Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hiɛshikamɔ ni Aaajie lɛ Kpo lɛ He Ŋaa lɛ Kasemɔ

Hiɛshikamɔ ni Aaajie lɛ Kpo lɛ He Ŋaa lɛ Kasemɔ

Hiɛshikamɔ ni Aaajie lɛ Kpo lɛ He Ŋaa lɛ Kasemɔ

PEGGY na akɛ ebinuu lɛ kɛ enyɛmi nuu fioo lɛ miiwie nyanyaanya. Ebi lɛ akɛ: “Ani osusuɔ akɛ nakai ji bɔ ni esa akɛ okɛ onyɛmi nuu lɛ awie? Kwɛ bɔ ni ehao eha!” Mɛni hewɔ ekɛɛ nakai lɛ? Eebɔ mɔdɛŋ ni etsɔɔ ebinuu lɛ ŋaa ni tsɔɔ bɔ ni akɛ hiɛshikamɔ tsuɔ nii ni ajieɔ hesusumɔ kpo yɛ mɛi krokomɛi ahenumɔi ahe.

Bɔfo Paulo wo ehefatalɔ oblanyo Timoteo hewalɛ koni ekɛ ‘mɛi fɛɛ aye yɛ hiɛshikamɔ mli.’ Kɛtsɔ no feemɔ nɔ lɛ, Timoteo yeŋ mɛi krokomɛi ahenumɔi awui. (2 Timoteo 2:24) Mɛni ji hiɛshikamɔ? Te ooofee tɛŋŋ oya ohiɛ yɛ enɛ feemɔ mli? Ni te ooofee tɛŋŋ oye obua mɛi krokomɛi ni amɛná nɛkɛ ŋaa nifeemɔ su nɛɛ?

Mɛni Ji Hiɛshikamɔ?

Wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko tsɔɔ hiɛshikamɔ shishi akɛ “nyɛmɔ ni ayɔɔ ni akɛaanu shihilɛ ko ni mli wa waa lɛ shishi, ni afee loo awie mlihilɛ nɔ ko loo afee nɔ ko ni hi fe fɛɛ.” Nɔ ni wiemɔ lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ ji ni aaata nɔ ko he. Taakɛ bɔ ni waobii ni nuɔ nii ahe lɛ nuɔ kɛji nɔ ko yɛ matãa, bɔdɔɔ, trotro, klakla, loo tsɔitsɔi lɛ, nakai nɔŋŋ mɔ ni kɛ hiɛshikamɔ tsuɔ nii lɛ baanyɛ eyɔse mɛi krokomɛi ahenumɔi ni ebaanyɛ ena bɔ ni ewiemɔi loo enifeemɔi baasa amɛhe eha. Shi enɛ ni aaafee lɛ jeee hesalɛ kɛkɛ; etsɔɔ anɔkwa shwelɛ ni aaaná akɛ ayeŋ mɛi krokomɛi ahenumɔi awui.

Wɔnaa mɔ ni kɛ hiɛshikamɔ tsuuu nii lɛ he nɔkwɛmɔnɔ yɛ Biblia mli sane ni kɔɔ Elisha tsulɔ Gehazi he lɛ mli. Shunamyoo ko ni ebi gbo etsɛko be mli ni ehiɛ lɛ yɛ edɛŋ lɛ ba koni ebana Elisha kɛha miishɛjemɔ. Beni abi lɛ kɛji mɔ fɛɛ mɔ yɛ jogbaŋŋ lo lɛ, eha hetoo akɛ: “Wɔyɛ jogbaŋŋ!” Shi beni eshɛ gbalɔ lɛ ŋɔɔ lɛ, “Gehazi tsi ba ni kulɛ ebaatsirɛ lɛ.” Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Elisha kɛɛ akɛ: “Ŋmɛɛ lɛ gbɛ, ejaakɛ esusuma ehao yɛ emli.”—2 Maŋtsɛmɛi 4:17-20, 25-27.

Te fee tɛŋŋ ni Gehazi fee enii akɛ mɔ ni susuuu mɔ he ni ekɛ hiɛshikamɔ tsuuu nii lɛ? Eji anɔkwale akɛ yoo lɛ ejieee ehenumɔi akpo beni abi lɛ sane lɛ. Yɛ nakai beaŋ lɛ mɛi pii ejieee amɛhenumɔi akpo amɛtsɔɔɔ mɔ fɛɛ mɔ kɛkɛ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ ehenumɔ lɛ je kpo yɛ gbɛ ko nɔ. Elisha yɔse ehenumɔ lɛ yɛ faŋŋ mli, shi Gahazi yɔseee, loo eje gbɛ eku ehiɛ eshwie nɔ. Enɛ feɔ nɔ ni jɛɔ hiɛshikamɔ ni akɛtsuuu nii mli kɛbaa bei pii lɛ he mfoniri jogbaŋŋ. Kɛji akɛ mɔ ko susuɔ bɔ ni enitsumɔ he hiaa ha lɛ he tsɔ̃ fe nine lɛ, ebaafee nɔ ni waaa kɛha lɛ akɛ eeefee mɔ ni yɔseee loo etsuuu mɛi ni ekɛyeɔ lɛ ahiamɔ nii ahe nii. Etamɔ abɛ ko ni abuɔ ni kɔɔ bɔɔs kudɔlɔ ko ni nɔ̃ pɛ he ni esusuɔ ji shɛ ni eeeshɛ he ni eyaa lɛ yɛ be naa ní no hewɔ lɛ edamɔɔɔ shi ni eeehole gbɛfalɔi lɛ pɛpɛɛpɛ.

Bɔni afee ni wɔkatamɔ Gehazi ni kɛ hiɛshikamɔ tsuuu nii lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ ni wɔjie mlihilɛ kpo wɔtsɔɔ mɛi, ejaakɛ wɔleee bɔ ni amɛnuɔ he diɛŋtsɛ amɛhaa. Esa akɛ wɔfee klalo be fɛɛ be kɛha okadii ni jieɔ mɔ ko henumɔi akpo lɛ koni wɔkɛ mlihilɛ wiemɔ loo nifeemɔ atsu he nii. Te ooofee tɛŋŋ oha hesalɛi ni oyɔɔ yɛ enɛ feemɔ mli lɛ aya hiɛ lɛ?

Mɛi Krokomɛi Ahenumɔi ni Aaanu Shishi

Yesu sa kadimɔ waa yɛ mɛi krokomɛi ahenumɔi ayɔsemɔ kɛ gbɛ ni hi fe fɛɛ ni atsɔɔ nɔ akɛ amɛ yeɔ yɛ mlihilɛ mli lɛ mli. Gbi ko beni eyeɔ nii yɛ Simon ni eji Farisifonyo lɛ shĩa lɛ, yoo ko “ni yɔɔ maŋ lɛŋ ni ji eshafeelɔ lɛ” ba eŋɔɔ. Shikome ekoŋŋ lɛ, yoo lɛ ewieee nɔ ko, shi kɛtsɔ enifeemɔ nɔ lɛ Yesu yɔse nibii babaoo. “Ehiɛ alabastrotɔ kɛ tsofa-kɛ-ŋma kɛba; ni ebadamɔ [Yesu] enajiashi yɛ esɛɛgbɛ ni efo, ni ekɛ yaafonui lɛ bɔi enaji ahe fɔmɔ, ni ekɛ eyitsɔi tsumɔ, ni eshɔ enaji ahe, ni ekɛ tsofa-kɛ-ŋma lɛ kpa he.” Yesu yɔse nɔ ni enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ lɛ. Ni eyɛ mli akɛ Simon ekɛɛɛ nɔ ko moŋ, shi Yesu nyɛ eyoo nɔ ni ekɛɔ yɛ emli lɛ akɛ: “Gbɔmɔ nɛɛ, gbalɔ ji lɛ jikulɛ, eeele nɔ̃ mɔ kɛ nɔ̃ yoo ni taa ehe nɛɛ akɛ eshafeelɔ ji lɛ.”—Luka 7:37-39.

Ani obaanyɛ osusu naagba ni kulɛ ebaanyɛ eba lɛ he okwɛ eji Yesu tsi yoo lɛ kɛtee sɛɛ loo eji ekɛɛ Simon akɛ: “Bo nuu ni obɛ nilee! Onaaa akɛ eshwa ehe?” Yɛ no najiaŋ lɛ, Yesu kɛ hiɛshikamɔ tsu nii ni ebu Simon abɛ ko ni kɔɔ nuu ko ni ŋɔ nyɔmɔ agbo ni mɔ ko hiɛ lɛ lɛ eke ni eŋɔ mɔ kroko ni hiɛ lɛ nyɔmɔ fioo lɛ hu nɔ̃ eke lɛ he lɛ. Yesu bi akɛ: “Tsɔɔmɔ amɛteŋ mɔ ni aaasumɔ lɛ titri?” No hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni Yesu aaawie ashi Simon lɛ, enyɛ ejie Simon yi yɛ hetoo ni ja ni ekɛha lɛ hewɔ. Kɛkɛ ni ejɛ mlihilɛ mli eye ebua Simon koni eyɔse okadii pii ni jieɔ yoo lɛ henumɔi diɛŋtsɛ kɛ nifeemɔi ni tsɔɔ ehe ni eshwa lɛ akpo lɛ. Yesu tsɔ̃ ehe eha yoo lɛ ni ejɛ mlihilɛ mli etsɔɔ akɛ enuɔ ehenumɔi lɛ ashishi. Ekɛɛ lɛ akɛ aŋɔ ehe eshai lɛ ake lɛ ni yɛ no sɛɛ lɛ ekɛɛ akɛ: “Ohemɔkɛyeli lɛ ehere oyiwala, yaa yɛ hejɔlɛ mli!” Kwɛ bɔ ni nakai hiɛshikamɔ wiemɔi lɛ baawaje eyiŋ ni ekpɛ akɛ ebaafee nɔ ni ja lɛ! (Luka 7:40-50) Yesu ye omanye yɛ hiɛshikamɔ kɛ nitsumɔ mli akɛni eyɔse bɔ ni mɛi nuɔ nii ahe amɛhaa ni ejɛ mlihilɛ mli etsu he nii lɛ hewɔ.

Wɔbaanyɛ wɔkase gbɛ ni Yesu tsɔ nɔ eye ebua Simon lɛ pɛpɛɛpɛ, ní wɔye wɔbua mɛi krokomɛi koni amɛnu henumɔŋ nifeemɔi ni anaa yɛ kponɔgbɛ lɛ ashishi. Yɛ bei komɛi amli lɛ, sɔɔlɔi ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ baanyɛ ni amɛtsɔɔ mɛi heei nɛkɛ ŋaa nifeemɔ nɛɛ yɛ Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Beni amɛyasara mɔ ko yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli sɛɛ lɛ, amɛbaanyɛ ni amɛsusu okadii ni tsɔɔ henumɔi ni mɛi ni amɛkɛkpe lɛ jieɔ lɛ kpo lɛ he. Ani mɔ lɛ ji gbeyeilɔ, mɔ ni yiŋ fee lɛ kɔshikɔshi, emli efu, aloo ebɛ dekã? Mɛni ji mlihilɛ gbɛ ni fe fɛɛ ni abaanyɛ atsɔ nɔ aye abua mɔ lɛ? Onukpai hu baanyɛ aye abua nyɛmimɛi hii kɛ yei ni ekolɛ amɛtɔ̃ mɛi krokomɛi anɔ yɛ hiɛshikamɔ ni amɛkɛyatsuuu nii lɛ hewɔ lɛ. Ye obua amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ ni enu mɔ kroko lɛ henumɔi ashishi. Ani enuɔ he akɛ ajɛ lɛ, akpoo lɛ, loo anuuu lɛ shishi? Mɛɛ gbɛ nɔ mlihilɛ baanyɛ aha ená miishɛɛ?

Esa akɛ fɔlɔi aye abua amɛbii ni amɛná musuŋtsɔlɛ, akɛni no ji nɔ ni baatsirɛ amɛ ni amɛkɛ hiɛshikamɔ atsu nii lɛ hewɔ. Peggy binuu ni atsĩ etã yɛ shishijee mli lɛ yɔse enyɛmi nuu fioo lɛ hiɛ ni efee yɔɔ, bɔ ni efũ enaabu, kɛ ehiŋmɛiiaŋ yaafonu lɛ, ni ena dɔlɛ henumɔ ni enyɛmi nuu lɛ jieɔ lɛ kpo lɛ. Eshwa ehe ni ekpɛ eyiŋ akɛ ebaatsake, taakɛ bɔ ni enyɛ kpaa gbɛ lɛ pɛpɛɛpɛ. Peggy bihii enyɔ lɛ fɛɛ kɛ nakai hesalɛi ni amɛkase kɛjɛ amɛ gbekɛbiiashi lɛ tsu nii jogbaŋŋ, ni yɛ afii komɛi asɛɛ lɛ amɛbatsɔmɔ kaselɔi afeelɔi ni woɔ yibii kɛ nɔkwɛlɔi yɛ Kristofoi asafo lɛ mli.

Ha Ana akɛ Onuɔ Sane Shishi

Hiɛshikamɔ kɛ nitsumɔ he hiaa waa, titri lɛ yɛ be mli ni okɛ mɔ ko ená sane. Obaanyɛ ofite hiɛnyam ni eyɔɔ lɛ yɛ gbɛ ni waaa nɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, yijiemɔi ni kɔɔ nibii pɔtɛɛi komɛi ahe lɛ bafeɔ nɔ ni sa jogbaŋŋ be fɛɛ be. Yɛ nɔ najiaŋ ni ooowie oshi lɛ lɛ, ha ojwɛŋmɔ ahi naagba lɛ saamɔ nɔ titri. Gbálamɔ bɔ ni enifeemɔ lɛ sa ohe eha lɛ mli otsɔɔ lɛ kɛ nɔ pɔtɛɛ ni obaasumɔ ni etsake lɛ. No sɛɛ lɛ feemɔ klalo akɛ obaabo lɛ toi. Ekolɛ oyanuuu lɛ shishi.

Gbɔmɛi sumɔɔ ni amɛnu he akɛ onuɔ amɛsusumɔi ashishi kɛji akɛ okɛ amɛ kpãaa gbee po. Yesu tsɔ hiɛshikamɔ gbɛ nɔ ewie ni ekɛtsɔɔ akɛ enuɔ Marta haomɔi lɛ ashishi. Ekɛɛ akɛ: “Marta, Marta! oogba ohe naa ni oohao ohe yɛ nibii pii ahewɔ.” (Luka 10:41) Nakai nɔŋŋ beni mɔ ko wieɔ naagba ko he lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni okɛ tsabaa aaaha dani onu sane lɛ mli jogbaŋŋ lɛ, hiɛshikamɔ gbɛ ni oootsɔ nɔ okɛtsɔɔ akɛ onu sane lɛ shishi ji ni otĩ naagba loo ŋkɔmɔyeli wiemɔi lɛ amli ekoŋŋ yɛ bo diɛŋtsɛ owiemɔi amli. Enɛ ji mlihilɛ gbɛ ni oootsɔ nɔ okɛtsɔɔ akɛ onu sane lɛ shishi.

Yɔsemɔ Nɔ ni Esaaa akɛ Owieɔ

Beni Maŋnyɛ Ester taoɔ ni ebi ewu koni efite Haman ŋaatsɔɔ fɔŋ ni eto ni ekɛbaakpata Yudafoi lɛ ahiɛ lɛ, ekɛ hiɛshikamɔ to nibii ahe gbɛjianɔ bɔni afee ni ewu ahi miishɛɛ shihilɛ mli. No sɛɛ dani etsĩ saneyitso ni mli wa waa nɛɛ tã. Shi wɔ hu wɔkaseɔ nɔ ko kɛjɛɔ mli kɛtsɔ nɔ ni ewieee he lɛ yɔsemɔ nɔ. Etsɔ hiɛshikamɔ gbɛ nɔ ni ejie gbɛfaŋnɔ ni ewu ná yɛ ŋaa fɔŋ ni ato lɛ mli lɛ kɛjɛ ewiemɔ lɛ mli.—Ester 5:1-8; 7:1, 2; 8:5.

Nakai nɔŋŋ beni osaraa Kristofonyo yoo ko wu ni heee yeee lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni okɛ Biblia lɛ aaatsɔɔ lɛ amrɔ nɔŋŋ lɛ, mɛni hewɔ otsɔɔɔ hiɛshikamɔ gbɛ nɔ ni oje shishi obi lɛ nibii ni enyaa he? Kɛji akɛ gbɔ ko ba Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ni ehesaamɔ bɛ hiŋmɛi nɔ, aloo mɔ ko bɔi nikasemɔ baa ekoŋŋ beni efo mli be kakadaŋŋ sɛɛ lɛ, okɛ miishɛɛ akpee lɛ atuu moŋ fe nɔ ni ooowie ehesaamɔ loo nikasemɔ ni ebaaa lɛ he. Ni kɛji oyɔse akɛ mɔ hee ko ni yɔɔ anɔkwale lɛ he miishɛɛ lɛ hiɛ susumɔ ko ni ejaaa lɛ, ebaafee nɔ ni sa jogbaŋŋ akɛ ojajeŋ lɛ amrɔ nɔŋŋ. (Yohane 16:12) Nɔ ni fata hiɛshikamɔ kɛ nitsumɔ he ji mlihilɛ mli ni aaajɛ ayɔse nibii ni esaaa akɛ awieɔ lɛ.

Wiemɔ ni Tsaa Mɔ

Kasemɔ ni oookase wiemɔ ni ajɛɔ hiɛshikamɔ mli awieɔ he ŋaa nifeemɔ lɛ baaye abua bo ni oná okɛ mɛi krokomɛi ateŋ wekukpaa ni yɔɔ miishɛɛ, kɛ́ mɔ ko nuuu osusumɔi ashishi ni emli fu waa po. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nɔ ni fata hetoo ni jɛ hiɛshikamɔ mli ni Gideon kɛha beni Efraim hii lɛ kɛ lɛ “kojo waa” lɛ he ji sanemlitsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ ni kɔɔ nɔ̃ diɛŋtsɛ ni tee nɔ lɛ he kɛ anɔkwayeli mli ni ejɛ etsɔɔ nibii ni Efraimbii lɛ enyɛ amɛfee lɛ he lɛ. Enɛ ji hiɛshikamɔ kɛ nitsumɔ ejaakɛ eyɔse nɔ hewɔ ni amɛmli ewo la lɛ, ni eheshibaa lɛ ha amɛhe jɔ.—Kojolɔi 8:1-3; Abɛi 16:24.

Bɔɔ mɔdɛŋ be fɛɛ be ni osusu bɔ ni owiemɔ baasa mɛi krokomɛi ahe eha lɛ he. Mɔdɛŋ ni ooobɔ akɛ okɛ hiɛshikamɔ baatsu nii lɛ baaye abua bo ni oná miishɛɛ ni atsɔɔ mli yɛ Abɛi 15:23 lɛ mli ŋɔɔmɔ akɛ: “Gbɔmɔ daaŋ hetoo haa enáa miishɛɛ, ni wiemɔ ni awie yɛ be ni sa mli lɛ ehĩ pam!”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Fɔlɔi baanyɛ atsɔɔ amɛbii koni amɛnu he amɛha mɛi krokomɛi

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Sɔɔlɔi Kristofoi ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ baanyɛ atsɔɔ mɛi heei koni amɛkɛ hiɛshikamɔ atsu nii