Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Mɛni hewɔ esoro bɔ ni ato yibɔi lɛ anaa aha yɛ Lalai awolo lɛ mli lɛ yɛ Biblia shishitsɔɔmɔi srɔtoi lɛ amli lɛ?

Klɛŋklɛŋ Biblia ni yeɔ emuu ni ajara mli awo yitsei kɛ kukuji amli ji French shishitsɔɔmɔ ni Robert Estienne kala yɛ afi 1553 mli lɛ. Shi kɛlɛ, eka shi faŋŋ akɛ ajara Lalai awolo lɛ mli jeeŋmɔ be ko sɛɛ dani nakai be lɛ shɛ, akɛni eji lalai komekomei ni mɛi srɔtoi ŋmala ni abua naa lɛ hewɔ.

Eyɛ faŋŋ akɛ, Yehowa kɛ gbɛtsɔɔmɔ ha David klɛŋklɛŋ, koni ebua lalai lɛ anaa ni maŋ lɛ kɛtsu nii yɛ jamɔ mli. (1 Kronika 15:16-24) Aheɔ ayeɔ akɛ Ezra, ni ji osɔfo kɛ ‘woloŋmalɔ ni he esa’ lɛ ji mɔ ni bua Lalai awolo muu lɛ fɛɛ naa taakɛ eji ŋmɛnɛ lɛ. (Ezra 7:6) No hewɔ lɛ, Lalai awolo lɛ ji lalai komekomei beni abua naa lɛ.

Yɛ wiemɔ ko ni bɔfo Paulo ha yɛ eklɛŋklɛŋ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ kpeehe ni yɔɔ Antiokia yɛ Pisidia lɛ, etsɛ wiemɔi asɛɛ kɛjɛ Lalai awolo lɛ mli ni ekɛɛ: “Tamɔ bɔ ni aŋma yɛ lala ni ji enyɔ lɛ mli hu akɛ: ‘Mibi jio, ŋmɛnɛ mifɔo’ lɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 13:33) Anaa nakai wiemɔi lɛ yɛ Bibliai ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ amli lolo yɛ lala ni ji enyɔ lɛ, kuku 7. Shi kɛlɛ, esoro bɔ ni ato yibɔi lɛ anaa aha yɛ Lalai awolo lɛ mli yɛ Biblia shishitsɔɔmɔi srɔtoi lɛ amli. Nɔ̃ hewɔ lɛ ji akɛ, shishitsɔɔmɔi lɛ ekomɛi damɔ Masora Hebri niŋmaa lɛ nɔ, yɛ be mli ni ekrokomɛi lɛ damɔ Hela Septuagint, ni ji Hebri niŋmaa lɛ shishitsɔɔmɔ ni agbe naa yɛ afii 200 D.Ŋ.B lɛ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Latin Vulgate lɛ ni atsɔɔ Katolik Bibliai babaoo ashishi kɛjɛ mli lɛ kɛ bɔ ni ato lalai ni yɔɔ Septuagint lɛ mli lɛ ayibɔi anaa aha lɛ tsuɔ nii, yɛ be mli ni New World Translation lɛ kɛ shishitsɔɔmɔi krokomɛi lɛ kɛ Masora Hebri niŋmaa lɛ nɔ̃ lɛ tsuɔ nii.

Mɛni ji srɔtofeemɔi lɛ diɛŋtsɛ? Lalai fɛɛ ni yɔɔ Masora Hebri niŋmaa lɛ mli lɛ ayibɔ ji 150. Shi kɛlɛ, Septuagint lɛ feɔ Lala 9 kɛ 10 lɛ ekome, kɛ Lala 114 kɛ 115 lɛ hu ekome. Kɛfata he lɛ, ejaraa Lala 116 kɛ 147 lɛ ateŋ eko fɛɛ eko mli ewoɔ lalai enyɔ mli. Yɛ be mli ni lalai lɛ fɛɛ ayibɔ tsakeee lɛ, bɔ ni ato yibɔi lɛ anaa aha kɛjɛ Lala 10 kɛyashi Lala 146Septuagint lɛ mli lɛ anɔ gbɔɔ kɛ ekome fe nɔ ni yɔɔ Masora Hebri niŋmaa lɛ mli lɛ. No hewɔ lɛ, Lala 23 ni ale waa lɛ jeɔ kpo yɛ Lala 22Douay Version, ni nyiɛɔ Latin Vulgate, ni no hu nyiɛɔ bɔ ni ato yibɔi anaa aha yɛ Septuagint lɛ mli lɛ sɛɛ lɛ sɛɛ.

Yɛ naagbee lɛ, ekolɛ yibɔi ni shishitsɔɔmɔ kome kɛha lalai lɛ ekomɛi akuku fɛɛ kuku lɛ hu baanyɛ afee srɔto yɛ shishitsɔɔmɔ kroko nɔ̃ lɛ he. Mɛni hewɔ? McClintock kɛ Strong Cyclopedia lɛ tsɔɔ mli akɛ, nɔ hewɔ ni ebalɛ nakai ji akɛ, shishitsɔɔmɔi komɛi kɛ “Yudafoi anifeemɔ, ni ji yiteŋgbɛ niŋmaa ni amɛbuɔ lɛ akɛ klɛŋklɛŋ kuku lɛ” tsuɔ nii, shi ekrokomɛi efeee nakai. Yɛ anɔkwale mli lɛ, bei babaoo kɛji yitso lɛ loo yiteŋgbɛ niŋmaa lɛ sɛɛ kɛ lɛ, abuɔ lɛ akɛ kukuji enyɔ, ni enɛ haa kukuji abɔ ni yɔɔ lala lɛ mli lɛ yaa hiɛ.