Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shihilɛ ni Yaa Nɔ yɛ Abobaa Nsara Mli

Shihilɛ ni Yaa Nɔ yɛ Abobaa Nsara Mli

Shihilɛ ni Yaa Nɔ yɛ Abobaa Nsara Mli

MƐNI ji nɔ ni baa ojwɛŋmɔ mli kɛ́ onu wiemɔ ni ji “abobaa nsara” lɛ? Ani otee eko mli pɛŋ? Te eko tamɔ ha tɛŋŋ diɛŋtsɛ?

Yɛ be mli ni aŋmaa sane nɛɛ, no mli lɛ ato abobaa nsarai srɔtoi 13 shishi yɛ Tanzania anaigbɛ. Akɛni maŋ tai efã abobalɔi aaafee 500,000 ni jɛ Afrika shikpɔji krokomɛi anɔ kɛjɛ amɛshihilɛhei hewɔ lɛ, Tanzania nɔyeli lɛ kɛ United Nations High Commissioner of Refugees (UNHCR) lɛ efee ekome kɛmiiye kɛmiibua amɛ. Te shihilɛ yɔɔ ha tɛŋŋ yɛ nsara mli?

Beni Abashɛ Nsara lɛ Mli

Gbekɛ yoo ko ni atsɛɔ lɛ Kandida ni yeko afii 20 lɛ tsɔɔ nɔ ni ba beni lɛ kɛ eweku lɛ yashɛ jɛmɛ afii fioo komɛi ni eho lɛ akɛ: “Amɛha wɔ wolo bibioo ni wɔkɛbaahe niyenii kɛ nɔmba ni akɛbaakadi wɔ, ni aha wɔweku lɛ yahi Nyarugusu abobaa nsara lɛ mli. Jɛmɛ ji he ni wɔnine shɛ shikpɔŋ he nɔmba kɛ gbɛjegbɛ he nɔmba nɔ yɛ. Atsɔɔ wɔ he ni wɔbaafolɔ tsei ní wɔloo jwɛi ni wɔkɛbaama wɔ diɛŋtsɛ wɔshia bibioo lɛ yɛ. Wɔkɛ nishɔ̃ɔ sũ fee ŋtayaai. UNHCR lɛ ha wɔ plastik nɔhaanɔ ni wɔkɛhà tsũ lɛ yiteŋ. Eji nitsumɔ ni wa, shi wɔmii shɛ wɔhe beni wɔgbe wɔshia ni bɛ haŋtsii lɛ maa naa lɛ.”

Akɛ wolo bibioo ni akɛbaahe niyenii lɛ tsuɔ nii Shɔ yɛ daa otsii enyɔ mli. Kandida kɛɛ kɛtsá nɔ akɛ: “Hɛɛ, wɔtoɔ sɛrɛnɛɛ yɛ niyelihe lɛ ni wɔkɔlɔɔ niyenii he nibii bibii ni he hiaa ni UNHCR lɛ jaa lɛ.”

Te daa gbi niyenii kɛha mɔ kome lɛ tamɔ ha tɛŋŋ?

“Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ nine shɛɔ abele mamu falɛ aaashɛ kɔɔpoi 3, apatramɔ kɔɔpoo kome, yɔɔ gram 20, nihoomɔ fɔ niyeli awalei 2, kɛ ŋoo gram 10 nɔ. Bei komɛi lɛ, wɔnine shɛɔ samla tso kome ni esa akɛ eye nyɔŋ kome lɛ hu nɔ.”

Ni nu kpakpa hu? Ani abaanyɛ aná eko? Oblayoo ko ni atsɛɔ lɛ Riziki lɛ kɛɛ akɛ: “Hɛɛ, agbalaa nu kɛjɛɔ faai ni bɛŋkɛ lɛ amli kɛtsɔɔ paipi rɔbai ni nu tsɔɔ mli lɛ amli kɛwoɔ nutoohei wuji amli. Akɛ chlorine (tsofa ni gbeɔ muawai ni yɔɔ nu mli) woɔ nu lɛ mli dani ashiɔ awoɔ paipii babaoo ni yɔɔ nsara fɛɛ nsara mli lɛ amli. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ lolo koni wɔhoo nu lɛ mli dani wɔnu bɔni afee ni wɔhe akaye. Bei pii lɛ, wɔtsuɔ nii waa kɛjɛɔ leebi kɛyashiɔ gbɛkɛ kɛfoɔ nu, ni wɔfɔɔ wɔtadei ahe yɛ nɛkɛ paipii nɛɛ anaa. Nu goga kome kɛ fã pɛ wɔnyɛɔ wɔnáa daa gbi.”

Kɛ okudɔ tsɔne kɛtsɔ nsarai lɛ ateŋ eko mli lɛ, ekolɛ nɔ ni obaayɔse ji gbekɛbii bibii askul srɔtoi, shishijee skul srɔtoi, kɛ nɔtsamɔ skul srɔtoi. Ekolɛ abaanyɛ aná skul kɛha onukpai po yɛ nsara lɛ mli. Polisifoi anitsumɔhe kɛ nɔyeli lɛ ɔfis ko ni yɔɔ nsara lɛ sɛɛ tuuntu lɛ kwɛɔ koni nsara lɛ afee shweshweeshwe jogbaŋŋ kɛmɔ shi. Ekolɛ obaana jarayelihe wulu ko ni shwapoi bibii babaoo yɔɔ mli ni abobalɔi baanyɛ aná ameo, sɛbɛi kɛ amɛhenɔi, aduawa, loo, wuɔ loo, kɛ niyenii bibii krokomɛi yɛ jɛmɛ. Mɛi ni jɛ maŋ lɛ mli lɛ ateŋ mɛi komɛi baa jara lɛ nɔ amɛbaheɔ nii ni amɛhɔɔ nii. Shi nɛgbɛ abobalɔi lɛ náa shika yɛ kɛheɔ nɔ ko? Amɛteŋ mɛi komɛi feɔ ŋmɔ bibioo ni amɛduɔ ameo, sɛbɛ kɛ amɛhenɔi ni amɛhɔɔ nibii ni amɛnáa kɛjɛɔ mli lɛ yɛ jara lɛ nɔ. Ekolɛ mɛi krokomɛi hu baahɔɔ mamu loo apatramɔi ni amɛnine shɛɔ nɔ lɛ eko, ni amɛtsɔɔ nakai feemɔ nɔ amɛkɛnáa tsina loo aloo aduawa. Hɛɛ, ekolɛ nsara lɛ baanyɛ afee tamɔ akrowa wulu ko diɛŋtsɛ fe nsara ko. Efɔɔ kaa akɛ obaana mɛi komɛi yɛ jara lɛ nɔ ni miiŋmɔ ni amɛmiiná miishɛɛ, taakɛ bɔ ni ekolɛ amɛaafee yɛ maŋ ni amɛjɛ mli lɛ pɛpɛɛpɛ.

Kɛ oshɛ helatsamɔhe lɛ, ekolɛ datrɛfoi lɛ ateŋ mɔ kome baakɛɛ bo akɛ helatsamɔhei bibii fioo komɛi yɛ nsara lɛ mli, he ni atsuɔ naagbai bibii ahe nii yɛ; ni ahaa akɛ osharai ni eba mɔ nɔ kɛ naagbai ni mli wa he saji yaa helatsamɔhe lɛ. Shishinumɔ yɛ he akɛ, fɔmɔ he nitsumɔhe kɛ tsũ ni afɔ́ɔ bii yɛ mli ni yɔɔ helatsamɔhe lɛ fɛɛ ji he ko ni he hiaa, kɛ́ aaasusu akɛ abaanyɛ afɔ́ gbekɛbii aaafee 250 daa nyɔŋ nɔ yɛ nsara ni abobalɔi 48,000 yɔɔ mli lɛ mli lɛ.

Niyeli Jogbaŋŋ yɛ Mumɔŋ

Ekolɛ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ, baasusu amɛmumɔŋ nyɛmimɛi ni yɔɔ Tanzania nsarai lɛ amli lɛ ahe jogbaŋŋ. Yɛ fɛɛ mli lɛ, amɛteŋ mɛi aaafee 1,200 ji mɛi ni yɔɔ jɛmɛ ni ato amɛhe gbɛjianɔ awo asafoi 14 kɛ kui 3 mli. Te amɛyaa nɔ amɛhaa tɛŋŋ?

Nibii ni nɛkɛ Kristofoi ni etuu amɛhe amɛha nɛɛ fee klɛŋklɛŋ beni amɛba nsarai lɛ amli lɛ ateŋ ekome ji akɛ, amɛbi koni aha amɛ shikpɔŋ ni abaama Maŋtsɛyeli Asa yɛ nɔ. Enɛ baaha abobalɔi lɛ ale he ni amɛaana Odasefoi yɛ kɛ he ni amɛbaaya amɛdaa otsi kpeei yɛ. Yɛ Lugufu nsara lɛ mli lɛ, ayɛ asafoi 7, ni Kristofoi ni yɔɔ ekãa ni yibɔ ji 659 ji mɛi ni yɔɔ mli. Kɛ amɛmiifee kpeei Hɔgbaa lɛ, bei pii lɛ mɛi ni bakpeɔ yɛ asafoi 7 nɛɛ amli lɛ ayibɔ naa shɛɔ nɔ ni miihe ashɛ 1,700.

Odasefoi ni yɔɔ nsarai lɛ fɛɛ amli lɛ hu náa Kristofoi akpokpaa bibii anɔ kpeei kɛ kpokpaa wulu nɔ kpeei ni dara lɛ ahe sɛɛ. Beni afee klɛŋklɛŋ kpokpaa wulu nɔ kpee yɛ Lugufu nsara lɛ mli lɛ, mɛi 2,363 tee. Odasefoi lɛ fee baptisimɔ nubu yɛ kpeehe lɛ sɛɛgbɛ nɔŋŋ. Atsa bu yɛ shikpɔŋ kɛfee nubu, ni akɛ plastik hà mli bɔni afee ni eto nu lɛ. Nyɛmimɛi lɛ tá baisikel kɛyayɛ nu yɛ faa ko ni kɛ jɛmɛ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai enyɔ lɛ mli. Akɛni amɛnáa litai 20 yaa kɛbaa hewɔ lɛ, no tsɔɔ akɛ esa akɛ amɛya amɛba shii abɔ. Mɛi ni abaabaptisi amɛ lɛ wo atadei ni sa ni amɛto sɛrɛnɛɛ kɛha baptisimɔ lɛ. Yɛ fɛɛ mli lɛ, abaptisi mɛi 56 kɛtsɔ numiimɔ kwraa nɔ. Be-fɛɛ sɔɔlɔ ko ni abi lɛ saji yɛ kpee wulu lɛ shishi lɛ tsɔɔ mli akɛ ekɛ mɛi srɔtoi 40 feɔ Biblia mli nikasemɔi. Abaptisi enikaselɔi lɛ ateŋ mɛi ejwɛ yɛ nakai kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ shishi.

Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine lɛ to gbɛjianɔ koni nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi afɔ amɛ saramɔ. Amɛteŋ mɔ kome kɛɛ akɛ: “Wɔnyɛmimɛi lɛ yɛ ekãa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Amɛyɛ shikpɔŋ ni da ni amɛbaashiɛ yɛ nɔ, ni yɛ asafo kome mli lɛ, Odasefonyo fɛɛ Odasefonyo yeɔ ŋmɛlɛtswai aaafee 34 daa nyɔŋ nɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Amɛteŋ mɛi babaoo kɛ mɛi enumɔ loo nɔ ni fa fe nakai ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ lɛ feɔ Biblia mli nikasemɔi. Gbɛgbalɔ [be-fɛɛ sɔɔlɔ] ko kɛɛ akɛ enyɛŋ ená shikpɔŋkuku ko ni hi fe enɛ yɛ he kroko. Mɛi ni yɔɔ nsarai lɛ amli lɛ nyáa wɔwoji lɛ ahe jogbaŋŋ diɛŋtsɛ.”

Te feɔ tɛŋŋ ni Biblia he woji shɛɔ nsarai lɛ amli? Nitsumɔhe nine lɛ kɛwoɔ oketeke mli kɛyaa Kigoma, maŋ ko ni yɔɔ Lake Tanganyika lɛ naa bokagbɛ lɛ. Jɛmɛ ji he ni nyɛmimɛi anine shɛɔ woji lɛ anɔ yɛ, ni amɛtoɔ gbɛjianɔ koni amɛkɛya asafoi nɛɛ amli. Bei komɛi lɛ amɛhaiɔ lɔle ni ahako sɛɛ ni amɛ diɛŋtsɛ amɛkɛ woji lɛ yaa nsarai lɛ fɛɛ amli. Enɛ héɔ aaafee gbii etɛ loo ejwɛ yɛ gbɛjegbɛi ni nɔ ehiii kwraa lɛ nɔ.

Heloonaa Yelikɛbuamɔ

Yehowa Odasefoi ni yɔɔ France, Belgium, kɛ Switzerland efee mɛi ni yeɔ amɛbuaa waa yɛ yelikɛbuamɔ ni amɛkɛhaa abobalɔi ni yɔɔ nɛkɛ nsarai nɛɛ amli lɛ gbɛfaŋ. Mɛi komɛi etee nsarai ni yɔɔ Tanzania lɛ mli kɛ nɔkpɛlɛmɔ ni jɛ Ministry of Home Affairs (Maŋ Sɔɔmɔ ni Kwɛɔ Shia Saji Anɔ) kɛ UNHCR lɛ ŋɔɔ. Odasefoi ni yɔɔ Europa lɛ ebua mlik ni akɛ yɔɔ fee, atadei, aspaaterei, skul woji, kɛ samla tɔn babaoo naa. Akɛ nɛkɛ nibii nɛɛ eha koni aja aha abobalɔi fɛɛ yɛ Biblia mli shishitoo mla lɛ kɛ gbeekpamɔ naa akɛ: “Akɛ nɔ ni wɔyɔɔ dekã hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔfea mɛi fɛɛ ejurɔ, shi titri lɛ mɛi ni ji hemɔkɛyeli lɛ webii lɛ.”—Galatabii 6:10.

Ejurɔfeemɔ nitsumɔi nɛɛ ewo yibii ni hi jogbaŋŋ, ni eha aaye aabua abobalɔi babaoo. Refugee Community Committee (Ajinafoi ni Kwɛɔ Abobaahei Akutsei Anɔ) ni yɔɔ nsarai lɛ eko mli lɛ tsɔɔ bɔ ni amɛhiɛ esɔ amɛha yɛ wiemɔi nɛɛ amli akɛ: “Eji woo ni wɔná akɛ wɔɔdamɔ wɔwebii lɛ fɛɛ najiaŋ wɔkɛ nyɛ awie koni wɔda nyɛ shi yɛ ejurɔ ni nyɛ gbɛjianɔtoo lɛ efee wɔ shii etɛ lɛ hewɔ . . . Atadei lɛ eye ebua mɛi 12,654 ni ehia amɛ ni ji hii, yei, kɛ gbekɛbii, kɛ agbɛnɛ hu abifabii ni afɔ́ amɛ kpaako lɛ . . . Amrɔ nɛɛ abobalɔi ni yɔɔ Muyovozi abobaa nsara lɛ mli lɛ ayibɔ ji 37,000. Yɛ fɛɛ mli lɛ, aye abua mɛi 12,654, aloo mɛi lɛ ateŋ yibɔ ni shɛɔ oha mlijaa 34.2.”

Yɛ nsara kroko hu mli lɛ, aha abobalɔi 12,382 lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ atadei etɛ, ni nsara kroko hu ná skul woji akpei abɔ ni amɛkɛbaatsu nii yɛ nɔtsamɔ skul srɔtoi kɛ shishijee skul srɔtoi kɛ gbekɛbii bibii akwɛmɔhei amli. UNHCR nitsulɔ kɛha nijaa ni yɔɔ kpokpaa lɛ eko mli lɛ wie akɛ: “Wɔhiɛ esɔ nikeei ni wɔnine shɛ nɔ [ni tsuɔ] mɛi ni yɔɔ abobaa nsarai lɛ amli lɛ ahiamɔ nii wuji lɛ ahe nii lɛ waa diɛŋtsɛ. Nibii ni akɛbaha ni nine shɛ nɔ nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ lɛ ji majemɔ adekai wuji 5 ni akɛ dade fee ni woji yɔɔ mli, ni wɔkutso lɛ mli sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ jara eha abobalɔi lɛ. . . . Wɔmiida nyɛ shi jogbaŋŋ.”

Maŋ lɛŋ adafitswaa woji po ewie yelikɛbuamɔ ni akɛha lɛ he. Saneyitso ko ni je kpo yɛ May 20, 2001 Sunday News lɛ mli lɛ kɛɛ akɛ: “Akɛ Atadei ni Akɛbaaha Tanzania Abobalɔi lɛ Miiba.” Emli nɔ ni je kpo yɛ February 10, 2002 lɛ wie akɛ: “Abobalɔi lɛ ahiɛ sɔɔ nikeei lɛ, ejaakɛ gbekɛbii lɛ ekomɛi ni ekpa skulyaa yɛ atadei ni amɛbɛ hewɔ lɛ, miiya skul daa agbɛnɛ.”

Amɛhe Miifi Amɛ Shi Yelikɛbuamɔ Yɛ

Yɛ abobalɔi lɛ ateŋ mɛi babaoo agbɛfaŋ lɛ, eheɔ aaashɛ afi dani amɛnyɛɔ amɛtsakeɔ amɛhe amɛwoɔ shihilɛ hee ni yɔɔ nsara lɛ mli lɛ mli. Amɛhaa amɛshihilɛ feɔ mlɛo. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ nsarai nɛɛ amli lɛ kɛ amɛbe ni fa babaoo miitsu nii koni amɛgba amɛnanemɛi abobalɔi lɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ mli sanekpakpa ni shɛjeɔ mɔ mii lɛ. Amɛgbaa jeŋ hee ko he sane, he ni mɛi fɛɛ ‘kɛ amɛklantei aaasɔ̃ kɔii, ni amɛkɛ amɛkpɔlɔi lɛ hu aaasɔ̃ adedai, ní jeŋmaŋ ko woŋ klante nɔ eshiŋ jeŋmaŋ ko, ni amɛkaseŋ tawuu dɔŋŋ’ yɛ lɛ. Kɛkɛ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ “aaatá eweintso kɛ egbamitso shishi, ni mɔ ko woŋ amɛhe gbeyei; ejaakɛ Yehowa Zebaot naabu wie.” Eka shi faŋŋ akɛ, kɛtsɔ Nyɔŋmɔ jɔɔmɔ nɔ lɛ, enɛ baafee jeŋ ko ni abobaa nsarai ehiŋ mli.—Mika 4:3, 4; Lala 46:10.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 8]

Shiai ni yɔɔ Nduta nsara lɛ mli

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 10]

Lukole Maŋtsɛyeli Asa (ninejurɔgbɛ) Baptisimɔ yɛ Lugufu (shishigbɛ)

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Kpokpaa wulu nɔ kpee yɛ Lugufu nsara lɛ mli