Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Okaiɔ?

Ani Okaiɔ?

Ani Okaiɔ?

Ani onyã Buu-Mɔɔ srɔtoi ni ba nyɛsɛɛ nɛɛ akanemɔ he? Ojogbaŋŋ, kwɛmɔ akɛ obaanyɛ oha sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahetoo lo:

Mɛɛ gbɛ nɔ Shafan weku lɛ he nii ni wɔɔkase lɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ aha wɔ yɛ?

Shafan ji woloŋmalɔ kɛha Yuda Maŋtsɛ Yosia. Akɛni Shafan ji maŋtsɛyeli lɛ mli mɔ ko ni náa mɛi anɔ hewalɛ waa hewɔ lɛ, efĩ maŋtsɛ lɛ sɛɛ yɛ etafãa akɛ ekɛ anɔkwa jamɔ baama shi ekoŋŋ lɛ mli. Shafan bihii lɛ ateŋ mɛi enyɔ tee nɔ amɛye Yeremia anɔkwa. Ni ebinuu kroko kɛ enabii hii enyɔ hu kɛ hewalɛ ni amɛnáa yɛ mɛi anɔ lɛ tsu nii kɛha anɔkwa jamɔ shweremɔ. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔkɛ nibii ni wɔyɔɔ kɛ hewalɛ ni wɔnáa yɛ mɛi anɔ lɛ atsu nii kɛfĩ anɔkwa jamɔ sɛɛ.—12/15, baafa 19-22.

Irene Hochstenbach enyɛ eye kpajee ni naa wa nɔ kunim ni eenyɛ eesɔmɔ Yehowa yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Emu toi beni eye afii kpawo. Yɛ toimulɔ ni eji lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ékase bɔ ni eeefee ekɛ mɛi krokomɛi agba sane, ni amrɔ nɛɛ ekɛ ewu (nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko) faa gbɛ kɛyasɔmɔɔ asafoi ni yɔɔ Netherlands lɛ.—1/1, baafa 23-26.

Mɛɛ nikasemɔ he nibii enyɔ ajie amɛ kpo yɛ “Maŋtsɛyeli Jajelɔi ni Yɔɔ Ekãa” Kpokpaa Wulu nɔ Kpee lɛ shishi?

Kristofoi ni yɔɔ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ amii shɛ amɛhe beni amɛná Ja Anɔkwa Nyɔŋmɔ Kome Pɛ Lɛ, ni ato he gbɛjianɔ koni akɛ mɛi heei akase beni amɛgbe Nilee Ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli wolo lɛ kasemɔ naa sɛɛ lɛ; wolo hee kroko lɛ ji Tsi Obɛŋkɛ Yehowa, ni gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa Yehowa sui kɛ enifeemɔi anɔ lɛ. Etsɔɔ bɔ ni wɔɔnyɛ wɔkase lɛ yɛ esui akpojiemɔ hu mli.—1/15, baafa 23-24.

Mɛni ji shishinumɔ ni hɔ Abɛi 12:5 ni kɛɔ akɛ: “Jalɔi ajwɛŋmɔi ja” lɛ sɛɛ?

Gbɔmɛi kpakpai lɛ asusumɔi po ja yɛ jeŋba gbɛfaŋ, ni amɛkɛtsuɔ hiɛaŋ ni akwɛɛɛ kɛ jalɛ he nii. Akɛni suɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ naanyo gbɔmɔ ji nɔ ni tsirɛɔ jalɔi hewɔ lɛ, amɛjwɛŋmɔi ja.—1/15, baafa 30.

Mɛni baanyɛ aye abua mɔ ko ni ená jwɛŋmɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ nitsumɔ he?

Sɛɛnamɔ yɛ he akɛ aaatsɔse mɔ kɛjɛ egbekɛbiiashi koni ená hiɛsɔɔ eha nitsumɔ. Biblia lɛ woɔ wɔ ŋaa koni wɔná su ni ja yɛ nitsumɔ he ni wɔkwa anihaofeemɔ. (Abɛi 20:4) Ewoɔ Kristofoi hewalɛ hu koni amɛkaha nitsumɔ miihe amɛbe fɛɛ. Esa akɛ wɔyɔse akɛ, ehe miihia ni sɔɔmɔ ni wɔkɛhaa Nyɔŋmɔ lɛ aye gbɛhe ni nɔ kwɔ yɛ wɔshihilɛ mli. (1 Korintobii 7:29-31) Kɛfata he lɛ, anɔkwa Kristofoi yɛ hekɛnɔfɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ kwaŋ amɛ.—2/1, baafa 4-6.

Biblia lɛ mli nɛgbɛ ji he ni atsĩ afɔleshaa latɛ tã yɛ klɛŋklɛŋ?

No ji nɔ ni yɔɔ 1 Mose 8:20 lɛ, ni kɔɔ afɔleshaa latɛ ni Noa ma beni eje kpo kɛjɛ adeka lɛ mli yɛ Nu Afua lɛ sɛɛ lɛ he lɛ. Shi kɛlɛ, eeenyɛ efee akɛ ekolɛ Kain kɛ Habel kɛ afɔleshaa latɛi tsu nii yɛ amɛ afɔleshaai lɛ amli. (1 Mose 4:3, 4)—2/15, baafa 28.

Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi komɛi baanyɛ amɛkɛ shihilɛ ni tsakeɔ atsu nii yɛ nilee mli yɛ?

Mɛi komɛi ekpɛlɛ tsakemɔi anɔ—aloo amɛfee—tsakemɔi yɛ amɛnitsumɔi amli ni eha amɛná be babaoo kɛha sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Mɛi krokomɛi eha amɛbe kɛ sɔɔmɔ hegbɛi etee hiɛ yɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ mli beni amɛweku mli gbɛnaa nii nɔ egbɔ, tamɔ beni amɛbii etsɔmɔ onukpai ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ nɛkɛ.—3/1, baafa 19-22.

Mɛɛ gbɛ nɔ Yona kɛ bɔfo Petro nɔkwɛmɔnii lɛ yeɔ ebuaa wɔ yɛ koni wɔna mɛi krokomɛi taakɛ Yehowa naa amɛ lɛ?

Yona kɛ Petro fɛɛ yɛ tɔmɔi ni ale waa yɛ bɔ ni amɛsusuɔ nii ahe amɛhaa kɛ bɔ ni amɛtsu amɛhemɔkɛyeli he kaai kɛ toiboo he nii lɛ he. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Yehowa na sui kpakpai ni amɛyɔɔ lɛ faŋŋ ni etee nɔ ekɛ amɛ tsu nii yɛ esɔɔmɔ mli. Kɛ́ mɛi krokomɛi tɔ̃ wɔnɔ aloo amɛha wɔnijiaŋ je wui lɛ, wɔbaanyɛ wɔgbala wɔjwɛŋmɔ kɛya amɛsui kpakpai ni ekolɛ wɔná he miishɛɛ yɛ be ko ni eho kɛ nɔ̃ kpakpa ni Nyɔŋmɔ naa yɛ amɛmli lɛ nɔ.—3/15, baafa 16-19.

Mɛni hewɔ esoro bɔ ni ato yibɔi lɛ anaa aha yɛ Lalai awolo lɛ mli yɛ Biblia shishitsɔɔmɔi srɔtoi lɛ amli lɛ?

Srɔtofeemɔ yɛ yibɔi lɛ aŋmalamɔ yɛ tsutsu Hebri wiemɔ kɛ eshishitsɔɔmɔ kɛmiiya Hela Septuagint lɛ mli lɛ mli. Shishitsɔɔmɔi ni je kpo nyɛsɛɛ nɛɛ ateŋ babaoo baanyɛ afee nɔ ni yɔɔ srɔto, kɛji akɛ atsu he nii kɛjɛ Hebri niŋmaa lɛ mli aloo Septuagint lɛ mli.—4/1, baafa 31.