Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Be ni Tsɔ Hiɛ kɛ No Sɛɛ—Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Miitsu Nii

Be ni Tsɔ Hiɛ kɛ No Sɛɛ—Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Miitsu Nii

“Nyɛtsia Nyɛbɛŋkɛa Nyɔŋmɔ, Ni Eeetsi Eeebɛŋkɛ Nyɛ”

Be ni Tsɔ Hiɛ kɛ No Sɛɛ—Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Miitsu Nii

EJI okɛ Tony kpe beni eye kɛjɛ aaafee afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛmiishɛ afii nyɔŋma kɛ ekpaa lɛ kulɛ, obaana akɛ eji gbekɛ nuu ko ni yɔɔ basabasa ni yitsoŋ wa ni fɔɔ hei ni bɛ falefale ni jɛmɛ yɔɔ basabasa lɛ nyiɛmɔ yɛ Sydney, Australia. Enanemɛi lɛ ateŋ mɛi komɛi ji mɛi ni kɛ amɛhe woɔ basabasa nifeemɔi amli. Bei babaoo lɛ, amɛjwaa shinaai amɛboteɔ mli kɛjuɔ mɛi anibii, amɛkɛ kui krokomɛi ni feɔ basabasa lɛ nɔɔ, ni amɛtswiaa tui beni amɛnɔɔ yɛ gbɛjegbɛi anɔ lɛ.

Tony bɔi tawa shɛremɔ beni eye afii nɛɛhu. Beni eye afii 14 lɛ, no mli lɛ eshɛreɔ wii daa gbi ni ekɛ ehe woɔ jeŋba shara mli. Beni eyeɔ afii 16 lɛ, no mli lɛ eji mɔ ko ni hɛrɔin tsofa fɔŋ lɛ kɛ nitsumɔ eka ehe, ni enɛ ha ebɔi kokein, LSD kɛ nitsumɔ—ni taakɛ Tony tsɔɔ mli lɛ, “no ji akɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni baaha mimii ashɛ mihe kɛkɛ.” Kɛkɛ ni ekɛ ehe bɔ awuiyelɔi kpanakui enyɔ komɛi ahe kɛbɔi tsofai fɔji ahɔɔmɔ. Etsɛɛɛ ni abale Tony yɛ Australia bokagbɛ ŋshɔ lɛ naa akɛ mɛi ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ amɛnɔ waa kɛha tsofai fɔji anámɔ lɛ ateŋ mɔ kome.

Shika ni Tony fiteɔ yɛ hɛrɔin kɛ wii shɛremɔ he lɛ ji kɛjɛ U.S. dɔlai 160 kɛyashi U.S. dɔlai 320 daa gbi. Shi esa eweku lɛ he waa fe nakai kwraa. Ekɛɛ akɛ: “Bei pii lɛ, awuiyelɔi ni miitao tsofai fɔji kɛ shika ni wɔyɔɔ yɛ wɔshia lɛ mli lɛ kɛ tui kɛ kakalai tsɔɔ mi kɛ miŋa hiɛ.” Beni awo Tony tsuŋ shii etɛ sɛɛ lɛ, ená kanyamɔ akɛ esa akɛ ekwɛ he ni eshihilɛ gbɛ nyiɛɔ ehiɛ kɛyaa lɛ jogbaŋŋ.

Eyɛ mli akɛ no mli lɛ Tony yaa sɔlemɔ moŋ, shi enu he akɛ etse ehe kɛjɛ Nyɔŋmɔ ko ni asusuɔ akɛ egbalaa eshafeelɔi atoi kɛtsɔ shã ni eshãa amɛ yɛ hɛl la mli kɛyaa naanɔ lɛ nɔ lɛ he. Shi kɛlɛ, beni Yehowa Odasefoi ateŋ mɛi enyɔ komɛi yasara Tony lɛ, efee lɛ naakpɛɛ beni ená ele akɛ Nyɔŋmɔ bɛ nakai lɛ. Ni Tony mii shɛ ehe akɛ ebaanyɛ ejaje egbɛi lɛɛlɛŋ bɔni afee ni ená Nyɔŋmɔ dɛŋ jɔɔmɔi. Yesu Kristo wiemɔ akɛ: “Aaanyɛ nii fiaa afee yɛ Nyɔŋmɔ gbɛfaŋ” lɛ kanya Tony. (Marko 10:27) Wiemɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli ni kanya Tony fe fɛɛ lɛ ji: “Nyɛtsia nyɛbɛŋkɛa Nyɔŋmɔ, ni eeetsi eeebɛŋkɛ nyɛ.”—Yakobo 4:8.

Agbɛnɛ Tony kɛ kaa kpe yɛ ewala ni eeeha ekɛ Biblia mli shishitoo mlai akpã gbee lɛ hewɔ. Ekɛɔ akɛ: “Nɔ ni mikpa feemɔ klɛŋklɛŋ ji tawa shɛremɔ, nɔ ko ni kulɛ minyɛŋ mafee kɔkɔɔkɔ, eyɛ mli akɛ mibɔ he mɔdɛŋ shii abɔ moŋ. Kɛtsɔ Yehowa hewalɛ nɔ lɛ, minyɛ mikpa hɛrɔin kɛ wii shɛremɔ, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ ni ená minɔ hewalɛ kɛjɛ afii 15 ni eho lɛ. Misusuko dã akɛ abaanyɛ akpa nɛkɛ sui nɛɛ.”

Yɛ nɔ najiaŋ ni Tony kɛ eŋa aaashe Nyɔŋmɔ ko ni piŋɔ mɛi kɛyaa naanɔ yɛ hɛl—tsɔɔmɔ ko ni anaaa yɛ Biblia lɛ mli he ko he ko—lɛ gbeyei lɛ, amɛmɔ hiɛnɔkamɔ ni ji shihilɛ kɛmiiya naanɔ yɛ paradeiso shikpɔŋ nɔ lɛ mli. (Lala 37:10, 11; Abɛi 2:21) Tony kpɛlɛɔ nɔ akɛ: “Ehe be babaoo kɛ mɔdɛŋbɔɔ diɛŋtsɛ dani minyɛ mijaje mishihilɛ gbɛ ní ekɛ Nyɔŋmɔ shishitoo mlai akpã gbee, shi kɛtsɔ Yehowa yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, miye omanye.”

Hɛɛ, nɛkɛ tsutsu mɔ ni tsofai fɔji kɛ nitsumɔ eka ehe nɛɛ batsɔ Kristofonyo. Ekɛ eŋa kɛ amɛbe kɛ nibii ni amɛyɔɔ lɛ eshã afɔle, ni amɛkɛ ŋmɛlɛtswai akpei abɔ ewo Biblia tsɔsemɔ nitsumɔ mli. Amɛkɛ hiɛdɔɔ hu miitsɔse gbekɛbii Nyɔŋmɔ gbeyeishelɔi enyɔ. Anyɛ atsu nɛkɛ tsakemɔ kpele nɛɛ he nii kɛtsɔ hewalɛ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ yɔɔ ni anyɛŋ atsĩ naa lɛ nɔ. Eji anɔkwale akɛ, taakɛ bɔfo Paulo wie lɛ, “Nyɔŋmɔ wiemɔ hiɛ kã ni eyɛ hewalɛ.”—Hebribii 4:12.

Yɛ nɔkwɛmɔnii ni tamɔ nɛkɛ ni kanyaa mɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi komɛi ni bɛ odaseyeli ko yɛ he lɛ taa saji anaa akɛ, Biblia mli tsɔsemɔ nitsumɔ ni Yehowa Odasefoi tsuɔ lɛ fiteɔ wekui ni efiteɔ oblahii kɛ oblayei asui ni he tse lɛ fiofio. Eka shi faŋŋ akɛ Tony sane lɛ tsɔɔ akɛ nakai wiemɔi lɛ jeee anɔkwale.

Taakɛ Tony ji lɛ, mɛi babaoo ekase akɛ abaanyɛ aye nifeemɔi ni gbeɔ mɔ ni kaa mɔ he lɛ nɔ kunim. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛtsɔ Nyɔŋmɔ mli hemɔkɛyeli ni aaaná kɛ he ni akɛaafɔ lɛ kɛ e-Wiemɔ lɛ nɔ, kɛ agbɛnɛ kɛtsɔ sɛɛfimɔ ni Kristofoi nanemɛi ni susuɔ mɔ he ni yɔɔ suɔmɔ lɛ kɛhaa lɛ nɔ. Tony kɛ miishɛɛ muɔ sane naa akɛ: “Mina bɔ ni Biblia mli shishitoo mlai lɛ ebu mibii lɛ ahe eha. Biblia mli tsɔsemɔi esaa migbalashihilɛ. Ni mikutsoŋbii lɛ wɔɔ jogbaŋŋ ejaakɛ mijeee mɔ ni amɛsheɔ lɛ gbeyei dɔŋŋ.”

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 9]

‘Kɛtsɔ Yehowa hewalɛ nɔ lɛ, minyɛ mikpa tsofai fɔji kɛ nitsumɔ ni ená minɔ hewalɛ afii 15 lɛ’

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 9]

Biblia Shishitoo Mlai Miitsu Nii

Biblia shishitoo mlai srɔtoi eye ebua mɛi babaoo ní tsofai fɔji kɛ nitsumɔ eka amɛhe lɛ koni amɛtsi amɛhe kɛjɛ nifeemɔ ni gbɔjɔɔ mɔ fiofio nɛɛ he. Shishitoo mlai lɛ ekomɛi ji nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ:

“Nyɛhaa wɔtsuua wɔhe kɛjɛa heloo kɛ mumɔ fɛɛ he muji mli, ni wɔgbe hetsemɔ naa yɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ mli.” (2 Korintobii 7:1) Tsofai fɔji ni aaakɔlɔ lɛ teɔ shi ewoɔ Nyɔŋmɔ mla lɛ.

“Yehowa gbeyeishemɔ ji nilee shishijee, ni Mɔ krɔŋkrɔŋ lɛ lee ji sanesɛɛkɔmɔ.” (Abɛi 9:10) Woo ni akɛhaa Yehowa ni damɔ ehe anɔkwa nilee kɛ egbɛ̀i anɔ lɛ eye ebua mɛi pii ni amɛye amɛhe kɛjɛ hewalɛ ni tsofai fɔji náa yɛ mɔ nɔ lɛ he.

“Okɛ ohiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ kɛ otsui fɛɛ, ni okɛ ohe akakpasa bo diɛŋtsɛ ojwɛŋmɔ; kaimɔ lɛ yɛ ogbɛ̀i fɛɛ mli, ni lɛ eeejaje otempɔŋi lɛ!” (Abɛi 3:5, 6) Abaanyɛ akpa sui ni fiteɔ nii lɛ kɛtsɔ hemɔkɛyeli ni jɛ tsui mli ni aaaná yɛ Nyɔŋmɔ mli kɛ he ni akɛaafɔ enɔ kwraa kɛmɔ shi lɛ nɔ.