Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shɛɛ Sane Kuku ko ni Tsake Mishihilɛ

Shɛɛ Sane Kuku ko ni Tsake Mishihilɛ

Wala Shihilɛ He Sane

Shɛɛ Sane Kuku ko ni Tsake Mishihilɛ

TAAKƐ IRENE HOCHSTENBACH GBA

Eba mli yɛ Jufɔ gbɛkɛ ko yɛ afi 1972 mli. No mli lɛ miye afii 16 ni mifata mifɔlɔi ahe kɛtee jamɔŋ kpee ko shishi yɛ Eindhoven ni ji maŋtiase ko ni yɔɔ Brabant maŋ lɛ mli, yɛ Netherlands. Minu he akɛ mibɛ shweshweeshwe ni miná ni kulɛ miyɛ he kroko. Kɛkɛ ni oblayei enyɔ komɛi kɛ wolo bibioo ko ni hiɛ shɛɛ sane akɛ: “Suɔmɔ Irene, wɔbaasumɔ akɛ wɔye wɔbua bo” lɛ baha mi. Miyɔseee kwraa akɛ nakai wolo bibioo lɛ baatsake mishihilɛ. Shi dani magba nɔ ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ, ha magba bo nɔ ko ni kɔɔ mishihilɛ he.

AFƆ mi yɛ Belitung ŋshɔkpɔ lɛ nɔ, yɛ Indonesia. Mikaiɔ ŋshɔkpɔ lɛ nɔ gbɛɛmɔi komɛi—tɛŋi agbɛɛmɔ blɛoo yɛ kɔɔyɔɔ lɛŋ, faa ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ gbɛɛmɔ ni yɔɔ blɛoo, gbekɛbii ni miishwɛ kɛmiibɔle shia lɛ aŋmɔlɔ, kɛ lala gbɛɛmɔ ni eyi wɔshia lɛ obɔ. Wɔweku lɛ fã kɛjɛ Indonesia kɛtee Netherlands yɛ afi 1960 mli, beni miye afii ejwɛ lɛ. Wɔkɛ meele fã gbɛ kakadaŋŋ nɛɛ, ni gbɛɛmɔ ni mikaiɔ titri ji shwɛmɔ nɔ ko ni misumɔɔ waa ni fata mihe yɛ gbɛfaa lɛ mli—tsobi bibioo ko kɛ ehe obonui. Beni miye afii kpawo lɛ mimu toi yɛ hela ko ni mɔ mi lɛ hewɔ, ni kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ minyɛko manu gbɛɛmɔi ni bɔle mi lɛ eko kwraa dɔŋŋ. Nɔ ni minyɛɔ mifeɔ pɛ ji gbɛɛmɔi ni mikaiɔ.

Mida ákɛ Toimulɔ

Yɛ mifɔlɔi asuɔmɔ kwɛmɔ lɛ hewɔ lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ minuuu naagbai ni yɔɔ toi muu mli lɛ ashishi jogbaŋŋ. Ákɛ gbekɛ lɛ, misusu po akɛ nɔ ni yeɔ ebuaa ni kɛ́ awie lɛ minuɔ ni da agbo lɛ ji nɔ ko ni yɔɔ ŋmɔlɔ, eyɛ mli akɛ eyeee ebuaaa mi tsɔ. Bɔni afee ni gbekɛbii ni yɔɔ akutso lɛ mli lɛ kɛ mi agba sane lɛ, amɛ baaŋma sane kakadaŋŋ lɛ fɛɛ yɛ gbɛjegbɛ lɛ afã gbɛ, ni mihaa amɛ hetoo, eyɛ mli akɛ minuuu mi diɛŋtsɛ migbee.

Beni midaa lɛ, mibale akɛ esoro mi yɛ gbɔmɛi ni ebɔle mi lɛ ahe. Mije shishi miyɔse hu akɛ mɛi komɛi yeɔ mihefɛo yɛ toi ni mimu lɛ hewɔ, ni mɛi komɛi hu tseɔ amɛhe yɛ mihe. Mibɔi henumɔ akɛ mitse mihe banee ni mifee shoo. Mibɔi nɔ ni toi muu tsɔɔ lɛ shishinumɔ, ni bei abɔ ni midaa lɛ, babaoo ni misheɔ adesai ajeŋ ni nuɔ nii lɛ agbeyei ji no.

Bɔni afee ni manyɛ maya skul krɛdɛɛ ko kɛha toimulɔi lɛ, mifɔlɔi ha weku muu lɛ fɛɛ fã kɛjɛ akrowa ko ni yɔɔ Limburg maŋ lɛ mli kɛtee Eindhoven maŋtiase lɛ mli. Mitsɛ yatao nitsumɔ yɛ jɛmɛ, ni ayabi gbɛ yɛ skul ko kɛha minyɛminuu fioo lɛ kɛ minyɛmimɛi yei onukpai lɛ. Mihiɛ sɔɔ tsakemɔi fɛɛ ni amɛfee yɛ mihewɔ lɛ waa. Atsɔɔ mi bɔ ni mafee ni majaje migbee walɛ kɛ bɔ ni mafee ni matsara wiemɔi yɛ faŋŋ mli yɛ skul. Ni eyɛ mli akɛ tsɔɔlɔi lɛ kɛ mumuii awiemɔ tsuuu nii moŋ, shi miklasbii lɛ tsɔɔ mi bɔ ni awieɔ lɛ ahaa.

Shihilɛ yɛ Mi Diɛŋtsɛ Mi Jeŋ Mli

Beni midaa lɛ, mifɔlɔi bɔ mɔdɛŋ waa koni amɛkɛ mi agba sane, shi nibii babaoo yɛ ni minuuu shishi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mileee akɛ Yehowa Odasefoi kɛ mifɔlɔi miikase Biblia lɛ. Shi mikaiɔ akɛ gbi ko lɛ wɔweku lɛ yasara he ko ni mɛi pii tara sɛii anɔ. Amɛ fɛɛ amɛmiikwɛ hiɛgbɛ, amɛtswaa amɛdɛ bei komɛi, ni yɛ be kɛ beaŋ lɛ amɛteɔ shi—shi mileee nɔ hewɔ ni gbɔmɛi nɛɛ feɔ enɛɛmɛi fɛɛ. Miná mile yɛ sɛɛ mli kwraa akɛ mitee Yehowa Odasefoi akpee ko shishi. Mifɔlɔi hu kɛ mi fɔɔ asa bibioo ko ni yɔɔ Eindhoven maŋtiase lɛ mli lɛ nɔ yaa. Mihe jɔ mi yɛ jɛmɛ ejaakɛ mɔ fɛɛ mɔ mli hi ni etamɔ nɔ ni miweku lɛ yɛ miishɛɛ, shi nɔ hewɔ ni wɔyaa jɛmɛ lɛ, mileee. Amrɔ nɛɛ mile akɛ nakai asa bibioo lɛ ji Yehowa Odasefoi a-Maŋtsɛyeli Asa.

Dɔlɛ sane ji akɛ, mɔ ko mɔ ko bɛ kpee nɛɛ shishi ni baatsɔɔ mi nɔ ni akɛɔ lɛ shishi aha mi. Amrɔ nɛɛ miyɔse akɛ mɛi ni ba kpee lɛ miitao ni amɛye amɛbua mi shi amɛleee bɔ ni amɛaatsu mitoi muu lɛ he nii amɛha. Minu he ni misusu akɛ mifataaa amɛhe yɛ kpee nɛɛ shishi, ‘mishwe ni kulɛ miyɛ skul moŋ fe biɛ.’ Shi beni nakai susumɔi lɛ yaa nɔ yɛ mijwɛŋmɔ mli lɛ, oblayei enyɔ komɛi ŋmala nɔ ko oyayaayai yɛ wolo bibioo ko nɔ ni amɛkɛbawo midɛŋ. No ji wolo ni miwie he yɛ hiɛkpamɔ wiemɔ lɛ mli lɛ. Mileee akɛ nɛkɛ sane kuku nɛɛ baafee naanyobɔɔ ko ni jara wa shishijee ni baaha maye mihe kɛjɛ mijeŋ ni etse ehe banee lɛ mli.

Ní Aaaná Naanyobɔɔ ko ni Jara Wa

Colette kɛ Hermine, mɛi ni ŋma sane kuku lɛ kɛbaha mi lɛ yɛ amɛ afii 20 mra beaŋ. Sɛɛ mli lɛ, miná mile akɛ amɛba Yehowa Odasefoi asafo ni misaraa lɛ mli koni amɛbasɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔi, loo be-fɛɛ sɔɔlɔi. Eyɛ mli akɛ Colette kɛ Hermine lé mumuii awiemɔ kwraa moŋ, shi mibɔ mɔdɛŋ koni makwɛ bɔ ni amɛnaabui tsɔmɔɔ ehaa beni amɛwieɔ lɛ, ni kɛtsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ wɔgba sane jogbaŋŋ.

Mifɔlɔi ná miishɛɛ beni Colette kɛ Hermine bi koni amɛkɛ mi akase Biblia lɛ, shi nɛkɛ oblayei nɛɛ fee babaoo fe nakai. Amɛbɔ mɔdɛŋ waa koni amɛtsɔɔ kpeei ni yaa nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ mli amɛha mi, koni agbɛnɛ mikɛ asafo lɛ mli bii krokomɛi lɛ abɔ. Amɛkɛ mi kaseɔ Biblia mli shiɛmɔ wiemɔi ni akɛbaatsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, ni amɛyeɔ amɛbuaa mi hu kɛsaa mihe yɛ nikaselɔi awiemɔi kɛha Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ. Bo lɛ feemɔ he mfoniri okwɛ, amrɔ nɛɛ po lɛ mikɛ ekãa haa wiemɔ yɛ gbɔmɛi akui ni amɛjeee toimulɔi lɛ ahiɛ!

Kɛfata he lɛ, Colette kɛ Hermine ha minu he akɛ manyɛ mikɛ mihe afɔ̃ amɛnɔ. Amɛtoɔ amɛtsui shi ni amɛboɔ mi toi. Eyɛ mli akɛ bei pii lɛ wɔŋmɔɔ yɛ mitɔmɔi ahe moŋ, shi amɛyeee mihefɛo kɔkɔɔkɔ; aloo ni mikɛ amɛ bɔɔ lɛ baafee amɛ hiɛgbele. Amɛbɔ mɔdɛŋ koni amɛnu mihenumɔi ashishi ni amɛkɛ mi ye akɛ amɛteŋ mɔ kome. Nɛkɛ oblayei ni yɔɔ mlihilɛ nɛɛ ha mi nikeenii fɛfɛo ko—suɔmɔ kɛ naanyobɔɔ ni amɛjie lɛ kpo lɛ.

Nɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ, Colette kɛ Hermine tsɔɔ mi akɛ esa akɛ male Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ ákɛ naanyo ko ni abaanyɛ akɛhe afɔ̃ enɔ. Amɛtsɔɔ mli akɛ Yehowa ena mi ní mita Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ni ákɛ enuɔ shihilɛi ni mli wawai kɛ naagbai ni toimulɔi kɛkpeɔ lɛ ashishi. Kwɛ bɔ ni midaa shi akɛ suɔmɔ kome ni wɔyɔɔ kɛha Yehowa lɛ fee wɔyi etɛ lɛ ekome akɛ nanemɛi! Bɔ ni Yehowa susuɔ mihe ehaa lɛ tsirɛ mi, ni yɛ suɔmɔ ni miyɔɔ kɛha lɛ lɛ hewɔ lɛ, mikɛ nu mli baptisimɔ fee mihenɔjɔɔmɔ kɛha lɛ lɛ he okadi yɛ July 1975 mli.

Miyafata Naanyo Krɛdɛɛ ko He

Yɛ afii ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli lɛ, mibaná mile Kristofoi nyɛmimɛi hii kɛ yei pii. Nyɛminuu ko batsɔ naanyo krɛdɛɛ ko kɛha mi, ni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ afi 1980 mli. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mibɔi sɔɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ, ni yɛ afi 1994 mli lɛ, aha mikɛ miwu Harry nitsumɔ koni wɔyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛɛ yɛ he ko ni awieɔ Dutch Mumuii Awiemɔ yɛ. Mikɛ nitsumɔ ko ni kaa mɔ kpe yɛ afi ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli. Esa ákɛ mafata miwu, mɔ ni nuɔ nii lɛ he, yɛ be mli ni esaraa asafoi srɔtoi lɛ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ sɛɛmɔ lɛ.

Nɛkɛ ji bɔ ni mitsu shihilɛ lɛ he nii miha. Kɛji wɔyasara asafo ko klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, mitsiɔ kɛbɛŋkɛɔ nyɛmimɛi hii kɛ yei babaoo bɔ ni manyɛ oya ni mijieɔ mihe shi mitsɔɔ amɛ. Mikɛɔ amɛ akɛ minuuu nii ni mibiɔ koni amɛkwɛ mi yɛ be mli ni amɛkɛ mi wieɔ blɛoo lɛ. Mibɔɔ mɔdɛŋ hu akɛ maha sane ko hetoo amrɔ nɔŋŋ yɛ asafoŋ kpeei ashishi. Ni mibiɔ kɛji mɔ ko baasumɔ ni etsɔɔ wiemɔi lɛ ashishi kɛha mi yɛ nakai kpeei kɛ shiɛmɔ nitsumɔ otsi lɛ mli.

Nɛkɛ nifeemɔ gbɛ nɛɛ tsu nii jogbaŋŋ aahu akɛ yɛ bei komɛi amli lɛ, minyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ ahiɛ kpaa nɔ akɛ minuuu nii, ni nɔ ni jɛɔ mli kɛbaa ji naaŋmɔlɔwoo shihilɛi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛkɛɔ mi akɛ kɛji amɛna mi nyiɛ maŋ lɛ mli lɛ, amɛtswaa amɛ kar bɛlɛ lɛ koni amɛkɛ ŋa mi, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, mihereee nɔ. Bei komɛi lɛ mihu mihiɛ kpaa mifatɔɔi anɔ—tamɔ bei ni mibɔɔ mɔdɛŋ ni mawo miwu toiŋ yɛ teemɔŋ sane ko he lɛ nɛkɛ. Kɛji trukaa lɛ mina akɛ ehiɛ etsu lɛ, mile akɛ ‘miblɛbi wiemɔ’ lɛ naa wa tsɔ.

Gbekɛbii ye amɛbua yɛ gbɛ̀i ni akpaaa gbɛ nɔ. Yɛ asafo ko ni wɔyasara klɛŋklɛŋ kwraa lɛ mli lɛ, gbekɛ nuu ko ni eye afii nɛɛhu lɛ yɔse akɛ mɛi komɛi ni yɔɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ miishashao shi akɛ amɛkɛ mi baawie, ni ekpɛ eyiŋ akɛ ebaafee he nɔ ko. Enyiɛ kɛba miŋɔɔ, emɔ minine mli, ekɛmi nyiɛ kɛtee Maŋtsɛyeli Asa lɛ teŋ, ni ebolɔ waa akɛ, “Masumɔ ni mikɛ Irene aŋa nyɛ—emu toi!” Mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ba miŋɔɔ ni amɛbajie amɛhe shi amɛtsɔɔ.

Beni mifata miwu he yɛ kpokpaa nitsumɔ lɛ mli lɛ, mibaná nanemɛi pii. Kwɛ bɔ ni mishihilɛ yɔɔ srɔto hã ŋmɛnɛ yɛ afii ni mikɛ nu he akɛ akɛmi efeee nɔ ko ni akpoo mi lɛ he! Kɛjɛ nakai gbɛkɛ ni Colette kɛ Hermine kɛ nakai sane kuku ni aŋma yɛ wolo bibioo lɛ nɔ lɛ bawo midɛ lɛ kɛbaa nɛɛ, mina hewalɛ ni yɔɔ naanyobɔɔ mli, ni mikɛ gbɔmɛi ni batsɔmɔ mɛi krɛdɛɛ kɛha mi hu ekpe. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, mibale Yehowa, ni ji Naanyo ni jara wa fe fɛɛ lɛ. (Romabii 8:38, 39) Kwɛ bɔ ni nakai sane kuku lɛ tsake mishihilɛ hã!

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]

Mikaiɔ shwɛmɔnii ni misumɔɔ waa lɛ gbee

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 25]

Yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ mikɛ miwu, Harry