wɔɔya Nyɔŋmɔ ŋɔɔ kɛha miishɛjemɔ, akɛni ehi ní emusuŋ tsɔ̃ɔ lɛ ni eyɛ hewalɛ kɛ nyɛmɔ ni ekɛaajie esha kɛjɛ shikpɔŋ nɔ lɛ hewɔ. Lalatsɛ lɛ ŋma akɛ: “[Ŋwɛi Maŋtsɛ ni Nyɔŋmɔ ehala lɛ lɛ] eeejie ohiafoi ni bolɔɔ lɛ, kɛ nɔnalɔ ni bɛ bualɔ lɛ. Eeena ohiafo kɛ mɔ ni efi lɛ lɛ mɔbɔ, ni ehere mɛi ni efi amɛ lɛ asusumai ayiwala. Eeekpɔ̃ amɛsusuma kɛaajɛ fifiamɔ kɛ yiwalɛ mli, ni amɛlá jara aaawa yɛ ehiɛ.”—Lala 72:12-14.

Ani onuɔ he ohaa mɛi ni naa nɔ̃ lɛ? Ekolɛ ofeɔ nakai. Henumɔ ni anaa ahaa mɔ ji su ko ni Yehowa kɛwo wɔmli, ejaakɛ abɔ wɔ yɛ esubaŋ lɛ nɔ. (1 Mose 1:26, 27) No hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ, Yehowa jeee mɔ ni nuuu adesai anɔnaa he. Yesu, mɔ ni le Yehowa jogbaŋŋ kɛmɔ shi fe mɔ fɛɛ mɔ lɛ tsɔɔ akɛ, Yehowa yɛ wɔhe miishɛɛ waa diɛŋtsɛ ni eyi tɔ kɛ mlihilɛ babaoo.—Mateo 10:29, 31.

Adebɔɔ diɛŋtsɛ yeɔ odase akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ adesai ahe. Yesu kɛɛ akɛ, Nyɔŋmɔ ‘haa ehulu teɔ shi yɛ mɛi fɔji kɛ mɛi kpakpai anɔ, ni ehaa nugbɔ nɛɔ yɛ jalɔi kɛ mɛi ni bɛ jalɛ lɛ anɔ.’ (Mateo 5:45) Bɔfo Paulo kɛɛ Listra maŋtiase lɛ mli bii lɛ akɛ: “[Nyɔŋmɔ] efɔ̃ɔɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe odaseyeli, shi moŋ efeɔ ejurɔ ni ehaa nugbɔ jɛɔ ŋwɛi nɛɔ haa nyɛ, kɛ afii ni baa nii pii hu, ekɛ ŋmaa kɛ miishɛɛ woɔ nyɛtsuiiaŋ obɔ.”—Bɔfoi lɛ Asaji 14:17.

Namɔ Esa akɛ Ashwa?

Esa kadimɔ akɛ Paulo hu kɛɛ Listrabii lɛ akɛ: “[Nyɔŋmɔ] nɔŋŋ ní blemabii lɛ ayinɔi ní eho lɛ mli lɛ ehã jeŋmaji lɛ fɛɛ nyiɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɛ̀i lɛ anɔ.” No hewɔ lɛ, jeŋmaji lɛ—loo adesai diɛŋtsɛ—ji mɛi ni amanehului ni baa amɛnɔ lɛ ateŋ babaoo jɛ titri. Esaaa akɛ ashwaa Nyɔŋmɔ.—Bɔfoi lɛ Asaji 14:16.

Mɛni hewɔ Yehowa ŋmɛɔ nifɔji anifeemɔi agbɛ koni amɛba lɛ? Ani ebaafee he nɔ ko be ko? Abaanyɛ aná sanebimɔi nɛɛ ahetoo kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ pɛ mli. Nakai eji ejaakɛ hetoo lɛ kɔɔ mumɔŋ gbɔmɔ kroko ko kɛ sane ko ni etée lɛ shi yɛ mumɔŋ shihilɛhe ni anaaa lɛ he jogbaŋŋ diɛŋtsɛ.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 4]

Adesai yɛ henumɔ kɛha amɛhe. Ani henumɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ mli wa fe henumɔ ni Nyɔŋmɔ yɔɔ yɛ adesai anɔnaa he lɛ?

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

COVER: Tank: UN PHOTO 158181/J. Isaac; earthquake: San Hong R-C Picture Company

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Ŋwɛi abɛkugbɛ, Croatia: UN PHOTO 159208/S. Whitehouse; gbekɛ ni miigbo kɛ hɔmɔ: UN PHOTO 146150 BY O. MONSEN